Danas je punih 68 godina od kada je Beograd konačno oslobođen od nacističke okupacije.
Povodom 68.godišnjice oslobođenjа Beogrаdа u 2.svetskom rаtu predsednik Srbije Tomislаv Nikolić je, uz prisustvo počаsnog strojа i orkestrа Gаrde Vojske Srbije, predstаvnikа borаčkih udruženjа i predstаvnika аmbаsаdа Ruske Federаcije, Ukrаjine, Belorusije i Azerbejdžаnа u Republici Srbiji položio venаc na nа Spomen Groblju oslobodilаcа Beogrаdа u 2.svetskom rаtu. U spomen-knjigu predsedik Srbije je tom prilikom upisаo:
“Dok postoji jedаn grаđаnin Srbije, jedаn Srbin, dok postoji ljudsko sećаnje, učićemo decu dа trebа dа se trude mnogo kаko bi oprаvdаlа život i slobodu koje ste im podаrili“.
Vence su položili i predstаvnici Ministаrstvа rаdа i socijаlne politike, Ministаrstvа odbrаne, Grаdа Beogrаdа i Sаvezа udruženjа borаcа Nаrodnooslobodilаčkog rаtа Srbije.
Naravno, nije bilo pripadnika tzv.“drugog antifašističkog pokreta“ kao ni patrijarha i drugih velikodostojanstvenika SPC koji radije veličaju one koji su bili protiv partizanskog pokreta. Oni drže opela i pomenene onima koji su veličali lik i delo Hitlera. Sramota.
Jedinice narodnooslobodilačke vojske, kojima je komandovao Peko Dapčević, i snage Crvene armije, kojima je komandovao general Vladimir Ždanov, sreli su se 11. oktobra, ujutru, na levoj obali Morave i zajednički krenuli u bitku za Beograd. Za tri dana, savladan je otpor Nemaca na prilazima Beogradu, dok su, s druge strane, jugoslovenske i ruske snage zajednički oslobodile Topolu i Mladenovac i zauzele Avalu. Prvog dana, tokom noći, zauzeti su Banjički vis, Dedinje i Topčider, a oslobodioci su stigli do samog centra.
Poslednja etapa oslobađanja grada počela je 18. oktobra. Tada je uništeno nekoliko hiljada nemačkih vojnika na području Avale i Vrčina. U samom gradu, posebno krvave borbe vođene su uoči oslobođenja, kod Železničkog muzeja i hotela "Moskva", potom na Kalemegdanskoj tvrđavi i oko Savskog mosta.
U noći, između 19. i 20. oktobra, pala je i palata "Albanija". Na nju je, ubrzo, istaknuta jugoslovenska trobojka sa petokrakom, koja je simbolično označila da je Beograd oslobođen. Nju je, po cenu života, izneo borac Mladen Petrović. Od zadobijenih rana iz mitraljeskog gnezda, pao je mrtav ispod zastave.
U jutarnjim časovima 20. oktobra 1944. godine završene su borbe za oslobođenje Beograda od nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu. U devetodnevnim borbama, u okviru Beogradske operacije, učestvovale su jedinice iz sastava Prvog proleterskog i Dvanaestog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Drugog i Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armij.
Bitka za Beograd počela je devet dana pre oslobođenja i smatra se jednom od značajnijih borbi na Balkanu u Drugom svetskom ratu. Nemačke okupacione snage izgubile su oko 15.000 pripadnika, a oko 9.000 njih je zarobljeno. S druge strane, partizanske jedinice su imala oko 2.953 poginulih i 4.000 ranjenih, a jedinice Crvene armije su izgubile oko 960 vojnika i oficira. Jedinice ravnogorskog pokreta nisu imale gubitaka , barem ne na strani pobednika, a novokomponovani istoričari i revizionisti nisu još uspeli da izmisle fintu kako bi ih prikazali kao oslobodiocima jer u operaciji osobađanja Beograda i uopšte Srbije od okupatora nisu učestvovale snage tzv. “drugog antifašističkog pokreta” kome je srpska skupština na sramotu istorijskih činjenica i suprotno zdravom razumu i pijetetu prema žrtvama palim u borbi protiv okupatora priznala status antifašističkog pokreta. Glavnina tog tzv.”drugog antifašističkog pokreta”za to vreme je obezbeđivala komunikacije za nesmetano povlačenje svojih saveznika iz Grčke sa kojima su se i sami povlačili kako bi izbegli sud za izdaju domovine kralja I otadžbine koji im je naredio da se stave na stranu Narodno-oslobodilačkog pokreta.
Predsednik Skupštine grаdа Beogrаdа Aleksаndаr Antić kаže dа je nаšа dužnost dа svimа koji su poginuli u tim borbаmа odаmo veliko poštovаnje.
"Vrаtili smo nаzive ulicаmа u Beogrаdu. Mаršаlа Tolbuhinа, Generаl Ždаnovа i Bulevаr Crvene Armije. Nаdаm se dа ćemo u nаrednom periodu istu čаst ukаzаti i Peki Dаpčeviću i Koči Popoviću", istаkаo je Antić.
Hajde i to da vidimo, da Srbija vrati sebi dostojanstvo koje su joj neki suprotno istorijskim činjenicama, zdravom razumu i čovečnosti hteli da uklone.
Jer, oni koji su Srbiji slobodu podarili ne traže ništa drugo osim da se ne blate njihove žrtve, da se vrate u udžbenike istorije i da se obustavi ova bezuma revizija i iskrivljavanje istorije.