Neki od gostiju bili su: akademik Vladeta Jerotić, prof. dr Zorica Kuburić, prof. dr Dubravka Valić Nedeljković, prof. Vladislav Šćepanović, prof. dr Radovan Bigović i drugi učesnici, među kojima je bila i moja malenkost. Na skupu je predstavljeno i hrvatsko izdanje najpoznatijeg svetskog bogoslovskog časopisa "Concilium".
Ono što za nas kao prisutne bilo zaprepašćujuće a ispostavilo se i za kolege iz Hrvatske radio televizije jeste apsolutna nezainteresovanost domaćih medija da isprate naučni skup na kojem su učestvovali znameniti gosti iz zemlje i inostranstva.
U svome izveštaju sa konferencije na HRT-u, posebno se naglasila indolentnost srpskih medija na jedan ovako važan događaj. Činjenica da niko od domaćih radio, štampanih ili televizijskih medija nije ispratio ovakav događaj zapravo nije iznenađujuća imajući u vidu da Srbija u akademskom i svakom smislu daleko zaostaje za evropom pa i za zemljama u regionu.
Pre nešto manje od dve godine ukazao sam na to da je Srbiji potrebna jedna televizijska kolaž emisija, međureligijskog i interdisciplinarnog tipa koja bi obrađivala temate u vezi sa religijom i sociološkim implikacijama religije, crkvama, verom i duhovnim temama.
Slična emisija prikazuje se na prvom programu HRT-a, zove se „Duhovni izazovi" i izveštava o događanjima, predavanjima i sličnim dešavanjima u crkvama i verskim zajednicama širom Hrvatske i regiona. Prevashodno je informativnog karaktera, sastavljena od reportaža i intervjua , dok je manji deo posvećen debatama.
Smatram da bi ovakva emisija na svojevrstan način obogatila programsku šemu televizije i imala veliku gledanost. Ona bi mogla da bude sa jedne strane sastavljena od priloga koji bi izveštavali o događajima, konferencijama, skupovima iz crkvava i verskih zajednica u zemlji i u regionu kao i tematskih emisija u kojoj bi gosti bili klirici, sociolozi, bogoslovi, gde bi se vodile interesantne debate između teista i ateista, predstavnika različitih provenijencija i koja bi obrađivala aktuelne teme iz sveta religije.
Neophodno je, kako to sa pravom i religiolog Miroslav Keveždi primećuje da mediji "zadovolje potrebe javnosti ne samo za usko verskim sadržajima, već i za adekvatnim i konstruktivnim informacijama o drugim verskim zajednicama i kretanjima na području religije u svetu. Savremeni svetski mediji sa velikim tiražima zapošljavaju danas po nekoliko novinara koji pokrivaju religijsko područje." (Keveždi, 2008)
Drugi će opet reći da je religija i previše zastupljenja unutar medija u vidu raznih populizama naših političkih elita kada su u pitanju verski praznici i slični religijski događaji ali podsećam da u našem televizijskom etru ne postoji adekvatna emisija koja bi sa teorijskog i interdisciplinarnog aspekta pratila teme iz sveta religije.
Tendencije kretanja i razvoja bogoslovskog diskursa u savremenom svetu idu u pravcu konstantnog dijaloga sa srodnim humanističkim naukama te su sastavni deo svih značajnijih akademskih rasprava. Kritičko - teorijska, multidisciplinarna i multukonfesionalna platforma unutar koje se posmatraju danas odnosi između religije i moderne u svetu, ne treba da bude nepoznata našem medijskom prostoru i može bitno da doprinese razvoju, afirmaciji i očuvanju međureligijskog i međuetničkog dijaloga kod nas.