Jubileji| Literatura| Mediji

Sedamdeset godina "1984"

jinks RSS / 20.08.2019. u 10:15

Godina 1984. odavno je prošla, zajedno sa Orvelovim turobnim predviđanjima nekakve totalitarne budućnosti. Jer, pre tačno 70 godina objavljena je knjiga "1984", koja se na sreću mnogih ipak nije obistinila. Opet, neki će reći da se "1984" itekako desila, kao i da se još uvek dešava, neretko i na načine koji bi možda čak i samom piscu Džordžu Orvelu delovali neverovatno i preterano. I, na kraju, koja bi stvarno i mogla biti neka od ključnih nasleđa „1984", kao i Orvelova predviđanja koja se u principu možda i jesu upravo najviše i obistinila.

Neko će reći "dvomisao" i „novogovor". Ili pre "dvogovor", koji je zadnjih decenija nastao njihovim spajanjem, i koji je bar po mnogima postao jedna od glavnih tekovina savremenog jezika politike (na Zapadu jednako, ako ne i mnogo više nego na Istoku), kao i kulture komunikacije, kako u medijima, tako verovatno i u svekolikom poslovnom ili nekom drugom životu. 

I kako uopšte prepoznati "dvogovor" (ili "doublespeak" na engleskom). Naime, u dvogovoru se uopšte ne radi o laži, već pre o (namernom ili ne) zamagljivanju značenja, relativizaciji i dvosmislenoj komunikaciji. Na način u kome loše postaje neuobičajeno dobro, sporo iznenađujuće brzo, ili neprijatno neočekivano interesantno. Između ostalih, u američkoj politici predsednici poznati po tome što su među prvima otvoreno i nesputano počeli u nastupima da koriste "doublespeak" bili su Ričard Nikson i Ronald Regan, sa svojim čuvenim izjavama po kojima su, između ostalog, i klošari preimenovani u "non-goal oriented članove društva", dok je krađa postala "neautorizovana akvizicija pokretnih sredstava".

OsK3O.jpg

I, koji bi u stvari i mogli biti neki od osnovnih elemenata dvogovora. Pa, u stvari, prepoznato je njih četiri:

(i) eufemizam, neretko čak i blagotvoran kako bi se umanjile tenzije ili ublažila kritika, savršeno se može uklopiti u dvosmislenu ili višesmislenu komunikaciju ("rušenje bolnica i škola predstavlja kolateralnu štetu naše pravedne borbe"), 

(ii) žargonski ili specijalistički govor, koliko god nekada može da posluži kao efikasan način komunikacije sa značenjima koja se podrazumevaju u okviru određene specijalističke ili druge uže grupe, savršeno može poslužiti svrsi dvogovora, pošto su žargonska značenja neretko nerazumljiva i sakrivena od ljudi izvan žargonske grupe,

(iii) birokratsko gađanje nerazumljivim izrazima, statistikama i brojkama,

(iv) namerno preuveličavanje inače uobičajenih i svakodnevnih pojava i pojmova, fasciniranje prostotom i otkrivanje tople vode i slavine na zidu (tipa između ostalog i političara koji očekuju da dobiju izbore objašnjavajući kako je Sunce izuzetno bitno za biljke, životinje, kao i za ljude).

OsWAq.jpg

Sad, ukoliko bi za trenutak čak i batalili politiku, opet bi nam ostalo tušta i tma dvogovora, ako ništa drugo ono bar u moru reklama kojima smo svakodnevno izloženi. U toj meri da su neke od njih već uveliko postale predmet i mnogih naučnih istraživanja [1], koja između ostalog prepoznaju i sledeće karakteristične oblike dvogovora:

(i) prazne tvrdnje koje nemaju nikakvo značenje, i koje sadrže reči i izraze koji negiraju ili relativizuju sve ostalo što je izrečeno ("kamata na vaš štedni ulog iznosiće do 1000%"),

(ii) nedovršene tvrdnje, kojima se saopštava da je neki proizvod bolji ili da sadrži više nečega, ali se ne kaže u odnosu na šta se vrši poređenje ("više vitamina za vaše bolje zdravlje"),

(iii) tvrdnje zasnovane na različitosti i jedinstvenosti, u kojima se iznosi da se vaš proizvod nipočemu ne može porediti ni sa čim drugim ("jedini šampon koji vašu kosu čini srećnijom"),

(iv) očigledne tvrdnje, u kojima se saopštava neko opšte mesto koje jednako važi za sve proizvode te vrste ("svaki burek ukusan je na neki svoj način"),

(v) irelevantne tvrdnje, kojima se iznosi određena informacija ili opisuje karakteristika proizvoda koja ne pruža nikakvu suštinsku prednost u odnosu na konkurenciju ("dopunjavamo toner za štampače od 6. oktobra 2007. godine"),

(vi) nejasne tvrdnje, neretko začinjene pompeznim izrazima i subjektivnim tvrdnjama koje je nemoguće objektivno proveriti ("kupite električni automobil sa super moćima"),

(vii) tvrdnje zasnovane na preporuci ili ličnom iskustvu, bilo od strane neke poznate ličnosti, bilo glumca u reklami ("Federer do pobede sa našom testeninom"),

(viii) naučne ili statističke tvrdnje vezane za proizvod, u kojima se koriste određeni naučni ili statistički rezultati, brojke i misteriozni ili egzotični sastojci ("kapljice za nos sadrže vitamin X12 i ekstrat paupuanske rogačice"),

(ix) tvrdnje u kojima se pohvaljuje kupac, i u kome mu se laska u kontekstu kupovine vašeg proizvoda („kraljevski za kraljeve"),

(x) retoričko pitanje, formulisano tako da odgovor publike potvrđuje vrednost vašeg proizvoda („da li želite ostavite dobar utisak").

Interesantno da u engleskom jeziku u stvari postoje dva izraza koja bi se na naš jezik mogli prevesti kao "dvogovor". To su "doublespeak", o kome se priča u blogu, ali tu je i "doubletalk", koji u principu može da ima i neko sasvim drugačije značenje. Naime, "doubletalk" označava način govora u kome se neodgovarajuće, izmišljene, pretenciozne, kao i mnogima nerazumljive reči i izrazi koriste van nekog posebnog smisla ili konteksta kako bi se zabavili, zbunili ili fascinirali slušaoci.

Nešto nalik i večito aktuelnom monologu jednog od Nušićevih književnih junaka na temu: "Ontološke varijanse statusa Šlezingerove fundamentalne konstante, minus jedan ... plus ... uz ograničenu gnoseološku valorizaciju koncepcije njenog odraza."

OseYr.jpg

Sad, zašto bi "doubletalk" uopšte i mogao da bude interesantan. Pa možda delom i zbog toga što bi između ostalog upravo i on mogao na određeni način da predstavlja budućnosti "doublespeak"-a.  Naime, možda je između ostalog upravo i u tome bila jedna od osnovnih grešaka Orvelovih premišljanja i predviđanja - to što je prorekao budućnost u kojoj će nekakva misteriozna, uzvišena i superiorna elita 24 časa dnevno, 7 dana u nedelji, ulagati svu svoju energiju i svaki sekund premišljanja u to kako na najbolji i najsuptilniji način da upravlja javnim mnjenjem. 

Odnosno, to što je podrazumevao da će se u orvelijanskoj budućnosti političkom i drugom propagandom baviti nekakvi savremeni Bejkoni i Raseli, a ne između ostalih i razne priučene britanske varijante Nušićevih literarnih heroja, ili ko već drugi ko bi stvarima kao što su "doublethink", "newspeak" ili "doublespeak" ipak prilazio sa mnogo manje entuzijazma i talenta.

U tom smislu, izgleda da je i Branislav Nušić na određeni način bio orvelijanac, kao i da je budućnost po svoj prilici u najmanju ruku Nušićeva koliko i Orvelova.

 

p.s.

Inače, američki Nacionalni savet profesora engleskog jezika svake godine dodeljuje dve nagrade, Doublespeak Award i Orwell Award, prvu za kandidate koji su u prethodnoj godini najdalje otišli u zloupotrebi i zamagljivanju engleskog jezika u javnoj komunikaciji, i drugu za one koje su u najpozitivnijem smislu uspeli da izbegnu nejasnosti i nedorečenosti u izražavanju.

OvsZ4.jpg

Naravno, tu su i britanski Orwell Prize za najbolje političko književno delo, kao i Big Brother Award za državne institucije i privatne firme koji su se u prethodnoj godini najviše odmakle u narušavanju privatnosti ličnih podataka ... ali to je već neka druga priča.

 

[1] Sonja Rodić, "Dvostruki govor u reklamama za pomoćna medicinska sredstva i kozmetičke proizvode na engleskom i srpskom jeziku", 2017.

 



Komentari (17)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jadragoljub jadragoljub 10:52 20.08.2019

tv

tv koji 'sluša ' razgovor su zamzungovci napravili, bjih ufatilo, i kao kažnjeni, za ostale se ne zna, nači orel na delu. o mobilnim, fejzovima i ostalim webovima da ne pričam. kamere po ulicama.
živimo '84 2,0 verziju .
jinks jinks 11:05 20.08.2019

Re: tv

Kakvi mobilni, PC-evi, laptopovi, televizori, kablovski modemi, ...

Skoro bila priča iz vremena Čaušeskog u Rumuniji, 80-te godine ... Sekuritatea ili ko već instalirala sistem da preko običnih analognih telefona i mikrofona u slušalicama sluškujepri stanare čak i kada je slušalica spuštena (hajde, dok je u toku razgovor postojalo je i ranije).

I došli ko Čaušeskog da mu demonstriraju, pozovu neki mlađi bračni par, nešto isfoliraju i sačekaju da spuste slušalicu kako bi drugu vođi pokazali kako radi sistem. A ono dvoje, šta im bi baš u tom trenutku krenu da pletu i pletu ... i završe još gore nego junaci iz "1984"-te.
Черевићан Черевићан 12:00 20.08.2019

погледом у боб

ali to je već neka druga priča

футуролог бити
пос'о незахвалан,
но ако потрефиш
постајеш глобалан
jadragoljub jadragoljub 15:58 20.08.2019

a evo i primer o falsifikovanju istorije



ОВО ЈЕ КАРТА СРБИЈЕ ПРЕ ЛУЖИЧКОГ БОЈА, КОЈИ СЕ ОДИГРАО 806 ГОДИНЕ!
malo li je
jinks jinks 16:08 20.08.2019

Re: a evo i primer o falsifikovanju istorije

Kako su još 806. godine mogli da znaju da je Kalinjingrad već "zauzet" :)
jadragoljub jadragoljub 17:09 20.08.2019

Re: a evo i primer o falsifikovanju istorije

jinks
Kako su još 806. godine mogli da znaju da je Kalinjingrad već "zauzet" :)

rezervisali ga za ruse.
Bili Piton Bili Piton 23:31 20.08.2019

Re: a evo i primer o falsifikovanju istorije

Dogodine u Augsburgu.

A mnogi su već tamo.
amika amika 20:53 20.08.2019

Новоговор



Представља збирку примера речи и израза који су се растали или са
1) значењем и смислом, или са
2) временом и контекстом у коме се употребљавају или са
3) језичким стандардом, стилом и добрим укусом.

А сам наслов књиге је такође опрезни новоговор...
jinks jinks 22:50 20.08.2019

Re: Новоговор

Što bi verovatno rekli programeri rečima - nijedno značenje reči nije suvišno, ako ništa drugo ono bar hipotetički.
jadragoljub jadragoljub 22:51 20.08.2019

Re: Новоговор

jinks
Što bi verovatno rekli programeri rečima - nijedno značenje reči nije suvišno, ako ništa drugo ono bar hipotetički.

reči su ko ljudi, prevrtljive.
Milan Novković Milan Novković 21:21 25.08.2019

Re: Новоговор

jinks
Što bi verovatno rekli programeri rečima - nijedno značenje reči nije suvišno, ako ništa drugo ono bar hipotetički.



Iako sam kačio već par puta ovaj Will Self je pametan ko pčelica pa posustajem pred neizdržom i stavljam po treći put

A Point of View: Why Orwell was a literary mediocrity - Will Self

Ovo prilažem samo kao produžetak bloga, argumenti koje ne treba zaboraviti ako nam se prohte strasno treniranje strogoće i preterivanje sa ovim rečnikom što je Amika priložio
jinks jinks 22:12 25.08.2019

Re: Новоговор

A Point of View: Why Orwell was a literary mediocrity - Will Self

A možda "1984" dobrim delom upravo i jeste o tome ... o pobedi "mediocrity"-a.

p.s.

O tome kako na kraju prevagne sredina, dok ekstremi otpadaju na duže staze, ima slična priča i za mnoge druge ... pa i za US autoindustriju.

Naime, početkom 20. veka desio se pravi bum u ovom sektoru, gde je postojalo bezbroj fabrika od kojih su neke pravile automobile koji bi i dan danas mnogima zaustavili dah. I svi oni su ili nestali, zaboravljeni ili kupljeni ... dok je prevagnuo Ford, ko je od početka, kao i dobar deo priče po mnogima bio nešto slično što i Orvel po g. Vilu.
vcucko vcucko 23:06 25.08.2019

Re: Новоговор

jinks
A Point of View: Why Orwell was a literary mediocrity - Will Self

O tome kako na kraju prevagne sredina, dok ekstremi otpadaju na duže staze, ima slična priča i za mnoge druge ... pa i za US autoindustriju.

Naime, početkom 20. veka desio se pravi bum u ovom sektoru, gde je postojalo bezbroj fabrika od kojih su neke pravile automobile koji bi i dan danas mnogima zaustavili dah. I svi oni su ili nestali, zaboravljeni ili kupljeni ... dok je prevagnuo Ford, ko je od početka, kao i dobar deo priče po mnogima bio nešto slično što i Orvel po g. Vilu - mediocrity.

Slično se desilo i u Italiji, samo krajem veka. Bila je gomila malih proizvođača koji su izbacili mnogo sjajnih, čak legendarnih modela. De Tomaso, Bertone, Pininfarina (kao kompletan proizvođač, ne samo dizajner), Autobianchi, Innocenti, Rayton-Fissore (najluksuzniji SUV ikad, 80-ih) i mnogi drugi. Ostao je samo Fiat koji drži i Alfu, naravno i superteška kategorija Ferrari i Lamborghini (Bugatti od '95. nije talijanska firma, lokacija je Francuska, pare VW).
Atomski mrav Atomski mrav 23:44 25.08.2019

Re: Новоговор

Bugatti od '95. nije talijanska firma, lokacija je Francuska, pare VW



amika amika 04:24 21.08.2019

Да се доака

"Vekovna težnja svakog Srbina, još od Turaka i čuvenog kadijsko-pravosudnog sistema, bila je zajebati državu, koja se uvek trudila da svoj imidž gradi na paroli: država protiv naroda. Onaj ko uspe da izbegne svoju obavezu uvek je bio poštovan od strane svojih sapatnika, a poštenjačina koja poštuje sve sulude zakone koje nam država daruje smatran je budalom.

- Počeo si da se baviš bodibildingom?
- Neee! Otkud ti to?
- Čini mi se da sam te jučeo video da voziš kombi na kome je pisalo "udruženje bodibildera".
- A to! Ma da. Izašao je neki zakon koji brani da se putnici prevoze u kombiju, osim ako nije neko udruženje. I tako imam udruženje bodibildera koje se bavi prevozom putnika.
- Ma ko bi nama doakao! Bilo mi je malo čudno što je kombi pun polupokretnih metuzalema... Al' kapiram." - са Вујаклије
amika amika 07:22 23.08.2019

Ак њак жаргон

Штета је да се ова суштинска тема заврши са мало дискусија и прилога.

Ево једног кратког, забрињавајућег и нажалост тачног:

Svakodnevno se uvećava razlika između sve komplikovanijeg internacionalnog jezika nove birokratije i sve svedenijeg omladinskog „'ak 'njak" žargona osiromašene verbalne komunikacije fejsbuk generacije. Neke reči ukazuju na to da u vreme pametnih telefona, često pametnijih od vlasika „jezik ludog @" zamenjuje svaku drugu komunikaciju.

И овде, у дискусијама, није ретка вербална алхемија новоговора подупрта назнакама важног, судбинског и промишљеног из "друге или треће мисли". Речи постају алиби за неизречено које се тек назначи, тако да се сутра могу позвати - ја сам то рекао, види ово...
jinks jinks 08:29 23.08.2019

Re: Ак њак жаргон

Da, i meni se učinilo da je deo novogovora vezan za žargonski govor bitniji izgleda i od samog eufemizma.

Odnosno, podrazumevano značenje reči, i način na koji prihvatamo maltene zdravo za gotovo da značenje neke reči razumemo. Prihvatajući, najčešće olako značenje koje nam je na određeni način i ponuđeno, ne trudeći se nešto preterano da vodimo računa kako to značinje kasnije koristimo (odnosno, da često uopšte verovanto nismo ni svesni toga).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana