Istorija| Nauka

Namerne slučajnosti

jinks RSS / 31.01.2021. u 21:43

ns1.jpg

Zadnjih je godinu dana pokazalo, između ostalog, i koliko je trnovit istraživački put od nastanka problema do njegovog rešenja. Ogromne količine novca, opreme i ljudi uloženi su u nalaženje kovid vakcine, gde je posebno interesantno da je ne samo jedna, već više različitih ekipa došlo do uspešnog rezultata. Sve to ukazuje koliko je nauka bitna, i koliko život, ne samo kada je zdravlje u pitanju, zavisi i od ne baš tako ni velikog broja naučnika i istraživača.

Ipak, kako bi se bar donekle udovoljilo i onima koji u to i nisu baš nešto preterano uvereni, blog je posvećen velikim naučnim i istraživačkim otkrićima koja su se desila kao rezultat srećnog sticaja okolnosti i slučajnosti. Jer, zašto bi se uopšte iko i bavio ulaganjima u obrazovanje, nauku ili u razvoj, ako rešenja mogu da padnu sama od sebe sa neba, silom prilika ili slučaja. Doduše, već se i da naslutiti da sreća i slučaj u nauci nekako uvek pohode one koji i inače ogromnu količinu energije i vremena ulažu u istraživanja. I nikako, bar do sada, da neko slučajno otkrije lek protiv nekakve teške bolesti ili novi izvor energije u Kongu ili u Južnom Sudanu, već se kao po pravilu u prve redove uvek uguraju laboratorije iz nekih tamo Amerika i Britanija, Nemačke i Švedske, ili koga već sve ne.

Sad, jedna od prvih priča sa kojom se većina sretne tokom školovanja, o rasejanim naučnicima koji pukim slučajem dolaze do fundamentalnih otkrića, jeste ona o Njutnu, jabuci i gravitaciji. Opet, niko ne kaže đacima da je Njutn pre toga verovatno godinama razmišljao na temu osnovnih sila prirode, kao i uveliko izvodio nebrojene eksperimente. Jer, zašto kvariti jednu ionako lepu bajku.

Takođe, tu je možda i najčuvenija priča o slučajnim otkrićima, u kojoj su glavni akteri A. Fleming i penicilin. Naime, dok je istraživao lek za grip Fleming je otišao na dvonedeljni odmor, zaboravivši da je na stolu slučajno ostavio posude sa kulturama stafilokoka. Kada se vratio, nakon početne nelagode izazvane gomilom buđi koju je zatekao u posudama, shvatio je da su bakterije stafilokoka izbegavale mesta na kojima se nalazila buđ. I, radilo se o veoma retkom soju gljivica Penicilijuma, od kojih je upravo naknadno i nastao čudotvorni antibiotik penicilin. Naravno, Fleming je za to, u principu delom i slučajno otkriće dobio i Nobelovu nagradu.

Pomenusmo Nobela, za koga je inače poznato da je bogatstvo, iz koga je upravo i iznikla fondacija koja dodeljuje čuvene nagrade, stekao otkrićem i proizvodnjom dinamita. I, pogađate, da se i to dobrim delom desilo slučajno. Naime, dok je tada nepoznati Nobel transportovao boce nitroglicerina, jedna se neposredno pored njega prosula, gde je eksplozivnu tečnost srećom upila mešavina dijatomejske zemlje, iliti kieselgura, koja se nalazila na podu zaprege. U strahu od eksplozije Nobel je uočio da je novonastala smeša mnogo stabilnija, eksperimentisao - i, tako je nastao dinamit, dok je ostalo istorija.

Kad smo već kod oružja, čak je i otkriću fisije (koja predstavlja osnov nuklearnih reakcija) na određeni način prethodio slučaj. Naime, Enriko Fermi je 30-ih godina pokušavao da stvori nove superteške elemente bombardujući atome uranijuma neutronima. I iako je eksperiment delom i bio uspešan, kao nusprodukt su nastali i elementi čije poreklo Fermi nije umeo da objasni, a koji su bili duplo lakši od uranijuma. Bilo je potrebno još nekoliko godina da 1938. godine Liza Majtner i Oto Friš, radeći za vreme božićnih praznika, shvate da Fermi nije stvorio nove elemente, već da je pre rascepio atom uranijuma na pola, čime je otkrivena nuklearna fisija. Ostalo je takođe istorija, gde je i Fermi uspeo da dobije pismo od Nobelovog komiteta, dok je isto začudo zaobišlo Majtnerovu i Friša.

Sad, primera o slučajnim otkrićima ima bezbroj. Počev od baruta koga su neočekivano otkrili kineski alhemičari u 9. veku, preko gume i plastike, saharina i X-zraka, mikrotalasne rerne i radioaktivnog zračenja, do teflona, LSD-a, korn flejksa ili leka za malariju. Naravno, kako se već i da naslutiti, tako se nešto ipak ne može desiti baš svakome.

Opet, deluje da se kako u pomenutim, tako i u nekim drugim sličnim situacijama radi o slučajevima gotovo neverovatne sreće. Naime, to po nekima možda može najbolje upravo i da se sagleda na primeru jednog od verovatno i najznačajnijih (i, takođe, verovatno slučajnih) otkrića ikada - čelika, koji nastaje obogaćivanjem gvožđa ugljenikom. Sad, zamislite takav splet okolnosti po kome čelik nastaje ne tako što se gvožđu dodaje ekstrakt, ne znam, nekakve mistične biljke sa Solomonskih Ostrva, već ugljenika - koji se inače koristi za zagrevanje gvožđe prilikom kovanja (neki bi rekli da slična neverovatna slučajnost postoji i kada je u pitanju, između ostalog, i sam penicilin).

Sad možda i jeste tako, a možda i ne. Kakogod, na kraju, ako ništa drugo, zadnja godina je verovatno i više nego ijedna druga skorija pokazala da na određeni način možda delom upravo i jeste tačna poznata engleska poslovica po kojoj će svet spasiti ne neke tamo rijaliti i koje druge već sve ne zvezde, berzanski magovi, sveznajući multimilioneri ili slatkorečivi revolucionari, već pre - štreberi.

 



Komentari (66)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 22:16 31.01.2021

како год

ili, istraživački put od nastanka problema do njegovog rešenja

сва открића допринос су друштву
појединцe ............срећа је усрала,
понекад се присетимо ........таквих
(бар да више прошлост их је дала)

п.с.
ал' недорек већ стављен под лупу
ко ли откри ......на саксији рупу
solo solo 22:58 31.01.2021

?


Neću da te pitam šta ti je struka (obrazovanje,posao kojim se baviš,hobi etc)

Mislim da nije nepristojno i maliciozno ako te pitam da li se baviš naukom (naučno istraživačkim radom ili pronalazaštvom) a tvoja volja da li ćeš mi odgovoriti.

Pitam da bih lakše razumeo tvoju priču.
jinks jinks 23:16 31.01.2021

Re: ?

Poenta priče je koliko je lepo i teško baviti se naukom i istraživanjima. Ničega malicioznog u blogu vezanog niti za nauku niti za istraživanja nije bilo, nadam se da je tako i shvaćeno.
solo solo 23:28 31.01.2021

Re: ?

Ničega malicioznog u blogu vezanog niti za nauku niti za istraživanja nije bilo, nadam se da je tako i shvaćeno.



Nije to poenta.Nije malicioznost u pitanju.

Teško mi je da izvučem ključne reči iz ovoga što si napisao a tema je naprotiv interesantna i višeslojna za diskusiju.
Ima na par mesta kontradiktornosti i malo fulanja pa mi izmiče poenta.
Ključne reči bi olakšale šta si hteo da kažeš.
jinks jinks 23:32 31.01.2021

Re: ?

Iskreno, padam i sam u iskušenje da dodam u tekst pojedine dopune, ali mi se čini da bih preterao na nekoj drugoj strani.
solo solo 23:43 31.01.2021

Re: ?

Iskreno, padam i sam u iskušenje da dodam u tekst kojekakve "dopune", ali mi se čini da bih preterao na nekoj drugoj strani.


Ok. Nije mi namera da se nešto nadmudrujemo. Neka se jave i drugi pa da vidimo u kom pravcu ide priča.
Mnogo ovde ima tema.
mirelarado mirelarado 23:49 31.01.2021

Re: ?

jinks
Iskreno, padam i sam u iskušenje da dodam u tekst kojekakve "dopune", ali mi se čini da bih preterao na nekoj drugoj strani.


Hemija kao nauka za svoj nastanak velikim delom može da zahvali upravo ovome o čemu pišeš. Da alhemičari nisu besomučno eksperimentisali u pokušaju da od drugih metala dobiju zlato, do mnogih saznanja došlo bi mnogo kasnije, ako bi uopšte došlo. I spomenuti Njutn, u slobodno vreme, bavio se tim magičnim alhemijskim formulama...
solo solo 23:52 31.01.2021

Re: ?

Da alhemičari nisu besomučno eksperimentisali



Koliko li je ljudi izgubilo glavu dok nisu naučili koje su pečurke otrovne.

I tako redom.....
jinks jinks 23:54 31.01.2021

Re: ?

Da alhemičari nisu besomučno eksperimentisali u pokušaju da od drugih metala dobiju zlato, do mnogih saznanja došlo bi mnogo kasnije, ako bi uopšte došlo. I spomenuti Njutn, u slobodno vreme, bavio se tim magičnim alhemijskim formulama...

Ranije pomenuti kineski alhemičari su u potrazi za eliksirom večitog života, koliko se sećam, u 9. veku otkrili barut.

Inače, malo je poznato da se Njutn u stvari, ne samo u slobodno vreme, ozbiljno bavio alhemičarskim istraživanjima. Neki bi čak rekli da se gravitacijom i Principia-ima bavio u slobodno vreme :)
nsarski nsarski 23:55 31.01.2021

Re: ?

jinks
Poenta priče je koliko je lepo i teško baviti se naukom i istraživanjima. Ničega malicioznog u blogu vezanog niti za nauku niti za istraživanja nije bilo, nadam se da je tako i shvaćeno.


Pa, da načnem jedno od pitanja. Ono o slučajnostima.
Dakle, mnogi smatraju da "slučajna" otkrića nisu ni malo slučajna. Jednostavno, sazri vreme da se do novog shvatanja ili otkrića dođe i onda dođe. Da nije bilo Ajnštajna, neko drugi bi, tu negde oko 1905, "otkrio" teoriju relativnosti. Lorenc, Fitcdžerald, Poenkare...

Umesto Kolumba, neko drugi bi "otkrio" Ameriku, sigurno.

Takođe, još od Stare Grčke se znalo da je Zemlja okrugla (čak je njen prečnik prilično precizno izmeren), ali to znanje je bilo nepotrebno za plovidbu Mediternom i niko nije bio fasciniran, niti su se ljudi previše zanimali za tu činjenicu.

Ukratko, te "slučajnosti" i nisu baš slučajnosti.
solo solo 23:58 31.01.2021

Re: ?

Inače, malo je poznato da se Njutn u stvari, ne samo u slobodno vreme, ozbiljno bavio alhemičarskim istraživanjima. Neki bi čak rekli da se gravitacijom i Principia-ima bavio u slobodno vreme :)


Sve priče treba uzeti sa rezervom. Ah ta vatikanska biblioteka,kako bi se priče promenile kad bi se moglo malo gvirnuti unutra.

jinks jinks 23:59 31.01.2021

Re: ?

Ukratko, te "slučajnosti" i nisu baš slučajnosti.

Naravno. Neki kažu da su to neretko više "neočekivani" rezultati izuzetno ozbiljnih istraživanja, pre nego slučajnosti.

Mada, ona "slučajnost" o gvožđu, uglju i čeliku baš fascinira, koliko god i sve druge fascinirale.
solo solo 00:06 01.02.2021

Re: ?

Pa, da načnem jedno od pitanja. Ono o slučajnostima.
Dakle, mnogi smatraju da "slučajna" otkrića nisu ni malo slučajna. Jednostavno, sazri vreme da se do novog shvatanja ili otkrića dođe i onda dođe. Da nije bilo Ajnštajna, neko drugi bi to negde oko 1905. "otkrio" teoriju relativnosti. Lorenc, Fitcdžerald, Poenkare...

Umesto Kolumba, neko drugi bi "otkrio" Ameriku, sigurno.

Takođe, još od Stare Grčke se znalo da je Zemlja okrugla (čak je njen prečnik prilično precizno izmeren), ali to znanje je bilo nepotrebno za plovidbu Mediternom i niko nije bio fasciniran, niti su se ljudi previše zanimali za tu činjenicu.

Ukratko, te "slučajnosti" i nisu baš slučajnosti.


Ima li mesta bar lečka (u ovom zapažanju koje pije vodu apsolutno),slobodi da se kao moguća opcija ubaci u igru Fox Molder (i Scali naravno)


nsarski nsarski 00:11 01.02.2021

Re: ?

Mada, ona "slučajnost" o gvožđu, uglju i čeliku baš fascinira, koliko god i sve druge fascinirale.


Da. S tim što kvalitet čelika bio od velike važnosti za to vreme - posebno onog za mačeve, od sablje Dimiskije pa na ovamo.

Ilustracije radi, ovo mi je odlična prilika (hvala ti na tome) da opišem jedan još neobjašnjen fenomen i zabavim vas. To će biti u sledećem komentaru.
nsarski nsarski 00:22 01.02.2021

Re: ?

To će biti u sledećem komentaru.


Dakle, još u 17. veku su otkrivene "Kapi princa Ruperta", nekog plemića koji je išao po dvorovima tadašnje Evrope i zabavljao narod. Prikazaću ceo fenomen na video klipu (2 minuta) dole.
Fenomen se sastoji u sledećem. Ako stakloduvač pusti malo tečnog stakla u vodu, ono se ohladi i stvrdne u obliku kapi sa dužim "repom" (nešto nalik na punoglavca). Tako stvrdnuta kap stakla ima neobične osobine: "glavu" možete da joj udarate najtežim čekićem i nećete je razbiti. Ali ako joj rukama otkinete rep, ili deo repa, ostatak kapi se raspadne u stakleni prah.
Još je Hajgens pokušavao da objasni ovaj fenomen, i još nekolicina fizičara kasnije kroz istoriju, ali zadovoljavajuće fizičko objašnjenje nije pronađeno. Fenomen je zabavan, ali nije bio "utilitarno" interesantan. Tek se u 20. veku pojavilo neko objašnjenje, pa sad u 21. još preciznije, ali potpuno razjašnjenje misterije kapi Princa Ruperta jo ne postoji. A niko ni ne žuri da ga nađe.

Evo klipa. Dovoljno je videti prvih 40 sekundi.


solo solo 00:29 01.02.2021

Re: ?

(nešto nalik na punoglavca)


Može biti da je nalik spermatozoidu. Ako je i to slučajnost.
aleksandarkarisik aleksandarkarisik 21:27 03.02.2021

Re: ?

Hemija kao nauka za svoj nastanak velikim delom može da zahvali upravo ovome o čemu pišeš. Da alhemičari nisu besomučno eksperimentisali u pokušaju da od drugih metala dobiju zlato, do mnogih saznanja došlo bi mnogo kasnije, ako bi uopšte došlo. I spomenuti Njutn, u slobodno vreme, bavio se tim magičnim alhemijskim formulama.

Bavio sam se alhemičarima, profesionalno, ne kao naučnik već kao pripovedač. I preduhitrio si me sa spominjanjem istih u kontekstu ove priče. Njutnova sklonost ka ezoteriji i okultizmu je čuvena. Ali nisu alhemičari doprineli samo hemiji i medicini. Sam Jung je pisao o zaslugama alhemije za njegov prodor u ljudsku dušu.

Volim ovakve priče i to još i lepo i koncizno napisane. Preporuka.

jinks jinks 12:44 04.02.2021

Re: ?

Sam Jung je pisao o zaslugama alhemije za njegov prodor u ljudsku dušu.

Ima interesantan Jungov komentar po kome su alhemičari izvodeći i dokumentujući svoje eksperimente (koji su inače, kako zbog vremena u kome su vršeni, tada aktuelnog stanja u nauci, kao i njihove čitave predpriče, zahtevili po svoj prilici i dosta ekstrapolacija, ako može tako da se kaže), u stvari tako dokumentovali i tlocrt svoje psihe.
solo solo 00:45 01.02.2021

.


Globalno gledajući malo mi znamo suštinski o bilo čemu.

Zezali se ljudi pa izračunali kolika je tržišna vrednost čoveka od 70kg tako što su analizirali od čega je sve sastavljeno ljudsko telo po elementima.
Tržišna vrednost svih elemenata (vode naravno ima najviše) je u tom trenutku iznosila oko 1 dolara. Sve su to poređali na astal i rekli: evo vam rastavljen čovek.
Izvolite sada pa ga sastavite.

Da, čovek je najsavršenije biće koje gospodari planetom,na vrhuncu evolutivne lestvice,najinteligentniji,najsposobniji.....
....samo ,,svaka budala,, može da ga napravi bez velike muke i znanja.
nsarski nsarski 01:02 01.02.2021

Re: .

Tržišna vrednost svih elemenata (vode naravno ima najviše) je u tom trenutku iznosila oko 1 dolara. Sve su to poređali na astal i rekli: evo vam rastavljen čovek.
Izvolite sada pa ga sastavite.


To je pogrešan način razmišljanja. Zabluda.

Na taj način i superkompjuter vredi koliko lopata peska. Pa, nije tako.
nsarski nsarski 01:07 01.02.2021

Re: .

Da, čovek je najsavršenije biće koje gospodari planetom,na vrhuncu evolutivne lestvice,najinteligentniji,najsposobniji.....
....samo ,,svaka budala,, može da ga napravi bez velike muke i znanja.


A pogotovu to što si napisao. I nije baš sasvim bez muke

Na primer, mi umemo da hodamo, i nama je to lako, a još uvek ne umemo da napravimo robota koji hoda vešto kao mi.

Poetska istina W.B.Yeats - a. "Mi možemo da budemo otelotvorenje istine, ali tu istinu ne moramo da znamo."

U ovom slučaju, istina = moć hodanja.
solo solo 01:24 01.02.2021

Re: .

"Mi možemo da budemo otelotvorenje istine, ali tu istinu ne moramo da znamo."


Istinu ne moramo da znamo ali to ne umanjuje njeno postojanje.

I tu nastupa Fox Molder
solo solo 01:28 01.02.2021

Re: .

To je pogrešan način razmišljanja. Zabluda.

Na taj način i superkompjuter vredi koliko lopata peska. Pa, nije tako.


Da samo nije poenta na tržišnoj vrednosti (to je usputna zajebancija) nego na spoznaji stvaranja. Zato tvoj robot teško hoda. ,,Budala,, napravi savršenog hodača a timovi vrhunskih naučnika napravi robota koji se muči hodajući. Teško hoda i oštećen čovek a još uvek se teško i popravlja.
solo solo 01:32 01.02.2021

Re: .

A pogotovu to što si napisao. I nije baš sasvim bez muke


Mislio sam na muški deo učešća u pravljenju, doduše prihvatam različitost iskustava po tom pitanju. Da, žene tu gore prolaze po pitanju muke.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 02:03 01.02.2021

Nije sve u slučajnosti, nešto je i u seksu

U knjizi “Božija čestica” Lion Lederman opisuje kako je Ervin Šredinger došao do sigurno jednog od najznačajnihih otkrića u fizici - Šredingerove jednačine.

“ ‘Meni je potreban godišnji odmor’, zaključio je Šredinger. Ostavio je ženu kod kuće, iznajmio vilu u švajcarskim Alpima na dve i po nedelje, poneo sveske i dva bisera i – poveo sa sobom jednu damu, jednu svoju raniju žensku iz Beča. Sebi je odredio misiju: da spase kvantnu teoriju, koja je tada bila sva zakrpljena i škriputava. Ovaj fizičar rođen u Beču, ugurao je sebi ta dva bisera u uši da mu nikakvi suvišni zvuci ne bi skretali pažnju. Svoju devojku je smestio u krevet, da mu se nađe pri ruci, za nadahnuće. Nije imao šta da se dvoumi, samo je trebao da odradi dva posla: da stvori novu kvantnu teoriju i da postigne to da mlada dama bude zadovoljna.”

Ko iole poznaje biografiju narečenog Šredingera lako može zaključiti da je on, vrlo verovatno, u sličnim okolnostima izveo i čuveni gedankeeksperiment sa mačkom, mada je po meni u pitanju bio mačak, ali nemam dokaza za tu tvrdnju. KLIK
docsumann docsumann 03:10 01.02.2021

kad pomisliš

kolika je tek slučajnost naše lično, sopstveno postojanje.
a opet tako neizbježno za nas same. tako apsolutno.
bene_geserit bene_geserit 08:39 01.02.2021

Re: kad pomisliš

Opet te psihodelične supstance ?

Nego potseti me na Fuksicu, on je malo malo pa dolazio na Blog potpuno naduvan i pisao "nadahnute" tekstove i komentare.
docsumann docsumann 09:57 01.02.2021

Re: kad pomisliš

Opet te psihodelične supstance ?


ma jok, svakodnevne primisli.

ja kad duvam, tu trava ne raste

shmoo shmoo 09:51 01.02.2021

Случајности не постоје.

Пунктум.



docsumann docsumann 09:56 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

shmoo
Пунктум.


u najdubljoj osnovi svijeta, ne sumnjam da je tako.
no, način na koji stvari dolaze nama u susret, čini da mnoge od njih mi doživljavamo kao slučajnosti.
jednostavno kauzalni tokovi su suviše kompleksni da bi ih rastumačili.


nsarski nsarski 10:00 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

shmoo
Пунктум.





Zato je ljudima koji bezuslovno veruju u takav determinizam teško da shvate kvantnu mehaniku.

A šta ćemo sa faktorom koji Crnjanski zove "slučaj komendijant"?
docsumann docsumann 10:07 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

imao sam svojevremeno seriju blogova na sličnub temu

Weird Shit: HYPER ORDER (I dio)
jinks jinks 10:07 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

Случајности не постоје


Da.

Jedino ne znam šta bi kvantni mehaničari rekli na tako nešto.

EDIT:

Vidim da je već došao sličan komentar.
Milan Novković Milan Novković 10:24 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

nsarski
shmoo
Пунктум.





Zato je ljudima koji bezuslovno veruju u takav determinizam teško da shvate kvantnu mehaniku.

A šta ćemo sa faktorom koji Crnjanski zove "slučaj komendijant"?

Baš i ja krenuo da kažem, al reko da vidim kako su odreagovali "the usual suspects"

Juče dobra drugarica (komšinica iz Prigrevice, danas Tasina koleginica u istoj školi, predaje biologiju) stavila na Fejs klip gde sin njenog brata obara omladinski srpski record u trci na 60m sa preponama.

Prvo mi bilo simpatično pošto je drugoplasiranog ostavio jedno 50m (lažem, 7-8 možda) a onda se setim kako sam, 7. možda osmi razred osnovne, od njegovog oca pozajmio Hegelovu Fenomenologiju Duha (vremena kad se na selu u komšijske kuće ulazilo nako, bez najave).

Pročitao dve trećine stranice, nisam ništa razumeo, naravno, pa tiho vratio knjigu da ne pomisli neko, ... da nisam ništa razumeo, "osetivši" da je za opis realnosti dovoljno ono što sam ja do tad naučio iz drugih "oblasti"

Al ostane neki crv u glavi, ko buba u uhu, koji onda ne dozvoli da nam nerešivo tiho ode u zaborav, i ponekad tako i omanje sitnice iz kojih baš ništa nismo razumeli umeju da nas pomere, neprimetno, značajno i na duži rok (posle sam pročitao dosta knjiga, revakcinacija došla u gimnaziji u Somboru kad je profesor iz filozofije, flizura ko u Šopenhaurea, oženio profesoricu psihologije iz Prigrevice - to mu bio veliki plus, naravno).

I kripto-indukcionista ima crva u glavi, do bubu u uhu, pitanje je samo da li će i kada naći vremena da počeše to mesto gde baš svrbi, tj da samo malo više počeše
alselone alselone 20:22 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

Случајности не постоје.
Пунктум.


Tasoslave, jesi načuo nešto na ovu temu?

Kavčić: Udžbenički kartel zastrašuje prosvetne radnike

Razumeću ako nećeš pod svojim imenoj javno da pišeš, ipak je to teška mafija.

Ne daj te se zulumćarima.
solo solo 23:49 01.02.2021

Re: Случајности не постоје.

Jedino ne znam šta bi kvantni mehaničari rekli na tako nešto.






michiganac michiganac 15:46 05.02.2021

Re: Случајности не постоје.

nsarski
Zato je ljudima koji bezuslovno veruju u takav determinizam teško da shvate kvantnu mehaniku.


"I don’t think the structure of the human skull is to be blamed for man’s inability to understand the concept of infinity." - Mileva Marić

mnogi smatraju da "slučajna" otkrića nisu ni malo slučajna. Jednostavno, sazri vreme da se do novog shvatanja ili otkrića dođe i onda dođe. Da nije bilo Ajnštajna, neko drugi bi, tu negde oko 1905, "otkrio" teoriju relativnosti. Lorenc, Fitcdžerald, Poenkare...


Slazem se, neko drugi bi izvjesno otkrio teoriju relativnosti, ali ne cini mi se ipak tako brzo.. Dve izuzetne glave, koje su toliko inspirisale jedna drugu, blisko i svakodnevno dijelile zajednicke trenutke, nacininivsi ogroman pomak i proboj u razumijevanju fizike za samo tih nekoliko godina pocetkom XX vijeka (ne samo zbog TR, vec i fotoel. efekta i Braunovog kretanja). Osim toga, dijelili su ogromnu zajednicku fascinaciju i strast ka posmatranju neba i vasione same.*

Do pojave Ajnstajnovih i potonjeg Hajzenberga jos uvijek je preovladjujuca klasicna, kruta mehanicisticka i deterministicka slika svijeta. I oni su prakticno otskrinuli vrata ka magiji univerzuma (& mikrouniverzuma) - njegovoj stohasticnoj prirodi koja se "rasplinjava u beskonacno finoj mikro (nano, femto, ato,..)-teksturi".

U svakom slucaju, pristalica sam ideje o postojanju slobodne volje (neogranicene, dakle, oblikom i strukturom nase lobanje, odn. svekolikim procesima sto se odvijaju u njoj), koja pociva na stohasticnoj prirodi mikrouniverzuma.


*na netu vidim i da na Petrovaradinu postoji nesto sto se zove "Astronomsko Drustvo Novi Sad" (ADNOS) sa planetarijumom (valjda jedinim uz BG sto postoji u Srbiji) - bilo bi prigodno/dostojno i da odrze tamo neko predavanje o samoj Milevi, ako ne i da za stalno obezbijede posebnu spomen-prostoriju u njenu cast**, kao prvoj osobi sa tog prostora koja je dala relevantan doprinos u naucnom polju razumijevanja vasione. I uopste, zasto samom Albertu davati to ekskluzivno pravo? (retoricki receno)

**ovo posljednje ili neku sl. ideju tamo bi mogao recimo Als da inicira
nsarski nsarski 18:29 06.02.2021

Re: Случајности не постоје.

Slazem se, neko drugi bi izvjesno otkrio teoriju relativnosti, ali ne cini mi se ipak tako brzo..


Moguće, ali moramo biti svesni da mi o TR, ili, recimo, biološkoj evoluciji razmišljamo post factum - iz perspektive kad su se otkrića već desila.
Međutim, Ajnštajn nije seo za sto i sebi rekao: "e, sada ću da smislim teoriju relativnosti!", već je pokušao da objasni rezultat čuvenog Majklson-Morli eksperimenta koji je pokazao da se svetlost kreće istom brzinom kroz "etar". Ako je brzina svetlosti nezavisna od kretanja posmatrača, onda to ima konsekvence po naše poimanje prostora, vremena i kretanja i te konsekvence se zovu teorija relativnosti.

Slično, Darvin (strastveni entomolog) je pokušavao da razume kako nastaju male razlike među insektima koji pripadaju istoj vrsti. Kasnije je video baš značajne modifikacije u ostrvskim ekologijama (Galapagos) i 20 godina kasnije je sastavio teoriju o poreklu vrsta.

Dakle ni Ajnštaj ni Darvin nisu sebi rekli - e, sada ću da smislim novu teoriju!, već su pokušali da objasne fenomene koji se nisu uklapali u već postojeću nauku. Fokusirali su se na "mali" neposredan problem koji ih je doveo do mnoo generalnijeg koncepa. Kao što je Njutn počeo da razmišlja o tome kako mu je jabuka pala s vrha drveta na glavu, pa se zapitao šta bi bilo da je drvo da puta više, pa da je 10 puta više, pa da je visoko sve do Meseca, da li bi mu pala na glavu? Odgovor je da, pala bi, ali zašto mi onda Mesec ne padne na glavu - e, pa i Mesec pada na Zemlju jer a Zemla privlači. I eto nama gravitacije.
U istoriji nauke i istoriji ideja se proučavaju ovakva pitanja - uvek se staviš u položaj naučnika u toj njegovoj prošlosti i razmišljaš kako je on došao na svoju ideju, uzimajući u obzir znanje koje je njemu tada bilo dostupno.
shmoo shmoo 18:17 01.02.2021

Извини,домаћине,

малопре ми ово стигло са вибера наставника српског Београда, па ширим даље:



Са 9.8 на 9.2 оцену наши непријатељи организовано и успешно обарају оцену нашег филма, кандидатa за Оскара, о хрватском геноциду над Србима у НДХ. Молим вас ДА ГЛАСАТЕ СА НАЈВИШОМ ОЦЕНОМ ЗА НАШ ФИЛМ на сајту.

Samo kliknete na zvezdicu gde piše ,,rate" i pritisnete 10


ШАЉИ ДАЉЕ. https://m.imdb.com/title/tt10554232/





nsarski nsarski 18:20 01.02.2021

Re: Извини,домаћине,

Samo kliknete na zvezdicu gde piše ,,rate" i pritisnete 10


ШАЉИ ДАЉЕ. https://m.imdb.com/title/tt10554232/


Glasao!

Hteo da ocenim sa 5, da budem "objektivan", ali desila se valjda namerna slučajnost, ili kvantna fluktuacija, i nekako ispade 10. Pravi miracolo, ili mirakul.
jinks jinks 19:18 01.02.2021

Re: Извини,домаћине,

Dobro me podseti da glasam i sa drugog računara :)
docsumann docsumann 19:25 01.02.2021

glasajte i za Jokića


za All Star
solo solo 23:35 01.02.2021

punktumisimo



vlad_aleksh vlad_aleksh 13:28 02.02.2021

Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Ја сам на факултету слушао предавања из разних физика код, сада већ култног, професора - нећу му рећи име, ко га буде препознао знаће о коме је реч. То су биле биофизике, квантне информатике и медицине, ма чудеса једна. Хопфилдове неуронске мреже и квантна сплетеност, тај рад. Поменути профа је дебело загазио у парапсихолошки окултизам, што само по себи није ни добро нити лоше. Од њега сам сазнао доста ствари. На пример, следеће. Вршен је експеримент на неким мајмунима, везано за учење код великог броја припадника исте врсте. Мајмуни су учили једну ствар. У тренутку када је довољно велики број мајмуна то научио, научила је читава популација. Дакле, постоји граница, у смислу бројности, која мора да буде пређена, да бисмо сви нешто научили. Вероватно се до епохалних открића долази тако што се генерације најумнијих научника мучи са неким одређеним проблемом или идејом, а онда се, након довољно нечега, неком научнику и "посрећи". Такође, тај профа је заступао идеју да се до спознаје долази не током интезивних менталних и духовних активности, већ касније, тек током одмора и "заборављања" на постојећи проблем.
Први пример који ми пада на памет јесте "случајна" подударност открића инфинитезималног рачуна. Наиме, у слично време је Њутн открио интеграле и изводе бавећи се проблемом кретања тела, дочим је Лајбниц (Лужички Србин) то исто открио бавећи се проблемом математичких функција и аналитичке геометрије.
Иначе, рендгенске зраке је први открио Тесла, сасвим "случајно", приликом експеримената са електромагнентим зрачењима.
И за крај, једна басна.
Иде Буриданов магарац и наиђе на Шредингерову мачку. И то би, углавном, било то.
pegavi_utorak pegavi_utorak 20:19 02.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Ono sa majmunima se verovatno odnosi na "efekat stotog majmuna", što je na kraju ispalo da baš i nije tačno. https://en.wikipedia.org/wiki/Hundredth_monkey_effect
mentol mentol 22:53 02.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

vlad_aleksh

И за крај, једна басна.

srdjan.pajic srdjan.pajic 00:42 03.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Иначе, рендгенске зраке је први открио Тесла, сасвим "случајно", приликом експеримената са електромагнентим зрачењима.


Wikipedija:

The earliest experimenter thought to have (unknowingly) produced X-rays was actuary William Morgan. In 1785 he presented a paper to the Royal Society of London describing the effects of passing electrical currents through a partially evacuated glass tube, producing a glow created by X-rays.[5][6] This work was further explored by Humphry Davy and his assistant Michael Faraday...


(kad smo već kod slučajnosti)

vlad_aleksh vlad_aleksh 11:48 04.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

pegavi_utorak
Ono sa majmunima se verovatno odnosi na "efekat stotog majmuna", što je na kraju ispalo da baš i nije tačno. https://en.wikipedia.org/wiki/Hundredth_monkey_effect


Не знам, нисам пратио ту област. Да ли је ово са википедије релевантно?
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:50 04.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

srdjan.pajic
Иначе, рендгенске зраке је први открио Тесла, сасвим "случајно", приликом експеримената са електромагнентим зрачењима.


Wikipedija:

The earliest experimenter thought to have (unknowingly) produced X-rays was actuary William Morgan. In 1785 he presented a paper to the Royal Society of London describing the effects of passing electrical currents through a partially evacuated glass tube, producing a glow created by X-rays.[5][6] This work was further explored by Humphry Davy and his assistant Michael Faraday...


(kad smo već kod slučajnosti)



Видео сам да фусноте указују на те научне радове. Да ли си их прочитао и ако јеси, шта мислиш о њима?
docsumann docsumann 12:19 04.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

pegavi_utorak
Ono sa majmunima se verovatno odnosi na "efekat stotog majmuna", što je na kraju ispalo da baš i nije tačno. https://en.wikipedia.org/wiki/Hundredth_monkey_effect


mislim da je tu teoriju (morfogenetskog polja) razvio i zastupao Rupert Šeldrejk.

Istraživač Eugene Mare je sproveo eksperiment, tokom koga je postavio čeličnu ploču u koloniju termita. Nezavisno od debljine ploče, termiti su kao po nekom skrivenom planu sa obe strane obnovili lukove, koji su se savršeno poklapali jedan sa drugim. Šeldrejk je zaključio da termiti deluju u skladu sa organizujućim energetskim poljem, koje koordinira aktivnosti jedinke i omogućava sporazumevanje mnogo efikasnije od bilo kakve čulne komunikacije.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:30 04.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Видео сам да фусноте указују на те научне радове. Да ли си их прочитао и ако јеси, шта мислиш о њима?


Nisam, nego ovih dana sam nešto pomagao detetu oko predavanja o Tesli i kad je trebalo da se napravi lista njegovih izuma, jedan od njih koji se često pominje, pa i u knjizi koju ona koristi, je bilo to što je radio sa x-zracima, i kao što ti reče piše da ih je on izmislio. Pa sam onda proverio i koliko vidim - nije. Zanimljivo da ni za druge njegove mnogo važnije izume (obrtno magnetno polje, indukcioni motor, itd) teško da može da se kaže da je njegovo, u smislu da to nikom pre nije palo napamet, jer i za to postoje primeri da su drugi ljudi do toga došli. No, nije to bitno i ne umanjuje njegovu veličinu, on je te stvari zamislio i razradio do upotrebljivog nivoa, što nikom pre njega nije pošlo za rukom.

Usput, nedavno sam saznao da se u Tesla 3 modelu (mislim na automobil), a koliko sam shvatio i u S modelima sada koristi drugačija vrsta električnog motora (sa permanentnim magnetom), dakle odustalo se od klasičnog indukcionog motora, koji je Nikola Tesla izmislio i koji se do tada koristio u njihovim automobilima, što je donekle ironija s obzirom da kompanija nosi Teslino ime. Ima dosta tehničkih razloga za to, da ne davim. Ali je zanimljivo i to da ni do te ideje Teslini inženjeri nisu došli prvi, takav motor se odavno koristi u Toyotinom Priusu. Evo lep video o tome, ako nekog interesuje:






jinks jinks 20:56 04.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

a koliko sam shvatio i u S modelima sada koristi drugačija vrsta električnog motora (sa permanentnim magnetom)

PMSM pogoni su dosta aktuelni, jer se koriste na bezbroj mesta. Posebno je interesantno projektovanje sensorless pogona za PMSM motore.
vlad_aleksh vlad_aleksh 10:03 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

srdjan.pajic
Видео сам да фусноте указују на те научне радове. Да ли си их прочитао и ако јеси, шта мислиш о њима?


Nisam, nego ovih dana sam nešto pomagao detetu oko predavanja o Tesli i kad je trebalo da se napravi lista njegovih izuma, jedan od njih koji se često pominje, pa i u knjizi koju ona koristi, je bilo to što je radio sa x-zracima, i kao što ti reče piše da ih je on izmislio. Pa sam onda proverio i koliko vidim - nije. Zanimljivo da ni za druge njegove mnogo važnije izume (obrtno magnetno polje, indukcioni motor, itd) teško da može da se kaže da je njegovo, u smislu da to nikom pre nije palo napamet, jer i za to postoje primeri da su drugi ljudi do toga došli. No, nije to bitno i ne umanjuje njegovu veličinu, on je te stvari zamislio i razradio do upotrebljivog nivoa, što nikom pre njega nije pošlo za rukom.



Не познајем добро историју науке, то јест технике. Када сам писао мастер рад у вези са рендгенским зрачењем, површно сам наводио открића из те области. Нигде нисам наишао на овог научника и његов рад из 1785. године. По мом лаичком мишљењу то је исувише рано за такво технолошко откриће.
Ево цитата из мог рада:

"Јулијус Пликер је 1859. године открио зрачење док је пропуштао електричну струју кроз вакуумске цеви Хајнриха Гајслера. Прву електронску цев направио је Хиторф, а ту цев је унапредио Вилијам Крукс. Крукс је, заправо, направио катодну цев помоћу које је проучио својства катодних зрака. Вилхелм Конрад Рендген је до свог открића дошао на Хиторф-Круксовој цеви. У слично време када и Рендген, Никола Тесла је вршио експерименте у вези са различитим типовима ЕМ зрачења. Он је то чинио на властитим вакуумским цевима, користећи наизменични напон, при чему је успевао да прави „сенографије“. То су биле ништа друго до фотографије направљене X зрацима. Било како било, Рендген је први дао теоретско објашњење ове појаве и за то добио прву Нобелову награду за физику 1901."
michiganac michiganac 13:39 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Kad smo kod Tesle i indukcije, zadnjih godina sve vise interesovanja i hajpa budi bezicni prenos energije induktivnim putem - u pocetku se vrtilo samo oko malih snaga za smartfonove, zubne el-cetkice i sl. tricarije, a vec sutra ovo je gotovo neminovno u 'IIoT'-u (Industrial Internet of Things). Ali, evo, "Bombardier" je npr. njemackom Braunsvajgu u pilot projektu prije 6-7 god. isporucio nekoliko E-buseva za gradski saobracaj na induktivno (dakle: 'non plug-in') punjenje.



Ne znam dokle se stiglo sa daljom implementacijom. Svakako, jos nisu usvojeni odredjeni standardi/norme koje bi dovele do sire komercijalizacije. Pored toga, problem kod sire upotrebe ovakvih vozila i sl. induktivnih potrosaca je sto nazad u mrezu injektuju velike kolicine reaktivne snage pa su nepohodni dodatni kompenzatori (kondenzatori, frekvencijski regulatori) za elimin. visih harmonika - rijecju: nepohodan je potpuni redizajn prenosnih mreza u pravcu ful-automatizovanih smartgrid-ova i kasniju njihovu integraciju u supergrid-ove buducnosti - ako se uzmu u obzir i potreba za 'RES'-ovima (Renewable Energy Sources) na strani proizvodjaca el. energije. Veliki izazov predstoji za el. inzinjere nove generacije. Vidim i da su "Texas Instruments" vec napravili veliki proboj sa ovom novom familijom C2000 MCUs.


Mene sad kopka da li Srki takodje nesto cacka na ovom polju i kakva je generalno situacija u koloradjanskom "eksperim. laboratoriju"? U svakom slucaju Srle, ako ti klinku i dalje drzi entuzijazam u tom pravcu, priusti joj ovaj Development Kit pa cackajte pomalo zajedno.

docsumann docsumann 13:45 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Нигде нисам наишао на овог научника и његов рад из 1785. године. По мом лаичком мишљењу то је исувише рано за такво технолошко откриће.


sem ako Tesla nije putovao kroz vrijeme
michiganac michiganac 14:32 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

A eve ga i novozelandjanski "EMROD" od prosle god. na tragu Teslinog sna:



LINK

(tako da, Pajke, mozes i ovaj najaktuelniji podatak eventualno da nakacis na kraju tog klinkinog seminarskog :))
jinks jinks 16:09 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

priusti joj ovaj Development Kit pa cackajte pomalo zajedno


Čuveni Teksasovi razvojni sistemi ... u epsilonu od 5 metara ih ima najmanje desetak :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:09 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Mene sad kopka da li Srki takodje nesto cacka na ovom polju i kakva je generalno situacija u koloradjanskom "eksperim. laboratoriju"? U svakom slucaju Srle, ako ti klinku i dalje drzi entuzijazam u tom pravcu, priusti joj ovaj Development Kit pa cackajte pomalo zajedno.


Mene sad kopka da li Srki takodje nesto cacka na ovom polju i kakva je generalno situacija u koloradjanskom "eksperim. laboratoriju"? U svakom slucaju Srle, ako ti klinku i dalje drzi entuzijazam u tom pravcu, priusti joj ovaj Development Kit pa cackajte pomalo zajedno.


To nije moja oblast, pratim samo površno, onako iz čiste radoznalosti. Ranije (dok još nisam imao decu, dakle, dok sam imao vremena) sam voleo da u slobodno vreme odslušam poneki predmet na mom bivšem faksu, uglavnom energetske elektronike razne, i to je to.

U vezi sa ovim videom koji si okačio, kad sam došao na postdiplomske (2000.), tada su među mikrotalsdžijama veliki hype bile rektene (rectifying antennas) i recikliranje ambijentalne EM energije, i sećam se koliko su se ljudi na odbranama teza ubijali da ubede auditorijum kako je to bolje-perspektivnije od recimo solarnih panela, iako im je to teško polazilo za rukom, prosto jer su gustine raspoložive energije i efikasnosti prikupljanja i konverzije jako različite. Malo drugačija situacija je sa ovim usmerenim prenosom. No, to je onda, kao i sa svakim hypom malo zamrlo, ali, evo, danas u Amazonu imaš čitavu grupu koja se bavi razvojem onih dronova za dostavu, a koji bi trebalo da se napajaju bežično, u letu, mikotalasno, upravo pomoću takvog sistema sa rektenama. Tu je i sam Bil Gejts jedan od važnijih investitora, kad nije zauzet 5G čipovanjem vakcina protiv korone.


A, da, u vezi sa indukcionim napajanjem sam imao davno neki kao pilot-projekat na mašinama za lasersku obradu materijala, napajanje za kameru koja je obično montirana na pokretnu glavu (prizmu ili ogledalo) koja sprovodi laserski zrak do materijala. Problem je to što na većim mašinama te glave se kreću dosta brzo (nekoliko stotina inča u sekundi) i u komplikovanom patternu, i onda je napajanje i razvlačenje signala do kamere dosta zajebano (moraju specijalni kablovi da se koriste koji trpe takva opterećenja, bezbroj savijanja, itd, i moja mušterija je imala silnih problema sa time, neujednačen kvalitet kablova. Zato si smislili da se kamera poveže wifijem ili nekim drugim bežičnim sistemom sa računarom u mašini, a za napajanje kamere je trebalo napraviti indukcioni punjač. Imali smo neki prototip, sa matricom štampanih kalemova iznad glave i prijemnim kalemom na kameri koji se kreće blizu te predajne matrice. Ali to nije nikad zaživelo, iz raznoraznih razloga, i taj problem je rešen drugačije, na mnogo jednostavniji način.

Inače, alternativa indukcionom punjenju je, naravno, kapacitivno punjenje, dakle da se energija od izvora do platforme koja se napaja prenosi posredstvom elektrostatičkog polja. Mada se tu, koliko sam pratio, nije odmaklo mnogo, znam da je neko i u mojoj bivšoj grupi na CU-u to radio i objavio rad ili dva.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:17 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

jinks
a koliko sam shvatio i u S modelima sada koristi drugačija vrsta električnog motora (sa permanentnim magnetom)

PMSM pogoni su dosta aktuelni, jer se koriste na bezbroj mesta. Posebno je interesantno projektovanje sensorless pogona za PMSM motore.


Jel se to odnosi na senzore koji daju tačnu poziciju rotora u odnosu na stator, koliko sam shvatio to je neophodno kod ovakve vrste motora?

Koje kompanije prave te motore? Koliko sam upoznat, Tesla projektuje i pravi svoje motore, ne kupuje ih od nekog specijalizovanog za to.
jinks jinks 19:02 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Jel se to odnosi na senzore koji daju tačnu poziciju rotora u odnosu na stator, koliko sam shvatio to je neophodno kod ovakve vrste motora?

Da, senzor pozicije rotora. Sad u nekim osnovnim algoritmima, tipa vektorskog upravljanja (koji su prilicno jednostavni i veoma popularni ... jednostavniji nego kada su u pitanju asinhroni motori) koristi se senzor na rotoru, što može da pravi konstrukcione i eksploatacione probleme u određenim aplikacijama.

Mada postoje i senzorles algoritmi za PMSM motore - ne treba ti senzor na rotoru, što je posebno bitno ne toliko za automobile (koji po nekoj njihovoj regulativi moraju da imaju senzor), kao ni za servo pogone u robotima na primer, već pre u aplikacijama neke šire namene. Oni rade sa određenom greškom pri estimaciji pozicije motora, ali je sve to dovoljno dobro za ciljane aplikacije.

Proizvođača PMSM motora do 500 W snage ima prilično, koji mogu čak da se kupe i po katalozima tipa Digikey ili Mouser. Inače, niskonaponski motori sa stalnim magnetima na rotoru (tipa 24V), takođe postaju sve popularniji - uz manu da moraju da gruvaju baš velike struje.
milisav68 milisav68 19:08 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Zanimljivo da ni za druge njegove mnogo važnije izume (obrtno magnetno polje, indukcioni motor, itd) teško da može da se kaže da je njegovo, u smislu da to nikom pre nije palo napamet, jer i za to postoje primeri da su drugi ljudi do toga došli.

Mislim da je u pitanju to što je Tesla bio malo "aljkav" (da tako kažem), što se tiče zvanične registracije patenta i naučnih radova.

Takođe nije mnogo vodio računa o finansijama.

Ovim ne tvrdim da su mu sve "pokrali", već da je verovatno neko pre njega patentirao nešto, o čemu su mnogi imali ideju, pa onda ostane zvanično zabeleženo, ko je šta patentirao.
haklberi_tom haklberi_tom 19:48 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

jinks
Jel se to odnosi na senzore koji daju tačnu poziciju rotora u odnosu na stator, koliko sam shvatio to je neophodno kod ovakve vrste motora?

Da, senzor pozicije rotora. Sad u nekim osnovnim algoritmima, tipa vektorskog upravljanja (koji su prilicno jednostavni i veoma popularni ... jednostavniji nego kada su u pitanju asinhroni motori) koristi se senzor na rotoru, što može da pravi konstrukcione i eksploatacione probleme u određenim aplikacijama.

Mada postoje i senzorles algoritmi za PMSM motore - ne treba ti senzor na rotoru, što je posebno bitno ne toliko za automobile (koji po nekoj njihovoj regulativi moraju da imaju senzor), kao ni za servo pogone u robotima na primer, već pre u aplikacijama neke šire namene. Oni rade sa određenom greškom pri estimaciji pozicije motora, ali je sve to dovoljno dobro za ciljane aplikacije. Inače, da vidiš koji je algoritam trenutno jedan od najaktuelnijih (hajp klasični) - creva bi ti se okrenula.

Proizvođača PMSM motora do 500 W snage ima prilično, koji mogu čak da se kupe i po katalozima tipa Digikey ili Mouser. Inače, niskonaponski motori sa stalnim magnetima na rotoru (tipa 24V), takođe postaju sve popularniji - uz manu da moraju da gruvaju baš velike struje.

Kuul!
michiganac michiganac 20:02 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

tada su među mikrotalsdžijama veliki hype bile rektene (rectifying antennas) i recikliranje ambijentalne EM energije, i sećam se koliko su se ljudi na odbranama teza ubijali da ubede auditorijum kako je to bolje-perspektivnije od recimo solarnih panela, iako im je to teško polazilo za rukom, prosto jer su gustine raspoložive energije i efikasnosti prikupljanja i konverzije jako različite. Malo drugačija situacija je sa ovim usmerenim prenosom. No, to je onda, kao i sa svakim hypom malo zamrlo, ali, evo, danas u Amazonu imaš čitavu grupu koja se bavi razvojem onih dronova za dostavu, a koji bi trebalo da se napajaju bežično, u letu, mikotalasno, upravo pomoću takvog sistema sa rektenama


Rektene su buducnost bez sumnje, a ovo drugo "recikliranje" i meni zvuci apsurdno. Sta bi to uopste znacilo - "zetva" postojecih radio-talasa iz etra? A tacno, sa kapacitivnim prenosom se nije mnogo odmaklo.. Velika je disipacija i kod induktivnih polja vec na udaljenostima od nekoliko 10-ina cm, stoga se i ovi busevi (kola, tramvaji) trenutno proizvode sa dosta niskim podovima, da bi stepen "konverzije" bio sto efikasniji.

Inace, ovo o cemu pises, evo ovde je upravo ovaj CEO iz "EMROD"-a natenane objasnio svu problematiku:



Takodje, "Amazon" je ubacio u siroku upotrebu i robotizovane viljuskare sto operisu u onim ogromnim magacinima. Sutra kad se isprazne, autonomno otklizu ponovo do induktivnih modula za punjenje, napoje se i vrnu se opet na arbajt (24h/day). A habanje internih el. komponenti je minimalno.

Samo ne znam koliko ce Ameri kaskati sa najsirom implementacijom ovih 'IIoT'-sistema, buduci da ih Kinezi vec debelo siju sa 5G/6G. I ovi drugi su otkupili nekoliko ovih induk. vozila od "Bombardier"-a, malo da se igraju u medjuvremenu.
nsarski nsarski 23:42 05.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Mislim da je u pitanju to što je Tesla bio malo "aljkav" (da tako kažem), što se tiče zvanične registracije patenta i naučnih radova.


Tesla nikad nije štampao naučni rad. On jeste patentirao svoje izume, pisao o njima po popularnim novinama i časopisima, ali naučnim radom, ko takvim, se nije bavio. Time se bavio Pupin, na primer. Izuzetan naučnik tog vremena.

Nije ovo nikakva Teslina mana, to je bilo vreme izuma. Tako su radili i Edison i Markoni i ostali čuveni izumitelji.

Ima jedna Teslina pesma (moguće da je jedina koju je on napisao) u kome ismeva Ajnštajnovu ideju o jednakosti materije i energije. Pesma se zove "Fragmenti glasina sa Olimpa" (Fragments of Olympian Gossip), a relevantan stih je

"Now a long haired crank, Einstein by name,
Puts on your high teaching all the blame.
Says: matter and force are transmutable
And wrong the laws you thought immutable."


Tesla je verovao u nauku 19. veka. Ovi moderni trendovi sa TR i kvantnom mehanikom su mu izgledali sumnjivo. Ja mislim da je to zato što su te dve nove "nauke" baš kontraintuitivne. Zato je mnogima teško da usvoje te nove koncepte.

srdjan.pajic srdjan.pajic 03:07 06.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Mislim da je u pitanju to što je Tesla bio malo "aljkav" (da tako kažem), što se tiče zvanične registracije patenta i naučnih radova.


Tesla je imao preko 300 odobrenih patenata, a i poznato je nekoliko sudskih procesa koje je vodio oko njih (onaj protiv Markonija svi znamo), tako da teško može da se kaže da nije mario za to. Međutim, to nešto novca što je dobio na račun tih patenanata je ulagao u svoj rad, a ne u lično bogaćenje.

A ono gde se najviše zeznuo je kad je hteo da ispadne "džek", pa je Vestinghausu ustupio sve svoje verovatno najvrednije patente kad je ovaj bio u nekom bedaku. Ovaj mu to nikad nije nadoknadio, sem što mu je kasnije plaćao neku siću (prao savest, što bi ti rekao, ustvari nastojao da izbegne loš publicitet zbog sudbine svog glavnog izumitelja) da ovaj može da živi po tim raznim hotelima i hrani golubove do sudnjeg dana.

Moja ćera je inače potpuno opčinjena Teslom iz nekog razloga, sad je na primer imala da spremi to nekao kao predavanje o Tesli, Edisonu i Dizniju (tako joj dopalo, Teslu je sama izabrala a ovu drugu dvojicu joj natovarili), ovo o Tesli je odradila super, ovu ostalu je dvojicu skarabudžila, tek da ispuni normu. Najsmešnije je kad onako naglasi kako je Edison zavrnuo Teslu za 50 hiljada dolara, za posao koji je on radio kod njega celu godinu, dan i noć, usavršavao mu generatore (dinamo mašine) za taj njegov nesretni DC sistem. I onda je dao otkaz, pa je morao da kopa kanale jedno vreme, dok se nije dokopao Vestinghausa.

Obavezno je vodim u Teslin muzej svake godine kad dođemo u Srbiju. Usput, poslednji put kad smo bili tamo, kupio sam ovu knjigu:link. Baš lepo napisano, Prof. Marinčić je dugo bio upravnik muzeja (a ja sam kod njega položio svoj poslednji ispit na faksu, posle još jedan na postdiplomskim, malo pre nego što sam otperjao).
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:20 06.02.2021

Re: Шредингерова мачка и Буриданов магарац

Rektene su buducnost bez sumnje, a ovo drugo "recikliranje" i meni zvuci apsurdno. Sta bi to uopste znacilo - "zetva" postojecih radio-talasa iz etra?


Mislim da to nije uopšte apsurdno, jer sad nastupa era IoT-a, i raznih senzora koje treba nekako napajati, i to sa reciklažom ambijentalne energije ima smisla (trenutno ima dosta radova na tu temu, i firmi koje pokušavaju to da komercijalizuju). Mi (to jest oni koji ne žive u nekoj zabiti) bukvalno plivamo u moru mikrotalasne energije koja se, po prirodi stvari, uglavnom arči, i skupo ju je proizvesti, a mogla bi se za nešto korisno upotrebiti... U ono vreme dok sam ja studirao to nije bilo tako.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana