Okružnom sudu Šabac
Predmet: Zahtev za rehabilitaciju Edipa.
Na osnovu čl. 1. 2 i 3. Zakona o rehabilitaciji (Službeni glasnik RS, br. 33/2006), zahtevam da Sud rehabilituje Edipa kao i nepoznat broj muškaraca, koji su na bilo koji način pretrpeli duševnu bol zbog posledica klevete nanesene ne samo Edipu, već i muškoj populaciji uopšte.
O b r a z l o ž e nj e
Prilažem kopiju Ediipove biografije, a koju je na svoj način napisao izvesni Sofokle i čiji je orginal sačuvan u Aleksandrijskoj biblioteci.
Edip, rođen nepoznate godine pre nove ere u Tebi, Grčka, od oca Laja i majke Jokaste.
Njemu je još kao novorođenčetu, starom samo nekoliko dana, njegov rođeni otac Laj, inače po zanimanju kralj, probušio stopala, vezao ih remenjem i ostavio ga u šumi podno planine Kiterona, kako bi ga proždrle divlje zveri. Laj je to učinio iz straha od strašnog prokletstva koje je trebalo da progoni njegov rod do trećeg kolena, a prva žrtva tog prokletstva morao je biti on sam. Prorečeno mu je da će umreti od ruke svog sina. Zahvaljujući nepoznatom pastiru dete je spašeno, a zatim usvojeno od Poliba, korintskog kralja, koji mu je, zbog probušenih stopala, i nadenuo ime Edip. Vaspitala ga je Polibova žena Meropa i on je srećno odrastao u Korintu, sve dok ga jedan pijani Korinćanin nije nazvao nahodom. Edip odlazi u Delfe da bi saznao svoje poreklo. Međutim, izvesna Pitija, umesto da mu otkrije prošlost, proriče mu budućnost po kojoj će on ubiti svoga oca i oženiti se svojom majkom. Veoma potrešen zbog tog saznanja mladi Edip se ne vraća u Korint već odlazi u beli svet kako bi izbegao prst sudbine. Na putu za Tebu sreće oholog starca koji ga udari štapom, a snažni Edip mu u afektu uzvrati i nehotice ga ubije. Produžava u Tebu, ne znajući da je oholi starac kralj Tebe i njegov pravi otac. Usput spašava grad od nemani, a građani ga proglašavaju kraljem, ženi se kraljevom udovicom Jokastom, ne znajući da je ona njegova majka, i sa njom izrodi četvero dece. Mnogo kasnije, u tragičnm nizu događaja, Edip će, kad sazna da je ubio svog oca, oženio se svojom majkom i s njom imao decu, sam sebe oslepiti i otići u dobrovoljno izgnanstvo, gde je do smrti kajao svoje grehe i kleo targičnu sudbinu.
Iznete činjenice iz Ediipove biografije nedvosmisleno pokazuju:
ad1. Edip je ubio Laja nehotično i ne znajući da mu je otac.
ad2. Motiv ubistva nije mogla biti ljubomora, a ni bilo koja vrsta rivaliteta.
ad3. Edip je od svoje majke Jokaste odvojen treći dan po rođenju.
ad4. Edip je oženio Jokastu ne znajući da mu je majka.
Edipa, najtragičnijeg junaka antičke Grčke, oklevetao je jedan bečki lekar, koji umesto da leči hemoroide svojim bogatim i zadriglim sugrađanima, što mu i jeste bio posao, u oktobru 1897.g. objavljuje rad Edipov kompleks. U tom radu se tvrdi da muško dete počev od treće, pa do pete godine oseća seksualnu privlačnost prema majci, a rivalstvo i agresivnost prema ocu. Samo zbog straha da ga otac ne kastrira, trogodišnji dečaćić ne realizuje svoje incestuozne namere, te se kod njega javlja Edipov kompleks ispoljen kao želja za oceubistvom.
Reč je, poštovani sude, o Sigmundu Frojdu, rođenom 6. maja 1856.g. u Frajburgu, od oca Jakoba, trgovca vunom i majke Amalie, domaćice.
O moralnim, a i stručnim kavalitetima imenovanog dovoljno govore sledeći podaci:
- Svoje ime Sigismund Schlomo Freud promenio je 1877. u Sigmund Frojd.
- O njegovoj mladosti malo se zna, jer je u dva navrata, 1885. i 1907. g. lično uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više.
- Svaki je dan štucovao bradu i brkove kod istog brijača, svake subote kartao s istim društvom.
- Već posle 11 godina braka sa lepom i strastvenom Martom, prekida intimne
odnose. Bio je ljubomoran, isključiv, uveren da su žene ograničene svojim polom.
- Sa svim svojim saradnicima i prijateljima se posvađao i razišao - Brojerom, Lakanom, Jungom, Rankom , Ferencijem…
- Uživao je opojnu drogu kokain, pravdajući svoj porok navodnim eksperimentima.
- Svoje pacijente je lečio kokainom, hipnozom i psihoanalizom.
- Posvetio se lečenju histerije, za koju je također smatrao da ima seksualne uzroke, ali po vlastitom priznanju nikad nije izlečio ni jednu svoju pacijenticu.
Poštovani sude, nije teško zaključiti da je taj čovek sumnjivih moralnih i stručnih kvaliteta neopravdano oklevetao Edipa, a zatim svoju koncepciju Edipovog kompleksa, proširio na čitavu mušku populaciju.
On je to učinio da bi umirio svoju savest, osećaj greha iz detinjstva. Naime, kada je Sigismundu bilo četiri godine, njegov otac Jakob se sa porodicom seli u Beč, jer mu trgovina vunom u Frajburgu više nije bila isplativa. Velika porodica Frojdovih, (dvojica Jakobovih sinova iz prvog braka i sedmero dece iz drugog braka sa Amelijom, među kojima je Sigismund bio najstariji,) smestila se u maleni bečki stan. Sigismundova majka Amelija je bila 20 godina mlađa od njegovog oca Jakoba, te je četverogpdišnji dečak slušao, a ponekad, namerno ili nenamerno, gledao seksualne intimnosti svoje majke i oca. Taj čin nije mogao razumeti, doživeo ga kao svojevrsnu majčinu izdaju, a oca zamrznuo. Kad je odrastao i postao lekar, svoje traume iz detinjstva namerno i s predumišljajem preneo je na sav muški rod.
Na osnovu svega iznetog jasno je da Sud ima dovoljno dokaza na osnovu kojih, u skaldu sa Zakonom, mora doneti pravosnažno rešenje o rehabilitaciji Edipa kao i svih muškarca kojima su dr Frojd i njegovi mnogobrojni sledbenici postavili dijagnozu Edipov kompleks ili nerazrešena edipalna situacija i time im naneli neslućenu duševnu bol.
Napomena: Ja, poštovani sude, od svoje treće do pete godine, a ni kasnije, nisam imao ni najmanje seksualne porive prema svojoj majci. Zbog majke nikad nisam osetio ni najmanji riivalitet prema ocu, niti sam bilo kada nameravao da ga ubijem. Ni jedan psihijatar mi nikad nije postavio bilo kakavu dijagnozu, jer ja kod psihijatra nikad nisam ni bio. Stoga je jasno da vam se ne obraćma iz ličnih razloga, već prvenstveno zbog rehabilitacije pokojnog Edipa, tog tragično postradalog grčkog građanina, koji je neopravdano oklevetan. Ukoliko sud pozitivno reši moj zahtev i rehabilituje Edipa, automatski će biti skinuta i anatema sa vascelog muškog roda, po kojoj smo svi mi muškarci još od ranog detinjstva incestualni manijaci, a dočim malo porastemo, mračne oceubice.
...................
Reč je, naravno , o retrospektivi - pogledu unazad.