Astronomija

Izgubljeni u dvorištu

Saša Zorkić RSS / 26.04.2009. u 23:59

Otkud mi ovde?

Kada od Marsa krenete ka Jupiteru izbijete na Glavni asteroidni pojas. Taj pojas je dugačak koridor oko Sunca kojim jure milioni asteroida. Izgleda da je Tvorac od tog silnog kamenja u početku nameravao da napravi planetu, ali nekako nije išlo. Kad god bi se kamenje skupilo na neku gomilu naišao bi Jupiter i rasturio je svojom gravitacijom. Inače, prolaz kroz koridor je, i pored bezbroj asteroida koji jurcaju njime, sasvim bezbedan i možete ga i žmureći preći. Jednostavno, ako rasporedite sve te silne asteroide po celom tom putu oko Sunca dobijete - ništa. Ili skoro ništa.

Sa Jupiterom počinje carstvo ogromnih, gasovitih planeta.

Jupiter

Jupiter_Zemlja.jpg
Jupiter (i Zemlja u srazmeri)

Da nije Jupitera ni nas ne bi bilo. Jupiter je moćna planeta koja pravi reda u Sunčevom sistemu. Mnogo puta do sada je kružeći oko Sunca pokupio i usisao razni svemirski otpad koji bi se inače sručio na nas. A svaki put kada neko oveće telo udari u Zemlju katalog živih bića dramatično se menja. Ovako, Jupiter nas štiti i čuva. Hvala ti Jupitere!

Jupiter ima pruge i veliku pegu. Ta pega je divlja oluja koja duva već trista pedeset godina, najmanje (Kasini ju je otkrio 1665.). Ponekad malo promeni boju, pobledi i to je sve. I miriše na beli luk (jer ima fosfina koji daje karakterističan miris belom luku).

O Jupiteru ne može da se govori a da se ne pomenu i njegova četiri velika satelita. Evo ih.

Evropa

Evropa.jpg  Evropa

EuropaInterior.jpgEvropa je mezimica astronoma. Najviše zato što mnogi od njih tvrdoglavo veruju da ispod ledene kore Evrope postoje neke ribice. Dobro, ne baš ribice, ali nešto što pliva u vodi i za šta bi biolozi uglas viknuli: Jeste, živo je! Ah, astronomi su najokoreliji vernici. Evo skoro tri hiljade godina tragaju za vanzemaljcima i - ništa! Ali oni i dalje veruju da vanzemaljci postoje i da će ih pronaći. I kao u bunilu stalno ponavljaju jedno te isto: „Mora da postoje, mora! Naći ćemo ih jednog dana."

 

Io

Io.jpg
  Io

Ovo je Io, jedan mnogo nervozan satelit. Bez prestanka se trese i bljuje vatru i sumpor kroz svoje vulkane. Io spada u najaktivnije objekte Sunčevog sistema. Inače izgleda kao nedovršeno umetničko delo.

Ganimed

Ganimed.jpg  Ganimed

Ganimed je najveći satelit u Sunčevom sistemu. Toliko je velik da je veći od planete Merkur. I on je od leda kao i Evropa. I to je sve što o njemu vredi da se kaže.

Kalisto

Kalisto.jpg
Kalisto

O Kalistu se priča jedino u paketu sa ostalim velikim Jupiterovim satelitima. Taman toliko je zanimljiv.
Inače, ko ne zna, Jupiter ima još 59 satelita do sada otkrivenih (dakle, ukupno 63), ali ova četiri koja smo ovde pomenuli uklesana su u istoriju što je lepa tema za neku drugu priču.

Saturn

 Saturn.jpg
 Saturn

Nego da krenemo dalje na put. Izdaleka gledano Saturn je predivan, naravno zbog svojih filigranskih prstenova.

 Titan.jpg
 Titan

Međutim astronomi luduju za Titanom, jednim od 61 Saturnovih satelita. Kažu da je atmosfera Titana baš onakva kakvu je nekada imala Zemlja i to u vreme kada se na njoj rađao život. Taj deo priče o Titanu astrobiolozi prosto obožavaju i jedva čekaju da vam ga ispričaju. A posle vas značajno pogledaju i ostave malo da razmišljate. Puste vas da sami izvodite zaključke:... da, Zemlja... atmosfera... život... čekaj, čekaj, hoćeš da kažeš da možda i na Titanu...? Astrobiolog tu klimne glavom, podigne prst uvis i doda poverljivo, skoro šapatom: Pazi, tamo na gore postoje mora i jezera. Nisu to vodena mora, ali... razumeš? Ima i amonijaka!

Oh, sve je to tako značajno. Idemo dalje.

Saturn2006.jpg 
 Saturn

Među milionima drugih snimaka ovaj se izdvaja kao jedan od najlepših. I zaista, mnogi časopisi su ga proglasili za astrofotografiju godine. Snimak je 15. septembra 2006. načinila Nasina letelica Cassini u trenutku dok je bila s druge strane Saturna na spram Sunca. Prstenovi se vide u kontrasvetlu pa se lepo uočava njihova struktura. Ali za nas Zemljane najuzbudljivije od svega jeste što se na ovoj fotografiji, snimljenoj milijardu i po kilometara daleko od nas vidi i naša planetica. Pogledajte je ovde...

 Saturn_Zemlja.jpg
 Zemlja

Mala, sitna tačkica na kojoj u savršenom skladu i jedinstvu žive stotine hiljada milijardi bića. Hiljade milijardi biljaka prave kiseonik i hranu za hiljade milijardi drugih živih bića koja prave ugljen dioksid i na kraju svog životnog ciklusa postaju hrana biljkama. I život buja. Na toj tačkici živi i skoro sedam milijardi ljudi. Svaki čovek je sa svojom sudbinom, svojim snovima i željama. Većina tih snova i želja se nikada neće ostvariti, jer nama je u krvi da želimo više od mogućeg.

Verovatno u celom svemiru ne postoji tako opasno, zlobno i tako plemenito stvorenje kao što je čovek.

Uran

Uran.jpg 
 Uran

Vilijem Heršel, profesionalni muzičar (24 simfonije, svirao orgulje, čelo, obou) rodom iz Nemačke, koji je svoju karijeru gradio u Britaniji, imao je neobičan hobi. Voleo je da pravi teleskope i gleda kroz njih u nebesa. U tome je vremenom postao toliko uspešan da je na kraju postao astronom koji iz hobija i svira. Proslavio se 13. marta 1781. kada je otkrio novu planetu. Kralj Džordž III mu je za taj podvig dodelio državnu penziju i postavio ga za dvorskog astronoma čija dužnost je bila da kraljevskoj porodici pokazuje nebeska tela kada to od njega zatraže. Za uzvrat Heršel je predložio da nova planeta dobije ime po kralju, ali predlog nije bio prihvaćen i ona je nazvana Uran.

A nepuna dva veka kasnije, 10. marta 1977. (i to iz aviona - što je posebna priča za koju sada nemamo vremena), otkriveno je da Uran ima prstenove. U odnosu na Saturnove prstenove Uranovi su mnogo manji, tanji i tamniji.

Uranova osa rotiranja je toliko nagnuta da je to smešno. Izgleda kao da se Uran kotrlja po svojoj putanji oko Sunca. Tako veliki nagib putanje je izgleda posledica nekog strašnog sudara u davnoj prošlosti.

Uran ima 27 satelita neobičnih imena: Miranda, Ariel, Oberon, Umbrien Titanija itd. Za razliku od satelita ostalih planeta koji nose imena po junacima iz grčke mitologije Uranovi sateliti su dobili imena po likovima iz Šekspirovih priča.

Neptun

Neptun_Triton.jpg
 Neptuni Triton

Posle Urana, ako smo baš tvrdoglavi pa i dalje putujemo, dolazimo do Neptuna, a to vam je još jedna replika prethodnih planeta. Mislim, od gasa je, velika je itd. sve u svemu, dosadna. U stvari jako je zanimljiva samo je daleko pa se s njom i ne poznajemo baš najbolje.

Na Neptunu su zabeleženi najbrži vetrovi u Sunčevom sistemu od čak 2400 kilometara na čas. Kad kod nas duva vetar od 150 km na čas onda se o tome priča u vestima (najbrži zabeležen vetar na površini Zemlje duvao je 372 km na sat i zabeležen je na planini Vašington u Nju Hempširu, SAD, 12. Aprila 1934.).

Triton.jpg
 Triton

Neptun ima 13 satelita, ali samo Triton izaziva veću pažnju i to zbog nekih planetarnih intriga. Naime, on se obrće oko svoje ose suprotno od obrtanja Neptuna i zato astronomi smatraju da nije Neptunov, ako shvatate šta hoću da kažem. Nastao je negde drugde (jer bi rotirao kao i Neptun). Tome u prilog ide i njegova jako nagnuta osa rotiranja (i on se kotrlja po svojoj orbiti), a i njegova velika gustina. Dakle, ne liči baš na matičnu planetu i izgleda da je usvojen. Ili zarobljen. Kretao se oko Sunca pa ga je svojom gravitacijom Neptun privukao.

A ima još nešto. Zato što se obrće retrogradno Triton se stalno usporava i približava planeti. Zbog toga će ga jednog dana, za 10 do 100 miliona godina, plimske sile rastrgnuti i on će se razvejati oko planete u moćan sistem prstenova koji će možda biti i bogatiji od Saturnovih. Živi bili pa videli.

Dalje?

A posle Neptuna? Verujem da nas tu očekuju neke lepe avanture, ali tek tamo 2015-te kada Nasina letelica New Horizons stigne u te predele. Pa dakle, ako budemo živi i zdravi i blogovali, čitamo se na tu temu 2015-te.

Evo gde smo stigli:

Došli smo do Neptuna, poslednje planete, ali zamislite, još nismo stigli do kraja Sunčevog sistema. Koliko još treba da putujemo? Pa vidite ovako: Neptun je od Sunca udaljen malo više od 30 astronomskih jedinica *, a do krajnjih granica Sunčevog sistema ima oko 125 0000 astronomskih jedinica. Shvatate, lako se možemo izgubiti u našem dvorištu.

 razdaljina.jpg

* Astronomska jedinica (AU) srednje rastojanje Zemlje od Sunca, oko 150 miliona kilometara.

** Sve snimke dugujemo Nasi (jedino sam ja Uranu docrtao prstenove)



Komentari (40)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

BebaOdLonchara BebaOdLonchara 00:20 27.04.2009

!!!!!!

pa ja sam tek sad videla i prosli blog! ovo je divno!!!
inace...
Ovo je Io, jedan mnogo nervozan satelit. Bez prestanka se trese i bljuje vatru i sumpor kroz svoje vulkane. Io spada u najaktivnije objekte Sunčevog sistema. Inače izgleda kao nedovršeno umetničko delo.

moji inicijali su iO i uvek to isticem, bas zbog tog satelita/meseca. sad mi se io jos vise dopada kad mu citam karakter!

nego, ono sto mene, pa, brine(?) je (bar tako izgleda meni kao muzicaru...ehem) kad bi sunce malo jace pljucnuo u dalj, sprzilo bi nas just-like-that. to je samo trenutak: sad sedimo za compom i pisemo komentar, sledeceg trenutka - nema nicega. fantaziram, ali eto...poneo me blog i sve slike na njemu.



iO i jupiter

Saša Zorkić Saša Zorkić 00:31 27.04.2009

Re: !!!!!!

Ah, neće nas Sunce spržiti odjednom. To će biti više kuvanje na tihoj vatri. I potrajaće. Ali, kakva nam je narav, verovatno to nećemo ni dočekati. Sunce će postati krajnje nepodnošljivo za bilo kakav život za oko milijardu godina, a dotle...
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 00:33 27.04.2009

Re: !!!!!!

a dotle...

...kom opanci, a kom obujci
nsarski nsarski 03:29 27.04.2009

Re: !!!!!!

Ovo je Io, jedan mnogo nervozan satelit. Bez prestanka se trese i bljuje vatru i sumpor kroz svoje vulkane. Io spada u najaktivnije objekte Sunčevog sistema. Inače izgleda kao nedovršeno umetničko delo.

Kad su prvi put videli detaljnije slike satelita Io, astronomi ovde su uglavnom komentarisali: "Lici na malo ubudjalu picu". (Looks like a pizza gone bad).

Zaista
gordanac gordanac 00:26 27.04.2009

ljudi i ...

..njihovo dvorište:




" Discovered by accident, this manuscript page provides graphical insight to astronomy in medieval times, before the Renaissance and the influence of Nicolaus Copernicus, Tycho de Brahe, Johannes Kepler, and Galileo. The intriguing page is from lecture notes on astronomy compiled by the monk Magister Wolfgang de Styria before the year 1490 at Melk Abbey in Austria. The top panels clearly illustrate the necessary geometry for a lunar (left) and solar eclipse in the Earth-centered Ptolemaic system. At lower left is a diagram of the Ptolemaic view of the solar system and at the lower right is a chart to calculate the date of Easter Sunday in the Julian calendar. Text at the upper right explains the movement of the planets according to the Ptolemaic system. The actual manuscript page is on view at historic Melk Abbey as part of a special exhibition during the International Year of Astronomy. "



Moon, Mercury, Jupiter, Mars

"When the Moon rose in predawn skies on February 23rd, it sported a sunlit crescent. It also offered early morning risers a tantalizing view of earthshine, the dark portion of the lunar disk illuminated by sunlight reflected from the Earth. Of course, on that morning a remarkable conjunction with three wandering planets added an impressive touch to the celestial scene. Recorded just before sunrise, this serene skyview looks east toward a glowing horizon across Tuggerah Lake on the Central Coast of New South Wales, Australia. Along with the waning crescent Moon, the picture captures (top to bottom) bright Mercury, Jupiter, and Mars. "

Izvor
drug.clan drug.clan 00:43 27.04.2009

pluto

a sta je sa Plutom?

Kada sam ja bio mali on je bio planeta a to sto su ga u medjuvremenu rascinili mene ne zanima on ce za mene uvek ostati planeta


Saša Zorkić Saša Zorkić 00:55 27.04.2009

Re: pluto

Pa, o Plutonu ćemo, kažem, 2015-te kada pored njega bude proletelo New Horizons. (OK, među nama rečeno, to je bio izgovor da završim tekst. )
JJ Beba JJ Beba 23:06 27.04.2009

Re: pluto

drug.clan
a sta je sa Plutom?

Kada sam ja bio mali on je bio planeta a to sto su ga u medjuvremenu rascinili mene ne zanima on ce za mene uvek ostati planeta



Saša Zorkić Saša Zorkić 16:22 28.04.2009

Re: pluto

Nije mi radila veza s Internetom dva daaaaanaaaaa! pa kasnim s odogovorima.

Dakle hvala, hvala, hvala. Muziku ću da ubacim u sajt "Astronomski magazin"
angie01 angie01 00:49 27.04.2009

samo da primetim,

ove planete su vrhunski dizajn-bash svemirski!
JJ Beba JJ Beba 23:04 27.04.2009

Re: samo da primetim,

Da nije Jupitera ni nas ne bi bilo.

i ja kažem
mungos92 mungos92 00:52 27.04.2009

Fenomenalno!

Samo ću da kažem :"Sedi, 11!"

Mungos, The Oduševljen
trener92 trener92 01:21 27.04.2009

"Kontraš"

Triton! moj idol ,

Raznog li "sveta" ima u našem dvorištu.
mashha mashha 02:29 27.04.2009

Fantastično!!!

Kakav fenomenalan kurs iz astronomije... i to for free!!!
Svakim danom sve više i više volim ovaj blog.
Saša Zorkić Saša Zorkić 16:31 28.04.2009

Re: Fantastično!!!

E baš mi drago. Nego, nije to kurs nego tek mali podsticaj za dalje čitanje.

Hvala
Vladimir B. Vladimir B. 02:39 27.04.2009

Prelepo

i lepo napisano :)
miloradkakmar miloradkakmar 07:58 27.04.2009

Uneređenje dvorišta


Još jedan sjajan blog sa impresivnim fotografijama , kratkim, jasnim i razumljivim popratnim tekstom.
Evropa je mezimica astronoma. Najviše zato što mnogi od njih tvrdoglavo veruju da ispod ledene kore Evrope postoje neke ribice

Kako čovek odmah prisvaja, traži alternativu kada uništi svoju planetu. Prikaz majušne Zemlje , među kolosima, sve govori, kolicni je tek čovek u ovom prelepom dvorištu koje uneređuje.
svrca166 svrca166 09:27 27.04.2009

Nemam reči

Nemam reči stvarno je dobara ova tema i bloger .Svaka čast majsore!!!
niccolo niccolo 10:01 27.04.2009

Oluja

Ta pega je divlja oluja koja duva već trista pedeset godina, najmanje

A ima li se predstava hoće li nekad prestati ili će zauvek duvati?
Saša Zorkić Saša Zorkić 16:44 28.04.2009

Re: Oluja

Tja, ništa nije zauvek, ali izgleda da će ova još duugo duvati. Kako neki planetolozi smatraju treba nešto posebno da se dogodi da bi se ova oluja smirila. A to još nije na vidiku.
bocvena bocvena 10:04 27.04.2009

Divan blog!

Zato što me tema uopšte ne zanima, a uživala sam da ga čitam i gledam fotografije!
Duhoviti astronom? Čuda su moguća!
Mora da onda postoje i vanzemaljci...
Odoh sad da čitam i ostale blogove.
ElectricDreams ElectricDreams 11:18 27.04.2009

Sjajno!

Bio sam u zabludi da je Titan najveći satelit... međutim... vidiš, Ganimed... nisam imao pojma! A kao gotivim astronomiju :)

Čitao sam da NASA planira izlet na Evropu sa nekim bušilicama na nuklarni pogon... videćemo kada će to biti i šta će naći... Ubeđen sam da Evropa vrvi od života... A i Artur Klark ima velikog uticaja na moje stavove

Svaka čast na blogu... eh da ih je više :)
miljanah miljanah 13:35 27.04.2009

Re: Sjajno!

ElectricDreams

Čitao sam da NASA planira izlet na Evropu sa nekim bušilicama na nuklarni pogon... videćemo kada će to biti i šta će naći... Ubeđen sam da Evropa vrvi od života... A i Artur Klark ima velikog uticaja na moje stavove



All these worlds are yours, except Europa. Attempt no landing there.
ElectricDreams ElectricDreams 14:49 27.04.2009

Re: Sjajno!

miljanah
ElectricDreams

Čitao sam da NASA planira izlet na Evropu sa nekim bušilicama na nuklarni pogon... videćemo kada će to biti i šta će naći... Ubeđen sam da Evropa vrvi od života... A i Artur Klark ima velikog uticaja na moje stavove



All these worlds are yours, except Europa. Attempt no landing there.


Auh! To sam skroz zaboravio :)

Ali, to se još nije desilo 2010. + još par godina do jupitera... imamo fore
Saša Zorkić Saša Zorkić 21:58 27.04.2009

Re: Sjajno!

Hvala, hvala, imam problema s Internetom pa samo ukratko:

o toj misiji ovde

i ovde

itd.
odin2004 odin2004 11:29 27.04.2009

a jos

Necemo morati valjda da cekamo do 2015-te da bi culi jos po nesto?

Bilo bi lepo da nastavite bar do kraja naseg suncevog sistema, ove druge ne morate da nam prezentujete.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:01 27.04.2009

Re: a jos

Uh, pa ima toliko zanimljivih tema (a malo vremena). Recimo, bilo bi lepo da zavirimo malo u svet astronautike.
Hvala na podsticaju.
mirelarado mirelarado 13:36 27.04.2009

Прелепо

И текст и фотографије остављају без даха. Дивовски, застрашујући Јупитер, а у ствари заштитник малене Земљице. Некада врховни римски бог...

alexlambros alexlambros 13:56 27.04.2009

universe

F E N O M E N A L N O ! ! !
kloshmi kloshmi 14:18 27.04.2009

Sudar??

"Uranova osa rotiranja je toliko nagnuta da je to smešno. Izgleda kao da se Uran kotrlja po svojoj putanji oko Sunca. Tako veliki nagib putanje je izgleda posledica nekog strašnog sudara u davnoj prošlosti."

Znam da ce mozda zvucati glupo, ali kako je uopste moguce sudariti se sa planetom koja je potpuno gasovita??? If u know what i mean...kako taj sudar uopste izgleda???


Odlican blog!
ElectricDreams ElectricDreams 14:54 27.04.2009

Re: Sudar??

kloshmi
"Uranova osa rotiranja je toliko nagnuta da je to smešno. Izgleda kao da se Uran kotrlja po svojoj putanji oko Sunca. Tako veliki nagib putanje je izgleda posledica nekog strašnog sudara u davnoj prošlosti."

Znam da ce mozda zvucati glupo, ali kako je uopste moguce sudariti se sa planetom koja je potpuno gasovita??? If u know what i mean...kako taj sudar uopste izgleda???
Odlican blog!


Jupiter je gasovit. Uran je čvrst kao stena :)
Inače, po Arturu Klarku u centru jupitera je ogromni dijamant nastao usled velikih pritisaka. Naravno, to nije istina... ali i Jupiter, iako gasovit ima čvrsto jezgro.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:10 27.04.2009

Re: Sudar??

Naravno da NIJE glupo. Naprotiv. Inače, ja sam se jednom neoprezno sudario sa vodom. Skočio sam u vodu na stomak i bilo je bolno.

A sveimirska letelica ako uleće u Zemljinu atmosferu pod suviše tupim ugolom onda se usija i raspadne, a ako uleti pod suviše oštrim uglom onda odskoči od atmnosfere. Dakle, ako imate solidnu masu i jurite velikom brzinom onda nema puno razlike da li udarate u čvrsto ili gasovito telo :) Posledice su vrlo slične i fatalne.
djole63 djole63 14:27 27.04.2009

DIVNO

wendelin wendelin 16:09 27.04.2009

Bostan

Kako god da se uzme, mi smo obrali zelen bostan....
radojicic92 radojicic92 21:19 27.04.2009

...

kao i uvek hvala Sasa :)
sta je sa onim mini satelitom?
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:12 27.04.2009

Re: ...

Uh, satelit je posebna (srpska) priča. Da malo još pričekamo pa ćemo onda :)
Hvala.
jasnaz jasnaz 10:25 28.04.2009

b a j k a

u nastavcima!

prenumerant



leopold_lady leopold_lady 08:21 29.04.2009

Lepo....

Kao i uvek - nešto novo naučim od tebe.... ....

Ja volem Jupiter.... Nekako mi je oduvek bio najjdraža planeta.Svi su se nešto kolebali - Mars,Venera... Ma Jupiter je zakon..... Saturn deluje lepo,ali Saturn je opastan.... Bar tako kažu oni koji kao misle da nešto znaju..... I nisam znala da je tooooooooooliko velik.....
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:28 30.04.2009

Re: Lepo....

leopold_lady
Kao i uvek - nešto novo naučim od tebe.... ....

Ja volem Jupiter.... Nekako mi je oduvek bio najjdraža planeta.Svi su se nešto kolebali - Mars,Venera... Ma Jupiter je zakon..... Saturn deluje lepo,ali Saturn je opastan.... Bar tako kažu oni koji kao misle da nešto znaju..... I nisam znala da je tooooooooooliko velik.....


Ja volem Zemlju

Evo o Jupiteru.
leopold_lady leopold_lady 15:09 30.04.2009

Re: Lepo....

Evo o Jupiteru.



Hvala

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana