Obrazovanje

Diplomirani inženjeri blogovanja

jinks RSS / 01.08.2018. u 12:00

dib1.jpg

Moglo bi i "diplomirani blogeri", ukoliko preferirate studije istorije, novinarstva ili političkih nauka. A, opet, možda "blogeri umetnici" i "teoretičari blogeri", ako su vam fakulteti umetnosti više prirasli srcu. Na kraju, sve to nije toliko ni bitno, pošto izgleda da baš svi putevi koje prelaze novopečene struke na ovaj ili onaj način umeju da budu prilično trnoviti. Mislim, to kako od podviga nekolicine entuzijasta vremenom postaju nešto što se izučava na različitim nivoima školovanja, počev od onih nižih, preko srednjih, pa sve do viših i visokih.

Na primer, ko uopšte i može da tvrdi da, između ostalih, i nedavni pionirski pokušaji školovanja diplomiranih DJ-eva neće završiti generacijama vrhunskih akademskih, kao i različitih drugih naučnih i umetničkih rezultata i dometa. Doduše, opet, možda i neće, što, svejedno, ne menja činjenicu da su mnoge danas etablirane struke prešle veoma težak put do sadašnjih akademskih visina.  

Jer, svi slavimo Teslu, Markonija i Edisona (koji su stvarali u 19. i tokom 20. veka), zaboravljajući da su, na primer, inženjeri elektrotehnike mogli da dobiju formalno obrazovanje na specijalizovanim fakultetima, smerovima ili odsecima mnogo kasnije nego što bi mnogi verovatno i pretpostavili, nakon prilično dobrog broja godina 20. veka. Gde bi slično moglo važi i za mnoge druge struke za koje se danas visoko školovanje u principu i podrazumeva (stomatolozi, menadžeri ili programeri).

6d0ebe09cc752a4425e40d14de61fda4.png

Onda bi, pretpostavljam, jednako logično moglo biti i to što danas visoko školovanje počinju da dobijaju i razne druge, neke nove struke budućnosti (dobro možda ne obavezno blogeri ili DJ-evi, ali neke da). Koliko god to možda trenutno za pojedine i izgledalo neverovatno, i koliko god se trenutno za mnoge u stvari možda tačno ni ne zna koliko to stvarno i jesu.

I stvarno, kojim bi sve putevima uopšte i mogla da pođe, između ostalih, i ta neka nova hipotetička DJ akademska zajednica. Ne znam, prvi bi mogao, verovatno biti i onaj na kome bi generacije studenata izvodili DJ-evi samog vrha, Davidi Gete i Kelvini Harisi, koji bi vremenom, što da ne, mogli da dobace i do najznačajnijih scena, uključujući i onu kraljevske švedske akademije. Sad, na drugom putu akademce možda ne bi podučavale baš pomenute dve zvezde, ali bi se u svakom slučaju radilo o poznatim i priznatim stručnjacima, kao što su, ne znam, DJ Khaled ili Aleks Gaudino. I koji bi, u svakom slučaju, verovatno i mogli u kontinuitetu da proizvode odlične DJ-eve, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni. A, opet, da li će se možda DJ-evi, na kraju, odlučiti za neki treći ili četvrti put, samo vreme može reći. Kako god, sve će se to relativno brzo i pokazati, ako ništa drugo ono sigurno onda kada se nove generacije diplomiranih DJ-eva rastrče po splavovima, klubovima i vaskolikim drugim tezgama.

dib3.jpg DJ Khaled 

Mada, izgleda da čak i u tim slučajevima naučna zajednica već prilično prednjači formalnom obrazovanju. Te tako već i sada nije neuobičajeno pronaći zanimljive naučne radove koji se bave, između ostalog, i blogovanjem (dobro, ne znam da li ih ima i iz DJ-inga) - i to, što je još interesantnije, gledano baš iz inženjerskog ugla. Na primer, ima radova u kojima se uveliko iznalaze krajnje dopadljive paralele između pravljenja video igara i blogova, koji, po autorima, u stvari i dele prilično sličnu sudbinu - i to po više osnova. Sad, da ne širim priču, zaključak je da im je zajedničko mnogo toga, od algoritama, tehnika i tehnologija, pa sve do različitih načina izrade, ali i to što i jedni i drugi u principu krajnji uspeh duguju istoj stvari - uverljivom narativu. Koji opet, po autorima, zavisi od mnogo čega, ali najviše, što upravo i jeste osnovna poruka rada, od nekog znalački osmišljenog i ubedljivog paradoksa.

Na kraju, nije sve to toliko možda ni daleko od istine. Pa zar manje-više ni svaka svakodnevna vest (da ne kažem, kao ni mnoštvo drugih stvari) nema u sebi određenu dozu paradoksa. Ili, ako ništa drugo, ali i ponajmanje, zar ni sam ovaj blog nema u sebi nekoliko, prividnih ili ne, paradoksa. Počev od onog da bi u bliskoj budućnosti mogli da dobijemo mastere i doktore DJ nauka, pa sve do toga da stvarni uspeh u jednoj, a ako ne i u svim strukama, vrlo često podrazumeva znanja i talente koji višestruko prevazilaze samu tu struku.

I ko onda može uopšte i da pomisli da sve stvarno na kraju i nije napisano, neretko i proročki, u naučnim radovima.

 



Komentari (56)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zilikaka zilikaka 12:39 01.08.2018

Ih

Kad sam ja još kontatovala dasam za vreme koje provedoh ovde komotno mogla završiti neki fakultet.
A ima i ono da su blogeri jedno odnajplaćenijih zanimanja. Jedino što treba da reklamiraš ruževe il nešto slično, a nešto smatram da ovo baš i nije najbolje mesto za takav poso.
Kako god, sigurno smo i mi ovde spontano i često nesvesno stekli neka znanja po pitanju blogerskog zanata. Evo, mene rehmetli Krkar još otkad naučio da ide naslov, pa slika što provokativnija i velika 500x500. Onda nešto teksta i time zaključuješ prvu stranu.
jinks jinks 13:11 01.08.2018

Re: Ih

Baš mi je nešto slično palo na pamet kada sam na kraju pokušao da pročitam blog čitalački, a ne autorski ili kako god već. To da sam mogao da završim školu i po za sve ovo vreme.

Mada, ne poričem da verujem da jesam ovde u stvari puno toga i naučio, pored svega ostalog.
predatortz predatortz 13:22 01.08.2018

Re: Ih


Mada, ne poričem da verujem da jesam ovde u stvari puno toga i naučio, pored svega ostalog.


Naučilo se nešto, nije da nije...
loader loader 13:50 01.08.2018

Re: Ih

Žilikaka:
Kad sam ja još konstatovala da sam za vreme koje provedoh ovde komotno mogla završiti neki fakultet.




Ništa u životu nije uzalud.
Na blogu se pletu najkvalitetnija pletiva,
zimska,
letnja,
ukrasna,
...
Uostalom, fakultet sa ovako bogatim programom, kakav je na blogu, ne postoji.

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:01 01.08.2018

Re: Ih

A ima i ono da su blogeri jedno odnajplaćenijih zanimanja.


Aha, pogotovu oni što bloguju u radno vreme!
st.jepan st.jepan 15:50 01.08.2018

Re: Ih

otkad naučio da ide naslov, pa slika što provokativnija i velika 500x500.

Imaš ti još puno da učiš.
Može (bez prelivanja) 623 u širinu i kolkohoćeš u visinu.
myredneckself myredneckself 16:17 01.08.2018

Re: Ih

srdjan.pajic
A ima i ono da su blogeri jedno odnajplaćenijih zanimanja.


Aha, pogotovu oni što bloguju u radno vreme!


E, pa para na paru ide, kako ne znaš?
Btw, današnjem tehnološki razvijenom svetu potrebni su raznovrsni talenti, kao i regrutovanje spretnih, velikih umova, posebno onih dokazanih u multitaskingu, protiv kojeg sam ja kao old school radenik, izričito, što ne znači da nisam moderna.
(i bla, bla...joj, kako danas čitav dan meljem i davim, iznenadili su se i odlepili i neki frendovi na fb od mene).



gavros gavros 17:53 01.08.2018

Re: Ih

(i bla, bla...joj, kako danas čitav dan meljem i davim, iznenadili su se i odlepili i neki frendovi na fb od mene).


Samo melji Duška! Pogledao Midnight Special - odličan! Pozdrav, Bojan
zilikaka zilikaka 18:13 01.08.2018

Re: Ih

Imaš ti još puno da učiš.
Može (bez prelivanja) 623 u širinu i kolkohoćeš u visinu.

Znam. Zaboravila da stavim rec minimalno. Znaci, minimalno 500x500.
st.jepan st.jepan 19:32 01.08.2018

Re: Ih

Može (bez prelivanja) 623 u širinu i kolkohoćeš u visinu.

Znam.



Blefiro sam.
Može nešto preko 600, ne znam tačno koliko.
myredneckself myredneckself 21:37 01.08.2018

Re: Ih

gavros
(i bla, bla...joj, kako danas čitav dan meljem i davim, iznenadili su se i odlepili i neki frendovi na fb od mene).


Samo melji Duška! Pogledao Midnight Special - odličan! Pozdrav, Bojan

E, baš mi je drago da ti se sviđa. :)
zilikaka zilikaka 22:31 01.08.2018

Re: Ih

Blefiro sam.


A ja htedoh reci samo da znam da moze vise.
Naravno da mi ne pada na pamet da pamtim takve mere.
docsumann docsumann 07:06 02.08.2018

Re: Ih

st.jepan
Može (bez prelivanja) 623 u širinu i kolkohoćeš u visinu.

Znam.



Blefiro sam.
Može nešto preko 600, ne znam tačno koliko.


520-530 da možeš da vidiš cijelu sliku bez pomjeranja lijevo-desno
mariopan mariopan 11:31 03.08.2018

Re: Ih

loader
Žilikaka:
Kad sam ja još konstatovala da sam za vreme koje provedoh ovde komotno mogla završiti neki fakultet.




Ništa u životu nije uzalud.
Na blogu se pletu najkvalitetnija pletiva,
zimska,
letnja,
ukrasna,
...
Uostalom, fakultet sa ovako bogatim programom, kakav je na blogu, ne postoji.



Bogatim i zanimljivim, gde "studenti" sa voljom dolaze, a ne oni dosadni gde ni motkom ne mozes da ih nateras da dođu.


Svašta zanimljivo sam iščitala na ovom blogu, i to su pisali stručni blogeri, svako u svom domenu, i gde bi to našli sve na okupu?

Kad će deliti diplome?
mirelarado mirelarado 16:06 01.08.2018

Što da ne?

Kad postoje fakulteti za zvezdočatce i horoskobdžije, zašto i razni trend-seteri i blogeri ne bi mogli da steknu odgovarajuću šaru? Kakva je tu grdna nauka u pitanju, čini se da i nije mnogo bitno. :)
jinks jinks 18:05 01.08.2018

Re: Što da ne?

Mada, možda budućnost nije samo u usko specijalizovanim fakultetima, već delom i u kasnijem usavršavanju na specijalitičkim kursevima i predavanjima, koje bi mogli da drže između ostalih i vrhunski stručnjaci iz određenih oblasti.

Evo, gledao pre neki dan na RTV emisiju o jednom od naših najpoznatijih pisaca, koji uredno, nisam skapirao tačno baš i gde, drži kurs kreativnog pisanja. Mislim, koji bi fakultet tako nešto trenutno uopšte i mogao da obezbedi.
mirelarado mirelarado 18:19 01.08.2018

Re: Što da ne?

Već vidim da bismo tu i mi, blogeri ovdašnji, mogli da osnujemo univerzitet, imali bismo čemu da podučimo polaznike, od uspešnog odabira i razrade teme pa sve do trolovanja, spinovanja i sličnih subverzivnih aktivnosti.
nsarski nsarski 18:46 01.08.2018

Re: Što da ne?

Evo, gledao pre neki dan na RTV emisiju o jednom od naših najpoznatijih pisaca, koji uredno, nisam skapirao tačno baš i gde, drži kurs kreativnog pisanja. Mislim, koji bi fakultet tako nešto trenutno uopšte i mogao da obezbedi.


Za tvoju informaciju, kursevi i studije "creative writing" postoje vec decenijama. Evo ti lista najprestiznijih univerziteta koji takvo obrazovanje nude.

Najbolji programi za kreativno pisanje

Na Kornelu (vidi listu) je nekada predavao Nabokov.

Medju cuvenima je Yale school of Drama koju su pohadjali najznacajniji glumci naseg vremena.

Hocu da kazem, kreativno pisanje je zanat koji moze da se nauci. Sta ces pisati je vec stvar talenta i inspiracije koji/koju mozes da imas ili nemas. Ali, zanat se uci, kao sto se uci crtanje. E, da li ce od nekog postati veliki slikar, to je stvar sasvim drugih okolnosti. Mozes da zavrsis na Montparnasu da crtas karikature prolaznika, a mozes da postanes Sezan.

Mislim da slicno vazi i za izraze novog doba, ovog u kome se kuvamo.
jinks jinks 20:54 01.08.2018

Re: Što da ne?

Mislio sam kod nas, jer, radi se o našem verovatno i najprevođenijem piscu koji mislim da negde u Bgd drži kurs pisanja.

Ne znam da li istovremeno radi i kao profesor na nekom od naših fakulteta.

Mislim da slicno vazi i za izraze novog doba, ovog u kome se kuvamo.

Da, ovo je verovatno i najbolji odgovor za većinu priča pokrenutih u tekstu bloga.
nsarski nsarski 21:50 01.08.2018

Re: Što da ne?

Da, ovo je verovatno i najbolji odgovor za većinu priča pokrenutih u tekstu bloga.


Mislio sam kod nas, jer, radi se o našem verovatno i najprevođenijem piscu koji mislim da negde u Bgd drži kurs pisanja.


Pa, ima pisaca, ili izvodjaca raznih vrsta,koji umeju da pricaju o svom radu, a ima i onih koji nemaju pojma kako to postizu. Nekada prosecni pisac moze da bude dobar ucitelj, kao sto prosecni teniser (Vajda) moze da bude od ogromne koristi sampionu (Novak).

Bukovski je, recimo, umeo dobro da prica o tome kako pise poeziju.

Drugi pesnik je jednom rekao:"Znam da ima pesnika koji setaju po koledzima i predaju kreativno pisanje studentima. Za mene bi to bilo kao da idem okolo i objasnjavam kako ja to vodim ljubav sa svojom zenom".
Milan Novković Milan Novković 19:31 01.08.2018

Budućnost učenja je ...

... jedna od najfacinantnijih tema.

Ja mislim/nadam se, da je ona najosnovnija škola prosta, još od prezabavišnog uzrasta:

- Muzika - slušanje, sviranje, komponovanje - kolaborativno, kroz igru, naravno, bez hijerarhija i oštrih granica koje razdvajaju školu, kuću i okolinu - ovo važi za sve predmete i stadijume učenja pa neću ponavljati

- Maternji jezik, književnost, čitanje, pisanje - kreativno, dakako, jezici, prevođenja - s tom razlikom što ja vidim veća gubljenja granica na relaciji pisac-prevodioc, iako je i sada prevodilac veliki kreativac

- Matematika

- Fizika

- Kvantna mehanika

- Filozofija

- Fizičko

- Domaćinstvo - kuvanje, pletenje, okopavanje kukuruza, skupljanje jaja, muža krava i slično.

- OTO

- Likovno

I tako, recimo, od 2. do 11. godine, propleteno kolaborativim projektima i ostalim temama - u stvari ovi navedeni "predmeti" su samo "seeds".

Od 11. do 18. godine, recimo, al malo promešana težišta, glasnije uvedene geografije, istorije, elektronika, programiranja, ozbiljnije pisanje i sviranje, ... AI, robotika, ....

Od 15. - 25. - neka ozbiljnija ušiljavanje po interesima - i dalje sve kroz igre i projekte, nema ocena, nema diploma, projekti, projekti, projekti .... kolaboracija, kolaboracija, kolaboracija ...

Od 20. - 30. - ditto, al sad sve više kompozicije i orkestracije ... ... al ovde će iza ljudi već uveliko biti istorija gde se "sistem" uvijao oko svakog pojedinca da ga podrži, neagresivno i diskretno, pa će se već uveliko sve klasifikacije pogubiti u fluidnostima.

Outdoors će da se vrate kao big winners - naglašena planinarenja, plivanja, ronjenja, padobranstva, letenja ... će već od, recimo ranih godina, kroz PE, postati naglašeni deo obrazovanja ...

... život, obrazovanje, izgubiće se granice, roboti će da rade dosadne poslove


jinks jinks 21:04 01.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

nema diploma, projekti, projekti, projekti .... kolaboracija, kolaboracija, kolaboracija ...

Od 20. - 30. - ditto, al sad sve više kompozicije i orkestracije ..

Učenje kolaboracije, kompozicije i orkestracije je verovatno i najbitnije, ali izgleda da se ipak ne može tek tako izbrisati individualno, odnosno, prepoznavanje individualnih razlika.

Jer, što reče jedan ideološki prvak socijal-komunizma: "Gradili smo svet u kome će svi biti jednaki, samo da bi shvatili da će i u najkomunističkijem komunizmu postojati nešto čega će jedni imati više od drugih - ako ničeg drugog, ono bar nekog talenta, ili privrženosti prema nečemu i nekome. A na kraju, kada sve ostalo možda i bude jednako podeljeno - onda, u svakom slučaju, sigurno sreće ... "

Milan Novković Milan Novković 21:21 01.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

jinks
nema diploma, projekti, projekti, projekti .... kolaboracija, kolaboracija, kolaboracija ...

Od 20. - 30. - ditto, al sad sve više kompozicije i orkestracije ..

Učenje kolaboracije, kompozicije i orkestracije je verovatno i najbitnije, ali izgleda da se ipak ne može tek tako izbrisati individualno, odnosno, prepoznavanje individualnih razlika.

Jer, što reče jedan ideloški prvak socijal-komunizma: "Gradili smo svet u kome će svi biti jednaki, samo da bi shvatili da će i u najkomunističkijem komunizmu postojati nešto čega će jedni imati više od drugih - ako ničeg drugog, ono bar nekog talenta, ili privrženosti prema nečemu i nekome. A na kraju, kada sve ostalo možda i bude jednako podeljeno - onda, u svakom slučaju, sigurno sreće ... "


Da, individualnosti ima u svemu, svakako.

A u kompoziciji i orkestraciji posebno - sve forme kreativnosti, tačnije većina, ne sve, će se prosto podići na viši nivo.
zemljanin zemljanin 10:28 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

to vise zvuci kao informativno igranje a ne ucenje ... verovatno bi opsta informisanost dobila na znacaju ali ucenje se zasniva na ucenju a ne na igranju ... mozda bi i opsta, individualna, kreativnost takodje dobila na znacaju ali opet to nije ucenje ...
Milan Novković Milan Novković 11:54 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin
to vise zvuci kao informativno igranje a ne ucenje ... verovatno bi opsta informisanost dobila na znacaju ali ucenje se zasniva na ucenju a ne na igranju ... mozda bi i opsta, individualna, kreativnost takodje dobila na znacaju ali opet to nije ucenje ...

Ovo je meni dosta suženo i na mestima tautološko

Deca dok su mala najbrže uče.

Ogroman razlog za to je, naravno, to što malo znaju.

Nego je interesantna i ta njihova često lošija "ušiljenost" kasnije u "odraslom" životu kad su naterani da se "specijalizuju" - dosta im ubije kreativnost i naglo se kao ličnosti raslojavaja (mala deca su između sebe po ovim karakteristikama, brzini učenja i radoznalosti, u proseku mnogo sličnija od odraslih.

Ako učenje nije i kreativnost onda je prečesto "bubanje", memorisanje - pošto smo svi različiti ne može učitelj da nam predstavi "materijal" tako da nam se novo "optimalno" uvezuje u ono što već jesmo i što već znamo, pa je bitan kontekst i prostor za kreativu, kretanje i kolaboraciju.

Najbolji osvrt na budućnost učenja sam zagubio, mrzi me da tražim i prepričavam ali bilo koji google na ovu temu ti brzo izlista sliku ili slike koje su značajno drugačije od današnjice.

Evo, bukvalno 5 sekundi guglovanja i 15 prelistavanja rezultata, nisam ni pročitao sve nego samo stavke, ali ima mnogo boljih osvrta. Više mi trostruko ode vremena na copy-paste i boldovanje


Diverse time and place.

Students will have more opportunities to learn at different times in different places. eLearning tools facilitate opportunities for remote, self-paced learning. Classrooms will be flipped, which means the theoretical part is learned outside the classroom, whereas the practical part shall be taught face to face, interactively.

Personalized learning.

Students will learn with study tools that adapt to the capabilities of a student. This means above average students shall be challenged with harder tasks and questions when a certain level is achieved. Students who experience difficulties with a subject will get the opportunity to practice more until they reach the required level. Students will be positively reinforced during their individual learning processes. This can result in to positive learning experiences and will diminish the amount of students losing confidence about their academic abilities. Furthermore, teachers will be able to see clearly which students need help in which areas.

Free choice.

Though every subject that is taught aims for the same destination, the road leading towards that destination can vary per student. Similarly to the personalized learning experience, students will be able to modify their learning process with tools they feel are necessary for them. Students will learn with different devices, different programs and techniques based on their own preference. Blended learning, flipped classrooms and BYOD (Bring Your Own Device) form important terminology within this change.

Project based.

As careers are adapting to the future freelance economy, students of today will adapt to project based learning and working. This means they have to learn how to apply their skills in shorter terms to a variety of situations. Students should already get acquainted with project based learning in high school. This is when organizational, collaborative, and time management skills can be taught as basics that every student can use in their further academic careers.

Field experience.

Because technology can facilitate more efficiency in certain domains, curricula will make room for skills that solely require human knowledge and face-to-face interaction. Thus, experience in ‘the field’ will be emphasized within courses. Schools will provide more opportunities for students to obtain real-world skills that are representative to their jobs. This means curricula will create more room for students to fulfill internships, mentoring projects and collaboration projects (e.g.).

Data interpretation.

Though mathematics is considered one of three literacies, it is without a doubt that the manual part of this literacy will become irrelevant in the near future. Computers will soon take care of every statistical analysis, and describe and analyse data and predict future trends. Therefore, the human interpretation of these data will become a much more important part of the future curricula. Applying the theoretical knowledge to numbers, and using human reasoning to infer logic and trends from these data will become a fundamental new aspect of this literacy.

Exams will change completely.

As courseware platforms will assess students capabilities at each step, measuring their competencies through Q&A might become irrelevant, or might not suffice. Many argue that exams are now designed in such a way, that students cram their materials, and forget the next day. Educators worry that exams might not validly measure what students should be capable of when they enter their first job. As the factual knowledge of a student can be measured during their learning process, the application of their knowledge is best tested when they work on projects in the field.

Student ownership.

Students will become more and more involved in forming their curricula. Maintaining a curriculum that is contemporary, up-to-date and useful is only realistic when professionals as well as ‘youngsters’ are involved. Critical input from students on the content and durability of their courses is a must for an all-embracing study program.

Mentoring will become more important.

In 20 years, students will incorporate so much independence in to their learning process, that mentoring will become fundamental to student success. Teachers will form a central point in the jungle of information that our students will be paving their way through. Though the future of education seems remote, the teacher and educational institution are vital to academic performance.

zemljanin zemljanin 15:54 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

ma sve to stoji ali se tu ne govori o ucenju ... lako je klasifikovati i obraditi podatke i informacije i primeniti znanja kad si nesto naucio a ne kada si se o tome informisao kroz raznorazne projekte ... ali i dalje repeticija ostaje osnov memorisanja ... to ne znaci bubanje vec ucenje ... i u tom procesu definitivno ima i mesta za sve sto si pobrojao ali to pobrojano ne moze zamenti proces ucenja ... da ne idemo u neurologiju, ali ako bas mora moze i to ...

mogu se deca sita naigrati geometrije i to je OK ali bez usvajanja elementarnog gradiva trougla ostace samo sa idejom o geometriji ... da ne spominjem binomnu formulu ... a kad smo vec kod matematike, sto visse zadataka odradis to bolje i razumes matematiku ... izuzimam one promile kojima to i nije toliko potrebno

PS. i naravno pomoglo bi kada bi definisali o kom uzrastu govorimo

EDIT. da dodam da se po pitanju drustvenih nauka, verovatno slazem sa onim sto si naveo
jinks jinks 16:13 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

Milan Novković

zemljanin

Koliko se ovo o čemu polemišete ogleda i u razlikama između koncepta individualnog nasuprot grupnom ocenjivanju. Gde je individualno ocenjivanje možda i jedna od osnovnih inovacija na kojima se upravo i zasnivaju opšte školovanje i masovna prosveta, negde od valjda 18. i 19. veka, a sigurno i ranije.

Sad, naravno da postoji i različiti načini i vidovi grupnog ocenjivanja, kako na nivou opšteg školovanja tako i dalje.
zemljanin zemljanin 16:58 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zasnivaju opšte školovanje i masovna prosveta

upravo je to opste skolovanje i prilagodjeno i prilagodjava se proseku ili nesto ispod proseka ... cilj opsteg skolovanja je da visoki procenat djaka usvoji odredjena znanja ... ako je lestvica podignuta to nece uspeti bez obzira na trud ... dakle svi sistemi spustaju lestvicu jer nam je prosek sve losiji ... i kad u to uvedemo cvetice i baloncice, nista nismo popravili, jedino smo nasminkali realnost ...

na to se onda nadovezu mediski forsirane razne intelgencije i sva su nam deca prepamaetna ali svako na svoj nacin ... u praksi je visoko obrazovanje dostupnije onima koji su sposobni da se sa njim izbore pa imamo privid da smo civilizacijski iskoracili ... zato zastuapm taj pristup o nespustanju kriterijuma ispod granice ... postoji ta granica na kojoj se mora uciti i to zahteva trud ...
mirelarado mirelarado 17:13 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zato zastuapm taj pristup o nespustanju kriterijuma ispod granice ... postoji ta granica na kojoj se mora uciti i to zahteva trud ...


Saglasna sam. Bez tog truda nema ni istinskog sticanja znanja, a samim tim ni mogućnosti da se znanje ozbiljno unapređuje.
Milan Novković Milan Novković 17:49 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin
ma sve to stoji ali se tu ne govori o ucenju ... lako je klasifikovati i obraditi podatke i informacije i primeniti znanja kad si nesto naucio a ne kada si se o tome informisao kroz raznorazne projekte ... ali i dalje repeticija ostaje osnov memorisanja ... to ne znaci bubanje vec ucenje ... i u tom procesu definitivno ima i mesta za sve sto si pobrojao ali to pobrojano ne moze zamenti proces ucenja ... da ne idemo u neurologiju, ali ako bas mora moze i to ...

mogu se deca sita naigrati geometrije i to je OK ali bez usvajanja elementarnog gradiva trougla ostace samo sa idejom o geometriji ... da ne spominjem binomnu formulu ... a kad smo vec kod matematike, sto visse zadataka odradis to bolje i razumes matematiku ... izuzimam one promile kojima to i nije toliko potrebno

PS. i naravno pomoglo bi kada bi definisali o kom uzrastu govorimo

EDIT. da dodam da se po pitanju drustvenih nauka, verovatno slazem sa onim sto si naveo

Osim ako, možda, ne koristimo one najbitnije termine na različite načine, tj značenje u tvojoj i mojoj priči im je pomereno, to što ti pričaš je, koliko sam ja pročitao, a jesam amater, od MIT-ja pa dokle god sam dobacio, istorija, i iako je deo učenja mali je deo onoga što se vidi kao budućnost učenja.

Ono prvo sam uzeo nasumice, evo ti sada prosto MIT klasifikacija aspekata učenja:

1. Memory, and structure of knowledge

2. Analysis of problem-solving and reasoning

3. Early foundations

4. Metacognitive processes and selfregulatory capabilities

5. Cultural experience and community participation

Naravno da ćeš stranu reč koja nema nikakvu asocijativnu vezu sa pojmom na koji se odnosi, ili jezicima koje pričaš, učiti ponavljanjem.

Ali čak ćeš i tu ograničiti prosto ponavljanje tako što ćeš relativno rano početi sa pokušajima da je koristiš, zbog asocijativne prirode mozga i višestrukih asocijativnih puteva koje on postavlja između pojmova, struktura i njihovih statičkih pa dinamičkih odnosa.
... ali i dalje repeticija ostaje osnov memorisanja ... to ne znaci bubanje vec ucenje ...

Memorisanje, kako ova rečenica sugeriše, nije učenje.

Ni u jednoj od onih 5 "perspektiva" gore nema previše pukog ponavljanja i memorisanja. Ono je istorijski facet, manje se znalo i nije postojala infrastruktura da se nauči više o prirodi učenja.
Milan Novković Milan Novković 18:09 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

jinks
Milan Novković

zemljanin

Koliko se ovo o čemu polemišete ogleda i u razlikama između koncepta individualnog nasuprot grupnom ocenjivanju. Gde je individualno ocenjivanje možda i jedna od osnovnih inovacija na kojima se upravo i zasnivaju opšte školovanje i masovna prosveta, negde od valjda 18. i 19. veka, a sigurno i ranije.

Sad, naravno da postoji i različiti načini i vidovi grupnog ocenjivanja, kako na nivou opšteg školovanja tako i dalje.

Ocenjivanje, kao deo main-stream učenja, je anahronizam.

Naravno, ako imaš ograničen broj Star Trek Enterprise brodova možeš ih poveriti samo najboljima, ali u učenju u najširem smislu ocenjivanje je jedno od veći zala danas (ja sam mu malo dodao na kavantitetu ovde, kvalitativno su mi na ovo skrenule pažnju armije profesionalaca).

Personalizovano učenje je budućnost - 30toro dece što uče isti "predmet" će imati različite, pomerene kurseve, zato što su deca različita - tada ocenjivanje postaje kontradikcija po prilično.

Zamisli prosečnog Vukovca tu kod nas u razredu sa Njutnom koji nikako da dobije peticu iz istorije, Tolstojem koji nikako da dobije peticu iz filozofije (zbog filozofije istorije mu ga uvako ubacujem u komentar , Mariju Kiri, Virginiju V, ... armiju, i samo naš prosečni vukovac je vukovac.

Personalizovano učenje je preskupo danas da main-stream decu pa je ograničeno samo na decu sa specijalnim potrebama, pošto su ona naglašeno različita, ali je tehnologija skoro tu i ono je bliska budućnost.

Dalje:

1. “Learning by doing” matters.

2. Context matters.

3. Interaction matters.

4. Location of learning matters.

Je sad već mnogo godina skoro pa deo svačije mantre.
zemljanin zemljanin 18:19 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

eto na MITu oni tako uz debelo znojenje guzice i ucenje ... ali opet pricamo o razlicitim uzrastima ... nema tog/te koji/a ce dobaciti do MITa ako nije zestoko ucio/la u prethodnom skolovanju ... to su oni koji su sposobni da se uhvate u kostac sa izazovima visokog obrazovanja ... osobe sa vrlo razvijenim navikama, znanjem i zeljom za dalje usavrsavanje ... to su oni kojim ucenje predstavlja zadovoljstvo i potrebu ... to nije onih 90+% osoba koji prolaze kroz obrazovni proces ... zato, ponovo, nije lose da definisemo o kom uzrastu raspravljamo
Milan Novković Milan Novković 18:34 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin
eto na MITu oni tako uz debelo znojenje guzice i ucenje ... ali opet pricamo o razlicitim uzrastima ... nema tog/te koji/a ce dobaciti do MITa ako nije zestoko ucio/la u prethodnom skolovanju ... to su oni koji su sposobni da se uhvate u kostac sa izazovima visokog obrazovanja ... osobe sa vrlo razvijenim navikama, znanjem i zeljom za dalje usavrsavanje ... to su oni kojim ucenje predstavlja zadovoljstvo i potrebu ... to nije onih 90+% osoba koji prolaze kroz obrazovni proces ... zato, ponovo, nije lose da definisemo o kom uzrastu raspravljamo

Ja raspravljam o svim uzrastima, otud skretanje pažnje da su razlike u radoznalosti i strasti kod male dece, u proseku, manje nego kod starijih.

Velike su šanse da rigidnost, nefleksibilna forma, ocenjivanje, strogoća, ... ubijaju radoznalost i strast kod nas, ako ne po svakoj dubini (npr ništa ne može da ti ubije strast za crtanjem) a ono te podrivaju po širini.

A ovo "velike su šanse" je, u stvari, porpilično i "corrolary" posto su obe ove gore liste što sam uzeo sa MIT-ja bliske ovim "šansama".

Dalje, MIT ne priča o dobacivanju do studentskog mesta na MIT-ju, ona jesu ograničena.

Dok na Stanfordu ni ne očekuju da završiš fax, nego da odeš sa dobrom idejom tako što si ubedio investitore da ti daju novac.

Nego sugerišu, MIT, da se svet menja tako da će se MIT-izlazno znanje danas sutra relativno lako postići i u "svakodnevnom" okruženju, novim pristupom učenju.
zemljanin zemljanin 18:40 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

Zamisli prosečnog Vukovca tu kod nas u razredu sa Njutnom koji nikako da dobije peticu iz istorije, Tolstojem koji nikako da dobije peticu iz filozofije (zbog filozofije istorije mu ga uvako ubacujem u komentar , Mariju Kiri, Virginiju V, ... armiju, i samo naš prosečni vukovac je vukovac.

zato sam i naveo gore da je obrazovni sistem prilagodjen proseku tako da omogucava svima da ga savladaju ... Njutn je u nekoj OŠ bio samo ucenik i manja ocena iz istorije govori o tome da nije dovoljno ucio a ne da nije mogao da savlada gradivo ... i ocena je upravo merilo tog njegovog zalaganja ili nezalaganja ... sta je Njutn dalje postigao nije bas zavisilo samo od njegove zelje iii zalaganja vec i od ekonomske situacije u kojoj se nasao (srecom) ...

u teoriji ponasanja i igara ja nisam naisao na primer koji je verifikovan u praksi da se negira sistem neke vrste "kazne" u odnosu na obaveze ... svi sistemi koji izucavaju ponasanje dokazuje da se ljudi mnogo korektnije ponasaju i odnose prema obavezama i drugima ukoliko postoji kontrolni/korektivni mehanizam ...

sto se buducnosti tice, verovatno ce (ako) pronalskom neke IQ pilule i integracijom bioloskog i tehnoloskog - cela ova rasprava biti mlacenje slame

EDIT. da ne pisem novi komentar ... kada bolje razmislim o tvojim komentarima, cini se da ti zastupas neki, ne bas skoriji, model i u nekoj buducnosti mozda to dobije na realnosti u siroj praksi ali trenutno i za nasih zivota to je kao i moje zalaganje za objektivnu anarhiju ...

ili

zilikaka zilikaka 20:16 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

Ja samo da primetim da u procesu učenja niko od vas nije pomenuo neophodno vežbanje naučenog.
Mislim da cemo se sliziti da u mnogim disciplinama upravo ono pravi razliku izmedju razumevanja i znanja.
Milan Novković Milan Novković 21:09 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin
... kada bolje razmislim o tvojim komentarima, cini se da ti zastupas neki, ...

Ja pričam o budućnosti učenja

Ne o dominantnom delu sadašnjosti ili prošlosti, na koje se isto samo kratko osvrćem kao na kočnicu nečega što tehnologija već omogućama.

Ali mora tako, imamo tranziciju, dok u prošlosti prosto nismo imali alate - tool mentors.

U eLearning systeme su već u svetu uložene silne milijarde, iako se radi o širokom pojmu, više o razbacanim ostrvcima nego nekoj koherentnoj i planskoj priči, pa je tu i "continuous professional development" gde se svi "igramo" ceo život, bar u teoriji

Pošto se često na ove teme okrećemo Finskoj možda su neki primetili njihove prve korake na temu "topic/theme based learninga". Da ne preprečavam evo iz pera nekih konsultanata ovde ... (ovo je jedan glas od sad već pozamašne armije, nego da ne kopiram samo sa MIT-ja):


"....Chris says the hardest thing about theme-based learning is “having the courage to give it a go.” She says it’s natural to worry, “‘Am I spending enough time on maths in this theme?’ and ‘What if the theme runs away from what I want to do or impose?’”

But for teachers who are encouraged to see themselves as learning managers, the theme-based approach creates an environment where students acquire a taste for lifelong learning. As they become more involved in how and what they study, children also become more interested in learning.

“You move away from the idea of filling up vessels with facts,” Chris says. “For some teachers it's hard to take that jump, but with supportive colleagues and a supportive system they soon learn to fly – and so do the students – and even if the structure is not supportive, you can try it out in small ways. You find the fun and the success – and then start flying the flag for thematic teaching and learning!”

Chris offers five reasons to “give it a go” and experiment with theme-based learning:

1. It’s more fun to teach and learn using a theme.

Chris believes fun is a key ingredient in learning. “If children are happy, they are confident, and so are teachers. This magic combination makes teaching and learning so much more effective. Children become inspired and wider-thinking. Teachers may still be exhausted, but now it's an exhaustion that makes them feel fulfilled and valued,” she says.

2. It harnesses curiosity to motivate learning.

“To me it's the most natural way to learn,” says Chris. “A child or adult finds something that intrigues them, maybe a foreign stamp or a stone. They want to know more and so they start on a journey of collecting ideas and information. With the stamp, the child finds out about its source, the geography of its people, the music of their homeland, the art work within it. They investigate its richness, draw its setting, sing its songs, write letters to find out more, investigate in books and on the internet. The learning is never sluggish, but is vibrant and exciting.”

3. Educators transition to being facilitators of learning.

“The teacher is no longer a provider of facts copied from the board and learned for homework,” Chris says. “Instead, because the boundaries of exploration are far wider than the teacher can predict, he or she becomes a learning manager.” A learning manager guides children while keeping open the opportunity for self-guided discovery.

4. It teaches children how to learn.

With theme-based learning, children are thinking for themselves, following the thread of a topic to explore and discover more. Chris says, “It gives them a taste of moving from one related area to another related area and one builds on another. It's a way of learning throughout life.”

5. It draws in the child’s family.

Parents more easily become partners in learning around a theme. “The family, with its own interests and views, can more easily become involved, thus broadening the spectrum of the whole experience,” Chris says. “When forced into the confines of a secondary school timetable, I still used a thematic approach in a once-a-week history lesson that grew from an old stone I found with the date 1694 on it. As a class, we invented an English family living at the time. On Parent-Teacher Night, I was told by one couple, ‘We love Tuesday teatime because we find out what has happened with the 1694 family, and when we are out and about we look for more information and connections.’"

Theme-Based Learning is a Natural for Science Instruction

As a structure for integrating content areas, learning around a theme makes sense to children. It helps them make connections, to transfer knowledge and apply it. It fosters comparison, categorizing and pattern finding – building blocks of the scientific method.

For example, a theme that celebrates birds could include investigation of birds in the student’s environment, writing a paragraph about one of these birds, learning about the science of flight, practicing bird calls and integrating them in a song about birds, solving math word problems on how far birds travel or high they fly, making up a bird poem and bird dance, referring to non-fiction readings about bird communication, socializing, and growth from egg to bird – and the list could go on.

It’s effective, Chris says, “mainly because one part builds on another and thus reinforces it. The vocabulary, the investigation, children's literacy work, their maths, and their art and craft work, along with classroom displays of it all, flourish.” ..."

zemljanin zemljanin 21:32 02.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zilikaka
Ja samo da primetim da u procesu učenja niko od vas nije pomenuo neophodno vežbanje naučenog.
Mislim da cemo se sliziti da u mnogim disciplinama upravo ono pravi razliku izmedju razumevanja i znanja.


zemljanin
a kad smo vec kod matematike, sto visse zadataka odradis to bolje i razumes matematiku ... izuzimam one promile kojima to i nije toliko potrebno

zilikaka zilikaka 03:21 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...


Dobro, priznajem, preletala sam komentare a ti nisi stavio kljucnu rec.
korisnickoime-2 korisnickoime-2 10:18 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

myredneckself, zilikaka, mirelarado, zemljanin, Milan Novković, jinks, nsarski, predatortz, gavros, Ribozom, loader

Budućnost učenja je ...



Кад већ Милан спомену МИТу, ово сам качио и раније, али не мари... За оне који су можда пропустили, а за нас који смо већ видели да утврдимо градиво, тј. да вежбамо што каже Зиликака:


Sowing the Seeds for a More Creative Society (ЛИНК)


Па онда десетак година касније дођосмо и до овога:


How technology can make our kids better learners: MIT Media Lab’s Mitch Resnick on raising digital creators vs. consumers (ЛИНК)


О чему опет свако може имати своје мишљење... (ЛИНК)
Milan Novković Milan Novković 10:48 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

korisnickoime-2
myredneckself, zilikaka, mirelarado, zemljanin, Milan Novković, jinks, nsarski, predatortz, gavros, Ribozom, loader

Budućnost učenja je ...



Кад већ Милан спомену МИТу, ово сам качио и раније, али не мари... За оне који су можда пропустили, а за нас који смо већ видели да утврдимо градиво, тј. да вежбамо што каже Зиликака:


Sowing the Seeds for a More Creative Society (ЛИНК)


Па онда десетак година касније дођосмо и до овога:


How technology can make our kids better learners: MIT Media Lab’s Mitch Resnick on raising digital creators vs. consumers (ЛИНК)


О чему опет свако може имати своје мишљење... (ЛИНК)

Da, ovo je sad mainstrem u teorijskoj/meta-fizičkoj sferi, koja je još uvek 98% sfere o budućnosti učenja.
zemljanin zemljanin 11:08 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...


pa dobro koja ili koje oblasti nauke bi bile prozvane kao krucijalne u ovom istrazivanju ... naravno svi mogu biti ukljuceni, dati svoje vidjenje i resenja ali koje bi to grane na neki nacin bile najkvalifikovanije u tom procesu ... meriti efekte neceg ili neke ideje bez preciznog metoda je prilicno laicki ... cini se da obrazovanje svi svojataju kao igraliste za sprovodjenje svojih/nekih ideja bez prethodnih cvrstih dokaza
Jukie Jukie 12:17 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin
u razredu sa Njutnom koji nikako da dobije peticu iz istorije

Njutn je u nekoj OŠ bio samo ucenik i manja ocena iz istorije govori o tome da nije dovoljno ucio a ne da nije mogao da savlada gradivo ... i ocena je upravo merilo tog njegovog zalaganja ili nezalaganja ...

Manja ocena iz istorije, ako te niko ne mentoriše i ne drži ti dopunsku nastavu, itekako može da znači da ti taj predmet ne ide a neki drugi predmet ti ide. Ja sam ceo sedmi razred proveo sedeći nad dotičnim udžbenikom i pokušavajući da savladam gradivo za dvojku, nauštrb i ocena i znanja iz drugih predmeta, i naravno niko se nije setio da mi daje dodatne/dopunske časove istorije pošto sam zvanično mnogo pametan a to znači da samo treba neprekidno da iščitavam udžbenik i samo će mi se kasti, a dopunska nastava je za onu sirotu jadnu decu koja baš ništa ne umeju. E pa dragi moji taj pristup nije uspeo
zemljanin zemljanin 17:06 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

prvo bioloski, deca u ranom uzrastu su veoma dobra u ucenju jezika ali i veoma losa u logici ... za logiku moramo sacekati neke godine zbog razvoja kognitivnog aparata zaduzenog za vise funkcije i logiku ...
ucenje se uvek zasniva na prethodnom stanju ... dakle da bi se nesto naucilo moraju se usvojiti bazicne stvari i to je taj, mukotrpni radi trud koji se, jednostavno, mora odraditi ... tu se mogu ubaciti razne tehnoloske inovacije ali to nece promeniti proces ucenja ... postoji mnogo mitova o ucenju a jedan je bas taj da frustracija utice negativno na proces ucenja i kada se frustracija javi, treba dozvoliti detetu da ono nije rodjeno za ta znanja a i koj ce mu to djavo u zivotu ... frustrcije su sastavni i nezaobilzni deo procesa ucenja ... zablude, naivni modeli i ostalo su baza na koju mi implementiramo nova znanja i nove modele ...

vrlo pozanti primer iz prakse (nadam se da je poznat svim nastavnicima) su 3 macke i 4 psa ... kad pitate dete da li ima vise zivotinja ili pasa dobicete neki odgovor ... kako cete vi reagovati - definisace odnos deteta prema nacinu resavanja kasnijih problema ... ako detetu ponudite logicko objasnjenje, trebace vam prilicno vremena ali ste naterali dete da usvoji novu strategiju resavanja problema koja nije vise empirijska vec logicka ... to ce zahtevati trud deteta da odrzi koncentraciju i razume problem i zasto je taj nacin resavanja bolji od naivnog/empirijskog.

sto se tice tehnoloskih inovacija one su, danas, samo zamena za postojece mopdele ... ne donose nista novo osim u teorijama ... VR (virtual reality) je izuzetak pogotovo u medicini ili saobracaju, recimo ... omogucava ucenje novih vestina ili sticanje prakse u ciljnim zanimanjima bez ugrozavanja ljudi i okoline ... sve ostalo je teorija

po meni najbolja strategija ucenja je analiza materijala u razgovoru sa sobom ... alaniza onoga sta znam, sta mi je poznato i sta ne znam ... taj dijalog otvara moguca svesna i nesvesna prozimanja vec naucenog ... znaci ne citanje naglas vec propitivanje samog sebe ali iskreno ...

sve faze u procesu ucenja, od frustracije do samoinspekcije, ustvari dovode do cuvenog "eureka" efekta koji je neprocenijiv u usvajanju novih znanja

naravno u svemu tome hardever ima znacajnu ulogu to jest kako je mozak premerezen bioloski ... iako ta polemika traje, skeniranj mozga pri resavanju kompleksnih problema daju prednost genetski bolje umrezenim mozgovima u smislu optimalnijeg i ekonomicnijeg rada ... ne garantuje uspesnost vec meri efikasnost ... tj. veci IQ nece zavrsiti koledz sam od sebe ali imace bolju startnu poziciju ... trka nije samo start

EDIT. da dodam i neka istrazivanja, emprijska
Robert S. Siegler, Department of Psychology, Carnegie Mellon University, Pittsburgh & Svetina, University of Ljubljana, Slovenia
jinks jinks 17:48 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin
po meni najbolja strategija ucenja je analiza materijala u razgovoru sa sobom ... alaniza onoga sta znam, sta mi je poznato i sta ne znam ... taj dijalog otvara moguca svesna i nesvesna prozimanja vec naucenog ... znaci ne citanje naglas vec propitivanje samog sebe ali iskreno ...

Uz pitanje šta je stvarno nečiji osnovni motiv zbog koga uči, jer mi se čini da upravo on na kraju poprilično i utiče kako na uspešnost učenja, tako i na to kako će neko kasnije i vladati stečenim znanjima.

Mislim, na primer, imate ljude koji u principu vrhunski zanatlijski i kreativno vladaju određenom strukom, ali im je način na koji se sa tim znajima uklapaju u okruženje krajnje ... gde ima i obratnih primera, ili kavih već sve ne. A, opet, možda bi se i delovanjem i uticajem na nečiju motivaciju za učenjem već i tokom samog procesa učenja predupredile određene stvari.
zemljanin zemljanin 17:55 03.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

A, opet, možda bi se i uticajem na nečiju motivaciju za učenjem već i tokom same faze učenja predupredile određene naknadne stvari i pojave.

u sirom smislu je ceo zivot ucenje i veliki deo je na nesvesnom nivou ... motivacija nije u potpunosti mit ali jeste u velikom procentu ... tj i velikoj meri je precenjen znacaj i uticaj, nije da ga nema ali motivacija je samo faza u procesu, isto koliko i frustracija ... mogu i da linkujem izvore ali trebace mi vremena ...

kad smo vec kod toga red je da se motivisem za slepo kucanje jer sa svim svetlom na monitoru cesto pravim greske (prethodni komentar ih je prepun)
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:23 07.08.2018

Re: Budućnost učenja je ...

zemljanin

vrlo pozanti primer iz prakse (nadam se da je poznat svim nastavnicima) su 3 macke i 4 psa ... kad pitate dete da li ima vise zivotinja ili pasa dobicete neki odgovor ... kako cete vi reagovati - definisace odnos deteta prema nacinu resavanja kasnijih problema ... ako detetu ponudite logicko objasnjenje, trebace vam prilicno vremena ali ste naterali dete da usvoji novu strategiju resavanja problema koja nije vise empirijska vec logicka ... to ce zahtevati trud deteta da odrzi koncentraciju i razume problem i zasto je taj nacin resavanja bolji od naivnog/empirijskog.




Ribozom Ribozom 09:38 02.08.2018

m'da

Ja mislim da bi deo opsteg obrazovanja trebalo biti i razumevanje medija.
U kapitalizmu (ovom ludom) je moc medija ogromna, nama naviklim na posluzene informacije izdeklamovane od centar biroa.
Ja takodje mislim da su neki blogeri pisali blogove koji su bili placene od politickih stranaka, interesnih grupacija, marketing preduzeca...pa zasto onda ne bi i ucili o tome.
Kako jednoj babi da objasnis da vlast plati recimo BBC-ju da napise informativni tekst o opoziciji, ali im i plati da samo vlast komentarise ispod teksta. Racuna se da ce samo hadr kor opoziciono opredeljeni gradjani procitati tekst, a svi ostali samo komentare, naravno botova vlasti, a svi demokratski (para)mediji su valjda trzisno orjentisani!?!
A ima i ono da su blogeri jedno odnajplaćenijih zanimanja. Jedino što treba da reklamiraš ruževe il nešto slično

Ovo u nekim drugim ekonomijama, u Srbiji je sva moc i novac skoncetrisani kod politicara (i njegovog brata ).
jinks jinks 10:00 02.08.2018

Re: m'da

Ja mislim da bi deo opsteg obrazovanja trebalo biti i razumevanje medija.

Pa zar i književnost nije medij, slikarstvo, pozorište ... za film i tv se valjda i podrazumeva.

A niko danas ni ne pomišlja da postavi pitanje da li bi oni trebalo ili ne da budu deo opšteg obrazovanja.
korisnickoime-2 korisnickoime-2 10:25 03.08.2018

Re: m'da

Ribozom
Ja mislim da bi deo opsteg obrazovanja trebalo biti i razumevanje medija.







"Novi izborni predmeti zvaće se jezik, mediji i kultura;" (ЛИНК)



jinks jinks 10:02 02.08.2018

ČITANOST: 9467 PREPORUKE: 1159

Svaka čast :)

Doduše, ideja bloga nije bila samo obrazovanje iz oblasti blogovanja ili DJ-evanja, već i pokušaj da se pomenu neke stvari koje se možda tiču i drugih oblasti obrazovanja.
korisnickoime-2 korisnickoime-2 11:39 02.08.2018

Знам само да ништа не знам

Или опет, по ко зна који пут, "О причи и причању"?

i to što i jedni i drugi u principu krajnji uspeh duguju istoj stvari - uverljivom narativu.Koji opet, po autorima, zavisi od mnogo čega, ali najviše, što upravo i jeste osnovna poruka rada, od nekog znalački osmišljenog i ubedljivog paradoksa.


Дакле, окрени-обрни, опет зависи од способности и умешности да испричамо своју "причу" знајући при томе једино да ништа не знамо?





jinks jinks 12:06 02.08.2018

Re: Знам само да ништа не знам

Или опет, по ко зна који пут, "О причи и причању"?

Da, ali bila mi je interesantna ideja, na koju sam naleteo na više različitih, naizgled i nepovezanih mesta, o tome da se u osnovi dobrog narativa između ostalog nalazi i neki uverljivi paradoks.

E kada sam na tako nešto ponovo naleteo i u spisku radova na jednoj električarskoj konferenciji (od sigurno najuglednijeg organizatora), i to u tekstu koji se istovremeno bavi blogovanjem i video igrama, nisam mogao da odolim a da o tome nešto (doduše ponovo) ne napišem.

A saznanje da ništa ne znamo, pa to je valjda kruna svakog obrazovanja. Ali i to šta je sve moguće učiniti sa neznanjem koje smo stekli, kao i na koje je sve načine moguće steći i neka nova neznanja.
korisnickoime-2 korisnickoime-2 13:44 02.08.2018

Re: Знам само да ништа не знам

jinks

nisam mogao da odolim





A saznanje da ništa ne znamo, pa to je valjda kruna svakog obrazovanja. Ali i to šta je sve moguće učiniti sa neznanjem koje smo stekli, kao i na koje je sve načine moguće steći i neka nova neznanja.



kick68 kick68 15:37 02.08.2018

Buducnost

Ovo sam vec kacila:
Teach and Learn what the machines cannot do...
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 20:31 02.08.2018

eeeeeeeee neces majci

kaki bre inzinjeri blogovanja!? kaki bre inzinjeri uopste!?
to je sve go da-ne-kazem-sta.

Evo citam u novine - o nekom klipanu koji je sad zapalio auto... kaze, ja i zena zavrsili fakultete, otisli na selo, hteli porodicu, decu, buducnost... ne mozemo na bicikli..
i tako to.

a ovi doneli uredbu da njiov "auto" (pazi "auto" od 22 godine, a svaki pop i kriminalac u srbiji ima audija ili bmw-a) nije po JUS-u. i onda benzin, i tako to.
I sad im Vucic kriv, j*bo ih on.

pa jos uradili "intervju" - i to u kuriru (a svi znamo kolko je taj kurir antiprotivan i antivucicav) - kao:
[url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/3096079/hvala-ti-srbijo-jos-jedan-srbin-zapalio-svoj-automobil-jer-nije-prosao-tehnicki-pregled-devojka-i-ja-smo-zavrsili-fakultete-dosli-na-selo-a-sad-video][/url]

Ljudi, pravedni a zavedeni, digli dreku na komentarima - kao QQLL, teraj ih bre, itd - pa i ja resio da doprinesem i pomognem sa 2 komentara - ali nece mene to june... ima nadlezan koji odobrava (i dobro je da ima, ljubi ga majka) i radi lepo svoj posao.

evo jedan od ta dva komentara, tek da vidite kolki sam idiot... i mene samog sramota:


ej bre, vidim mnogo komentara ovde i svi zaista strastveni i sa jakim misljenjima.
nije sve tako crno rodjeni moji.
momak i cura imaju zavrsene fakultete i sad kad su zapalili auto, verovatno ce se spakovati i pravac preko granice - pa nek neki drugi tamo razbijaju glavu s njima.
i mirna backa (i srca junacka).
mnogo su nam se deca razmazila - misle ako su zavrsili skole i vredno radili i zele da nesto doprinesu, da im je sve "na izvolte"!? i hleb da zarade, i da voze 22 godine staru krntiju, i decu da (nedaj ...) radjaju!?
jedva smo ovo malo sirotinje skupili da popovima i lopovima kupimo audije, bmw-e, mecke, itd - sad ce i ova gologuzija da nas cedi.

ma ajde bre!


majstori, majstori

[url=https://aleksandaracasekulic.wordpress.com/%D0%BF%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B5/][/url]

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana