2009-03-15 23:29:43

Najlepše iz svemira

Saša Zorkić RSS / 16.03.2009. u 00:29

M1

M1.jpg
 

Pre hiljadu godina do Zemlje je iz kosmosa stigao dug, neobično snažan, bljesak eksplozije jedne od bezbroj umirućih zvezda. Događaj su 1054. godine zabeležili kineski i arapski astronomi, a i neki crteži američkih indijanaca izgleda da svedoče o istom. Eksplozija se na zemaljskom nebu videla kao nova zvezda (u kineskim analima stoji da se pojavila „zvezda gost"). Nova zvezda je bila četiri puta sjajnija od Venere i po danu se videla više od tri nedelje. Zatim je polako izbledela, da bi posle dve godine nestala je čak i sa noćnog neba.

 

diabolik.jpg

 

Kad u radnji uzmeš čokoladu ili kafu - pa čak i brašno, dečje pelene ili lek - a ne platiš ti si lopov jer si uzeo nešto što nije tvoje. (Ovo nam je, valjda, svima jasno).

Kad u kafani ručaš i odeš ne plativši račun - pa čak i ako si gladan i nisi jeo tri dana - opet si lopov jer nisi platio nešto što si koristio.  (I ovo nam je, valjda, svima jasno).

Ali kad koristiš ulicu, banderu, slivnik, hitnu

 
2010-06-01 00:07:05

Rođendan

Saša Zorkić RSS / 01.06.2010. u 01:07

Pre 20 godina, 24. aprila 1990, spejs šatlom Discovery lansiran je i postavljen u gotovo kružnu orbitu oko Zemlje, na prosečnoj visini od oko 600 kilometara, Svemirski teleskop Habl (Hubble Space Telescope, HST, popularno zvan jednostavno: Habl). Taj teleskop spada u najdragocenije instrumente koje je iznedrila ljudska civilizacija. Doprinos Habla razvoju nauke i proširenju našeg znanja u brojnim oblastima nauke je nemerljiv.

 teleskopi.jpg

 
2009-12-14 00:22:32

Od bledih flekica do astronomske fotografije

Saša Zorkić RSS / 14.12.2009. u 01:22

Nigde razvoj fotografije nije toliko upadljiv kao u astrofotografiji. Od bledunjavih, mutnih flekica iz 19. veka stigli smo dovde:

pano_new680.jpg

Ovo nije snimak Svemirskog teleskopa Habl, ako ste tako pomislili. Fotografiju je napravio Matija Pozojević iz Zagreba (http://www.hrastro.com/).

 
2009-04-26 22:59:31

Izgubljeni u dvorištu

Saša Zorkić RSS / 26.04.2009. u 23:59

Otkud mi ovde?

Kada od Marsa krenete ka Jupiteru izbijete na Glavni asteroidni pojas. Taj pojas je dugačak koridor oko Sunca kojim jure milioni asteroida. Izgleda da je Tvorac od tog silnog kamenja u početku nameravao da napravi planetu, ali nekako nije išlo. Kad god bi se kamenje skupilo na neku gomilu naišao bi Jupiter i rasturio je svojom gravitacijom. Inače, prolaz kroz koridor je, i pored bezbroj asteroida koji jurcaju njime, sasvim bezbedan i možete ga i žmureći preći. Jednostavno, ako rasporedite sve te silne asteroide po celom tom putu oko Sunca dobijete - ništa. Ili skoro ništa.

Sa Jupiterom počinje carstvo ogromnih, gasovitih planeta.

Jupiter

Jupiter_Zemlja.jpg
Jupiter (i Zemlja u srazmeri)

Da nije Jupitera ni nas ne bi bilo. Jupiter je moćna planeta koja pravi reda u Sunčevom sistemu. Mnogo puta do sada je kružeći oko Sunca pokupio i usisao razni svemirski otpad koji bi se inače sručio na nas. A svaki put kada neko oveće telo udari u Zemlju katalog živih bića dramatično se menja. Ovako, Jupiter nas štiti i čuva. Hvala ti Jupitere!

 
2009-03-31 00:05:49

Slike iz dvorišta

Saša Zorkić RSS / 31.03.2009. u 01:05

Izgleda da je Sunčev sistem samo naš. Vekovima tragamo za nekim susedima po okolini, ali po svemu sudeći ako se nešto živo van Zemlje i nađe biće to vidljivo samo pod mikroskopom. Tako ispada da nam je Zemlja dom, a Sunčev sistem dvorište. Ko zna, možda je i cela galaksija naše dvorište, ali nećemo sad o tome.

Dakle, da se prošetamo po dvorištu.

Sunce

Kad u suton gledate Sunce kako se približava horizontu vidite njegov bledi disk, savršenog oblika, postojan, miran i nepromenljiv. Istu sliku gledali su i naši davni preci s početka istorije, pa i oni mnogo pre njih, i oni pre njih. I tako idući u nazad, sve do praskozorja života Sunce je uvek izgledalo spokojno i večno isto.

Protuberanca.jpg

Ali u stvarnosti Sunce je sasvim drugačije. To je haotična, uzavrela kugla plazme i gasa. U njenom središtu je 15 miliona stepeni C. Na takvoj temperaturi atomi su razbijeni na čestice koje besomučno jure, sudaraju se i izazivaju brojne fizičke i hemijske reakcije. U tim reakcijama svake sekunde 600 miliona tona vodonika preradi se u helijum, i pri tome se četiri miliona tona materije pretvori u energiju. Ali to je sitnica za Sunce i ono će u sledećih 5 milijardi godina potrošiti tek polovinu svojih zaliha vodonika.

 
2009-05-25 00:15:07

Šta je potrebno za život i ko je uopšte tvorac

Saša Zorkić RSS / 25.05.2009. u 01:15

drvo.jpg

Nije lako životu. Ima mnogo više mesta gde on ne može da postoji nego gde može. Zapravo u čitavom svemiru procenat dobrih mesta za život se sasvim neprimetno razlikuje od nule. Preko 99% svemira odmah otpadne jer tu nema ničega što bi moglo da se organizuje u bilo šta. Svemir je uglavnom prazan prostor kojim krajnje usamljeno lutaju retke čestice atoma. (U jednom kubnom santimetru međuzvezdanog prostora nalazi se jedan do dva atoma, dok u ih u vazduhu oko nas ima

 
2012-04-16 19:38:35

Arhimedovo kupatilo

nsarski RSS / 16.04.2012. u 20:38

Semi-regular-Seville.JPG 220px-Domenico-Fetti_Archimedes_1620.jpg

Mozaik u Sevilji                                       Arhimed zamisljen

Legenda kaže da je Arhimed iz Sirakuze (287-212. p.n.e.), ulazeći u kadu da se kupa, i posmatrajući kako se nivo vode u kadi prilikom njegovog

 
2013-06-01 13:53:54

Video sam i gluplje

Bojan Budimac RSS / 01.06.2013. u 14:53

Masovne scene uglavnom imaju neku magnetsku privlačnost. Na žalost, što manje znamo demonstracijama i njihovim uzrocima, povodima i pozadinama to se lakše napalimo, a ako ih sveCki mediji ocene kao "pozitivne" dalje raspitivanje zarad davanja podrške ne treba.

 
2010-12-13 00:47:45

Umetnost Marsa

Saša Zorkić RSS / 13.12.2010. u 01:47

ML1-620.jpg

Veća slika

Ovo je prva u niza slika koje slede na ovom blogu. Kao što ćete videti, svaka slika je poseban primer izuzetne lepote, svaka pleni bojom, formom, kompozicijom, i svaka je samo detalj sa površine Marsa. Sve te slike snimljene su kamerom visoke rezolucije (HiRISE, High Resolution Imaging Science Experiment)

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana