Društvo| Gradjanske inicijative| Kultura| Nauka| Obrazovanje

Novosti o Starosti - šta smo još prećutali (7)

Nebojša Milikić RSS / 06.04.2021. u 21:11

Kako da se radi?

Mislite možda da je ovaj princip "jake vere" neophodan za poletanje aviona pretenciozan ili bizaran? Netačan i naivan? Pre bi se reklo da je to vrlo verna metafora "neverici" u idejni uzlet i sistemski polet društva u jednu drugu formu i svrhu postojanja i funkcionisanja. Pri tom, ta neverica je i racionalna, barem u dometu skučenog horizonta hegemone, buržoaske racionalnosti našeg sveta.

Ali gle, podjednako racionalno gledajući, upravo danas svi oni pojedinačno beznačajni atomi imaju na raspolaganju aparate za neprekidno globalno i lokalno merenje, raspoređivanje i ujednačavanje raznih oblika pritisaka i potisaka, naime IT tehonologiju. I svi ti aparati su neprekidno povezani. Nije sve više vidljivo samo iz kontrolnog tornja ili rukovodećeg vozila i pregledno samo u planu leta. Prvi put u istoriji, ceo sistem globalne proizvodnje, kao i gro reproduktivne aktivnosti čovečanstva i svi njima uslovljeni položaji i pozicije od kojih potiču potisci i pritisci rulanja-vladanja, mogu se registrovati i računati pomoću moćnih algoritama i računara (ako bi pitali kontrolne tornjeve - neplanirano i neželjeno moćnih). Prevedeno na (moguće) politički povezani svet trenutno atomiziranih individua, svako svakoga dana može dobiti u mobilni telefon, kao meteo izveštaj: plan izbora zanimanja, razne moguće rasporede kretanja i rada, mogućnosti udela u zajedničkim poslovima za taj dan, tu nedelju, za mesec, za celu godinu ili ceo život ako neko hoće. Sve se po belom svetu danas može u detalje isplanirati tako da nema ni hiperprodukcije (ni robe ni ambicija), ni zagađenja (i pojedinačnog i klasnog ega), ni neravnomernog razvoja (npr. narcizma i pripadajućih karijera). Sve se može tačno premeriti i racionalno odmeriti: odlučiti optimalno šta da se radi sa svim onim što je potrebno i što postoji ili tek treba da se proizvede. A što se sve ni objektivno nije moglo bilo zbog dosadašnje nemogućnosti ili nevoljnosti ili jednostavno interesnog sprečavanja zajedničkog globalnog planiranja.

Tamo gde svako može raditi i živeti prema svojim potrebama i mogućnostima ne bi trebalo ni da bude animalno-infantilne borbe oko vidljivosti, afirmisanosti i ostvarenosti, i sebe i drugoga, i nas i drugih, za koju inače pripremaju glumačke kao i sve druge privatne škole (a u kapitalizmu ili u "onako" socijalizmu i državne) i gde posebno zavodljivo namiguje glumačka struka i karijera, koja nudi višak (vrednosti) vidljivosti, afirmisanosti i ostvarenosti i sebe i drugih (likova). Zar svi ne bismo da delimo te vrednosti, zar ne bismo voleli i mogli po malo da budemo i lekari i negovatelji, i inženjeri i armirači, i profesionalci i amateri, i roditelji i deca, i ugursuzi i staratelji, i umetnici i zanatlije, i vozači na prednjem i spavači na zadnjim sedištima, i recikleri i čistači, i gradioci svega korisnog i potrebnog i rušioci mnogo toga štetnog i nepotrebnog? Zar ne bismo svi voleli i želeli i to - da glumimo, ali slobodni i od prisile, i od često uvređujuće rutinske banalizacije i fah-idiotizacije tog posla, kao uostalom slobodni i od društvenih položaja i od dnevnih situacija koje nas u glumu silom uvlače i oblače? Zar nije bitno ljudsko iskustvo izazvati svoje telo drugim umom ili iskušati svoj um u drugom telu/liku, što i jeste rutinski posao mašte a samim tim i glumca? Zar to ne bi trebalo da bude svakom zainteresovanom čoveku potrebna i dostupna praksa rašćenja i razvijanja, i misli i dela, i duha i tela?

Sva umetnost bi se u racionalnoj, globalnoj organizaciji rada i života verovatno postepeno integrisala u svakodnevicu, rastosiljala bi se svoje "javne kuće" - galerije, svoje "cirkuske šatre" - pozorišta, svog "zoološkog vrta" - muzeja i svog "sweatshop-a" - kulturnog centra, svoje pijačice dreždanja da naiđe kupac aplikacionog formulara tj. nvo kultur-tregerisanja i tezgarenja. Bilo bi je uvek i svuda tamo gde je najviše i potrebna, u svim ljudskim individualnim i kolektivnim mislima i delima, podstičuće i smirujuće, motivišuće i upozoravajuće, decentrirane, dekapitalizovane, deinstitucionalizovane, deegzotizovane, dekomodifikovane, jednom rečju oslobođene. Toliko oslobođene da niko ni ne zna kako bi izgledala i delovala ta sloboda - umetnost se realno ne može i ne treba planirati (ovo malopre su dakle samo sanjarenja). Pri tom, avaj, i ta neplanirana slobode može da se desi samo i jedino ako je umetnost stvarno i hoće! Jer sladunjavo je i ropstvo umetnosti kod buržoazije, drži je kao gejšu, uvaženu, nalickanu, uvežbanu i obožavanu, uvek na pokaz i na usluzi. Ali za svaki slučaj osakaćenih nogu da ne bi slučajno pokušala negde da ode. Takvo ropstvo je nekom možda i na momenat slatko ali svima na kraju i početku mučno gorko.

Kako sve ovo neuverljivo i nepotrebno zvuči... ništa nije manje blizu raciju od apela malograđanstvu da postane u nečemu veliko. Stvar formata? U "Šta da se radi?", nakon niza tipičnih peripetija oslobođenja devojke iz mreže porodičnog lukrativnog nasilja, sledi opis prve faze njenog kompletnog oslobođenja - kroz kolektivno samozaposlenje. Iako Černiševski taj period, koji traje tri godine, opisuje na samo par strana, i te strane deluju monotono, suvišno... oštroumni čitaoci deluju nepodnošljivo smoreni, čak uvređeni. Da pitamo pisara, na koga ga podsećaju lica tih čitalaca?

Pisar: Aha, pa evo, danas sam gledao neki parlament ovde kod vas na Balkanu (18), i neka poslanica zapela ovako:

NAVODNE "RAZVOJNE" STRATEGIJE
Navodno "razvojna" strategija do 2030. ponavlja set mjera i politika koje su nas i dovele na začelje Evrope. Vlada misli vatru gasiti dolijevanjem ulja na nju.
❌ Umjesto smanjivanja upliva države u ekonomiju potrebno je
✅ povećati produktivnost kroz državnu intervenciju i protekciju
❌ Umjesto dodatne fleksibilizacije tržišta rada
✅ potrebno je stvoriti sigurna radna mjesta
❌ Umjesto uvođenja tržišnih principa u poslovanja javne uprave
✅ javnu upravu usmjeriti prema osiguravanju potreba društvene većine - stanovanja, kvalitetne zdravstvene skrbi, skrbi za starije, obrazovanja dostupnog svima (19)

Pisar: E pa lica čitalaca za koja me pitate podsećaju me na lica ostalih poslanika u tom parlamentu dok ona ovo izgovara.

Pa jasno, polako bre, prvo se treba orijentisati i naučiti hodati, kako ono beše, „prvi koraci", „kolevke", „inkubatori", super, sve će to stvarno trebati, kao što će neminovno trebati i ova aktuelna, uglavnom površna lju(d)ska prava i njima zadovoljene aktivističke i naučno-istraživačke i umetničke i političke ambicije. Dakle, ono Despotovljevo „verovanje u ideju" ne treba u ovom slučaju shvatiti samo kao zabavni izlaz iz neugodne situacije „straha od letenja", nisu uzalud revolucionarne žene dežurno strašilo raznih Jordana Petersena, scenarista Game of Thrones-a itd, žensko oslobođenje je kao i revolucija, svi ga negde lajkuju i sanjare o njoj ali ne bi baš i da ga frenduju i srcuju jer ga se negde i boje.

Ok - opet će pisar zabeležiti opravdano gunđanje - ma šta davi ovaj, kao da mi to sve negde ne znamo? Negde, ko zna gde smo to znanje i zaturili, pa šta sad, pa strah od promene je prirodan. Eto, kako je to zanimljivo, šampioni preduzimljivosti, inovacije i kvazipromene tipa tranzicije, poznati npr. u Rumuniji kao YBF (young, beautiful and free) ili u Bosni kao FGR (fina gradska raja) ili u Beogradu kao DGP (Dobra gradska priča sa podgrupom alter-džentrifikatori), ili u Zagrebu kao Možemo da budemo srednja klasa na poluperiferiji, barem možemo nas 10% a i šta biste vi još?, ili u Prištini kao cool urbani likovi sa crteža Jakuba Ferija (čije naličje je na radovima Briljant Miljazimija), ili u Ljubljani kao Oslobodili smo ovog Janšu a on ovako?!?, ili u Podgorici kao HuN (Hoćemo u NATO baš zato što nas je bombardovao!, naravno sa poslovnicama u Beogradu i Novom Sadu) ili u Skoplju kao Sramota da gradimo antičke budalaštine nakon što je prošlo XX vekova (dok su razvijene i kulturne zemlje to uradile već nakon što je prošlo XIX vekova) ili prosto transkontinentalno kao EUROBOTI... dakle, sav taj think-tank postaje think-junk pri samom pomenu zajedničkog globalnog planiranja... pogube se i pogrbe kao starci, grubo razrogačeni, naglo smeteni i smotani, nevešti baš kao profitabilne staroste pred spahijama, koje treba nekako i da sakriju od njih svoje burgermaster metode i daju do znanja da te metode upravo i uredno plaćaju "obrok".

Dakle, strah je svejedno tu. U tom slučaju, za kraj, kratko i jasno, malo dobrih vesti za one koje materijalne stvarnosti ne zanimaju kao ni Serža, kavaljera eltine prostitutke u „Šta da se radi?". Čak i ako samo poverujete u moći svojih „lepih ideja", upravo o slobodi, jednakosti i bratstvu, ali bez pregovaranja i ekonomisanja sa tim terminima, moći ćete da ih ostvarite. Tačka. Ne piše uzalud Černiševski ključne stranice tog romana jednostavnim i direktnim jezikom Poslanice Korinćanima (20). Ako je ženomrzac Pavle mogao kratko i jasno da širi svoju mizoginiju, može i odbrana žena od mizoginije biti podjednako kratka i jasna. Zato da, sloboda, jednakost, bratstvo i sestrinstvo. Tačka. Za ono što avion može, večito rulanje je - večito puzanje. Tačka... (eh, ipak tri tačke... odmah se vidi da tu nije kraj. Dostojevski se toliko blagoupaničio od ovog romana Černiševskog da je smesta smislio pa i napisao Čoveka iz puzajućeg prostora - kako bi u stvari trebao da glasi prevod Čoveka iz podzemlja... a nije se smirio dok nije, zajedno sa carskim policijskim službama, na čistac isterao Zle duhe)

Dobro, jeste puzanje, pa sam sam rekao da je klasni rat, to je legitimno, čak poželjno ponašanje na liniji fronta. Ma pomozite ranjenicima i logistici za početak! Ali kako, šta, gde, pitaćete vi/mi? Pa lepo, evo, za početak podržite/mo ljude koji se već dugo bore, to bar nije teško. Jeste/jesmo li otkupili društveni stan za 50 dm devedesetih? Podržite i one koji se bire za svačiji Krov nad glavom. Biće vam-nam mnogo lakše da shvatimo/te posle na sudu istorije svoj udeo u gomilanju i podeli tranzicionog plena (21). Budimo/te bar toliko slobodni i samosvesni atom i podržite/mo one koji se bore za osvešćivanje, monitoring kao i uvođenje mera preventive i zaštite od patrijarhatom podsticanog nasilja. Pratite i podržite i one molekule koji još nisu otupeli i oguglali od lokalizovane diktature kapitala. Je li vaš/naš pogled na svet zakržljao i zamaglio se usled nepodnošljivih uslova života? Pratite i podržite one koji ga reanimiraju i bistre, marksističke, anarhističke i druge revolucionarne organizacije. Može za početak i one radikalno idealističke, socijal-demokratske. Malo bi li bilo od nas/vas malograđana?

Ovo je ponuda za promišljanje te situacije, znamo da smo u biciklu, u začaranom krugu u kom stalno jedna vaša/naša frakcija smenjuje drugu u služenju ovoj ili onoj frakciji kapitala. Ali nisu svi isti u toj službi, neki su tu jer nemaju izbora a neki jer imaju. Prvi rade loše stvari ali ne moraju biti loši ljudi a drugi rade loše stvari iako ne moraju, jer su loši ljudi. Ovi prvi mogu, za početak, makar i simboličnim postupcima i makar pred samima sobom da se odvoje od ovih drugih. Pokazalo se upravo kod ovog hrabrog otpora mladih glumica, da su svojoj deci roditelji preneli i neka veoma važna životna načela i iskustva, i pored prenosa straha od autoriteta, nesigurnosti, nesenzibilisanosti i dezorijentisanosti u džungli ambicija i aspiracija. Očigledno je da svi moraju, na svakom nivou rulanja da vežbaju ono „istezanje" zakrilaca (istezanje je zdravo, kažu i lajf-kouči), a umetnost i ovakva kakva je može tu naći svoje (jedino) dostojno mesto i konceptualno-transformativnu funkciju. Nešto poput organizovanog i produktivnog istezanja se već vidimo i dešava na globalnom planu, na primer preko crnih lista poslodavaca i proizvođača koji terorišu radništvo ili zagađuju okolinu - podržite organizacije i medije koji te crne liste argumentovano sastavljaju, objavljuju i komentarišu.

Dakle, dijagnostikovanu autosugestiju iz ovog Katarininog govora - samo obrnite naopako...

(sledeće nedelje poslednji nastavak : )

------ 

18) Balkan je u hegemonom političkom diskursu ideološki termin koji treba da prikrije ili egzotizuje specifičnosti ekonomsko-političkog razvoja i istorijskog položaja zemalja i naroda Balkana i opravda njihovu ekonomsku i političku zavisnost, periferizaciju i subordinaciju interesima centralnih kapitalističkih ekonomija i politika. (Videti ovaj rad R. Močnika)
19) Objava od 2. februara na fb nalogu Katarine Peović, zastupnice Radničke fronte u Hrvatskom saboru
20) Zahvaljujem članici čitajuće grupe romana "Šta da se radi" na ovom zapažanju kao i na podsećanju da patrijarhat nisu tek patrijarhalni muškarci nego ceo sistem koji i od muškaraca zahteva podređivanje patrijarhalnim vrednostima i „prednostima".
21) Jugoslovensko malograđanstvo uoči i tokom malograđanskih ratova koje je logistički pripremilo i vodilo, specijalizovalo se za više tipova organizovanog ratnog, najčešće „pozadinskog" banditizma, npr. pljačku stambenog fonda, profitabilna nedela deindustrijalizacije, elitizaciju i privatizaciju zdravstva, medija, i školstva itd.
 



Komentari (11)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vrabac_onaj vrabac_onaj 22:00 06.04.2021

Balkan

Balkan je u hegemonom političkom diskursu ideološki termin koji treba da prikrije ili egzotizuje specifičnosti ekonomsko-političkog razvoja i istorijskog položaja zemalja i naroda Balkana i opravda njihovu ekonomsku i političku zavisnost, periferizaciju i subordinaciju interesima centralnih kapitalističkih ekonomija i politika. (Videti ovaj rad R. Močnika)


Balkan je evropski deo nečega što je nekada bila Vizantijska imperija (ili kasnije države pod njenim civilizacijskim uticajem) a kasnije Otomanska imperija.
Time su naša istorija i kultura duboko prožeti i toga se ne treba stideti.
Balkan treba voleti.

A ove koji se sa prezirom i omavlovažavanjem odnose prema Balkanu i nama narodima ovde nastanjenim treba terati u kurac na prvu. Onako, bez razmišljanja i previše moralnih dilema.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 09:39 07.04.2021

Re: Balkan

Balkan treba voleti.


Sta ovo znaci? Postoji li neki region, neka geografska ili kulturna oblast koju ne treba voleti?

Sve ovo sto si rekao ne menja cinjenicu da je Balkan ideoloski a ne recimo geografski termin - politicka metafora koja taj prostor postavlja naspram Evrope.

To sto taj prostor istorijski, politicki i kulturno jeste deo Evrope je ono sto taj termin u ovom ideoloskom znacenju negira. Primeti upotrebu drugih termina koji su ideoloski neutralniji po ovom pitanju ili imaju pozitivnu konotaciju (Skandinavija, Srednja Evropa, Apenini...)

Sad postoji vise nacina kako se prema ovome odnositi: i) odbaciti Balkan kao postkolonijalni/neokolonijalni termin koji oznacava da taj prostor kulturno, istorijski, etc nije deo Evrope; ii) prihvatiti termin u ovom znacenju i podrzavati stereotipe o 'ludim Balkancima' (estradizirani Kusturica i taj rad); iii) prihvatiti termin i 'investirati' u njega neko novo za stanovnike ovog podrucja pozitivno znacenje (videti People of Color u US); iv) ignorisati i nerazumeti nista ili sve izmesati (sto mu izadje na isto) pa onda ziveti u nekom semantickom haosu.
vrabac_onaj vrabac_onaj 10:57 07.04.2021

Re: Balkan

Neues aus der Nachbarschaft
Balkan treba voleti.


Sta ovo znaci?


Ma ništa, po običaju nešto lupetam.
Zaboravi.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:06 07.04.2021

Re: Balkan

Ma ništa, po običaju nešto lupetam.
Zaboravi.


Alles klar!
shmoo shmoo 21:06 07.04.2021

Re: Balkan

Neues aus der Nachbarschaft
Balkan treba voleti.


Sta ovo znaci? Postoji li neki region, neka geografska ili kulturna oblast koju ne treba voleti?

Sve ovo sto si rekao ne menja cinjenicu da je Balkan ideoloski a ne recimo geografski termin - politicka metafora koja taj prostor postavlja naspram Evrope.

To sto taj prostor istorijski, politicki i kulturno jeste deo Evrope je ono sto taj termin u ovom ideoloskom znacenju negira. Primeti upotrebu drugih termina koji su ideoloski neutralniji po ovom pitanju ili imaju pozitivnu konotaciju (Skandinavija, Srednja Evropa, Apenini...)

Sad postoji vise nacina kako se prema ovome odnositi: i) odbaciti Balkan kao postkolonijalni/neokolonijalni termin koji oznacava da taj prostor kulturno, istorijski, etc nije deo Evrope; ii) prihvatiti termin u ovom znacenju i podrzavati stereotipe o 'ludim Balkancima' (estradizirani Kusturica i taj rad); iii) prihvatiti termin i 'investirati' u njega neko novo za stanovnike ovog podrucja pozitivno znacenje (videti People of Color u US); iv) ignorisati i nerazumeti nista ili sve izmesati (sto mu izadje na isto) pa onda ziveti u nekom semantickom haosu.




У своје име (не у Врапчево да ме не би он опомињао јер нисам заборавио његов и мој договор) као одговор ми је прво искрсло ово:



Градски човек, специјално наш, обезљуђује се наглим преласком из села у град, наши градови су јучерашња села, нигде то не иде брже и шокантније него у земљи која је до пре сто година извозила само свиње и која грађанско друштво није ни имала, такорећи. Треба га зато тек оживети, оно тек настаје. Наш човек мора да прође прво фазу грађанина, човека у папучама пред телевизором, са колима због којих гладује и убија, са бесмисленим, лажним стилским намештајем, са пакетима услуга за кружна путовања, о викендима у село из кога је безглаво побегао, са децом која уче балете, и језике, и клавире... Том човеку, таквом, треба помоћи, ако га волиш. А он се може волети, ипак...


ЛИНК

Па одмах затим и ово:


Да ли заиста треба једном заувек прихватити чињеницу да на Балкану није паметан онај који је стварно паметан, него само онај ко се боље снађе у свему томе?



А опет, господине мој, тај Балкан је дао три цивилизације, јеленску, ромејску и турску док је остали део глобуса намакао једва по једну...


Па сад... Шта га знам... Има ту много тога што се мора узимати у обзир када се говори о том Балкану.


Nebojša Milikić Nebojša Milikić 19:13 08.04.2021

Re: Balkan

Neues aus der Nachbarschaft
Ma ništa, po običaju nešto lupetam.
Zaboravi.


Alles klar!


i pitanja i odgovori su ok, jer se ovde radi o ideoloskoj upotrebi pojma Balkan, ne o svakoj geografskoj, pa ni istorijskoj, politickoj, kulturnoj itd. referenci... a opet, gde to nema ideologije? Mozda pomogne razlika izmedju pojma i ideologema, dakle, svaki pojedinacni primer moze se zasebno analizirati i razumeti, hvala na produktivnim komentarima, pozdrav
haklberi_tom haklberi_tom 16:41 09.04.2021

Re: Balkan

vrabac_onaj
Balkan je u hegemonom političkom diskursu ideološki termin koji treba da prikrije ili egzotizuje specifičnosti ekonomsko-političkog razvoja i istorijskog položaja zemalja i naroda Balkana i opravda njihovu ekonomsku i političku zavisnost, periferizaciju i subordinaciju interesima centralnih kapitalističkih ekonomija i politika. (Videti ovaj rad R. Močnika)


Balkan je evropski deo nečega što je nekada bila Vizantijska imperija (ili kasnije države pod njenim civilizacijskim uticajem) a kasnije Otomanska imperija.
Time su naša istorija i kultura duboko prožeti i toga se ne treba stideti.
Balkan treba voleti.

A ove koji se sa prezirom i omavlovažavanjem odnose prema Balkanu i nama narodima ovde nastanjenim treba terati u kurac na prvu. Onako, bez razmišljanja i previše moralnih dilema.

Saglasan!
Ja nemam, čak principijelno, ništa protiv bilo koga ko se oseća svojim - i ne stidi se toga.
Ali bez pardona nabijam na kitonijus one koji se stide toga što jesu.
Glupsoni jadni, koji ne shvataju da se konfirmacija stiče samo kroz afirmaciju, a ne kroz negaciju - a kamoli samo-negaciju.
bene_geserit bene_geserit 00:47 07.04.2021

sve i sve al ovo

Umjesto smanjivanja upliva države u ekonomiju potrebno je
povećati produktivnost kroz državnu intervenciju i protekciju

Svašta je moguće izmaštati, ali ovo mi nikako ne polazi za rukom.

Nego vidim izmaštao si nekakav singularitet i to komunjarski kroz "globalnu organizaciju rada i života". Umesto kolektivnog planiranja na nivou države i petogodišnjeg plana imaš kolektivno planiranje na nivou sveta i (kako reče) 50-to godišnji plan. Vau san svakog komuniste, takoreći kraj istorije.
Kakva bi to distopija bila, makar dok taj globalni AI planer ne smisli da su ljudi u suštini virusi kao u Matrixu.
Verovatno bi opet imali razne Golodomore, kineska ubijanja vrabaca i slične podvige samo sad na globalnom nivou. Verujem da bi neki AI bio nešto uspešniji u globalnom planiranju od drugova nekad, ali ako mu stvarno ugrade komunističku ideologiju ispod haube onda baš i ne.

Naravno motivacija ljudi da rade ne postoji kao ni u jednoj drugoj komunističkoj varijanti, uvek se nekako podrazumeva da ljudi po prirodi žele da rade i da se usavršavaju (iako zapravo žele da bleje ispred televizora i alhoholišu se i drogiraju se, makar 90% njih), pa zbog čega bio onda dodavali "nebitne" stvari kao motivaciju.
I uravnilovka se podrazumeva. Ali bi zato bili "oslobođeni". Oslobođeni od slobode.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 19:25 08.04.2021

Re: sve i sve al ovo

jel ovo transkript ekstaze nekog tv propovednika u Bible Belt-u?
Черевићан Черевићан 12:41 07.04.2021

u začaranom krugu

а beležiš i (ne)opravdano gunđanje

у младости свако ......старости се нада
рачунаш на благодети које ће ти пружа,
кад ....међутим оно живци тад попусте
свак ти qrac* смета..мисли попут пужа,

п.с.
политика* посебно ...(но то је особно)
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 19:21 08.04.2021

Re: u začaranom krugu

pa realno jedan od vecih problema,
poduhvata slavnih sto menjaju svet,
prve, druge greske - vremena vec nema,
kratak zivot krati i mislima let : (

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana