Astronomija

Umetnost Marsa

Saša Zorkić RSS / 13.12.2010. u 01:47

ML1-620.jpg

Veća slika

Ovo je prva u niza slika koje slede na ovom blogu. Kao što ćete videti, svaka slika je poseban primer izuzetne lepote, svaka pleni bojom, formom, kompozicijom, i svaka je samo detalj sa površine Marsa. Sve te slike snimljene su kamerom visoke rezolucije (HiRISE, High Resolution Imaging Science Experiment) sa američke letelice Mars Reconnaissance Orbiter koja već četiri godine obleće Mars i istražuje njegovu prirodu. Istine radi treba reći da boje na ovim slikama nisu potpuno verne bojama na Marsu. Srđan Penjivrag, naš veliki poznavalac planetarnih misija, kaže: "HiRISE ima više filtera i rezolucija. Za slike najveće rezolucije koristi se samo jedan filter. Rezultat je kvalitetna slika ali u nijansama sive. Zato se često te slike naknadno boje da bi se istakli neki detalji. Ponekad su te boje približne stvarnoj boji na Marsu, ponekad su one potpuno drugačije." (O problemu boja na slikama iz svemira pročitajte ovaj članak).

Da se vratimo slici. Ona izgleda kao detalj tetovaže na koži, međutim, ove elegantne šare je napravio vetar. Prešao je preko peščanih dina i sa njih oduvao crvenkastu prašinu i tako otkrio tamnije tlo ispod. Ima na ovoj slici i nekih neobjašnjenih geoloških formi. To su ove pruge u donjoj polovini slike, pa desno.
***

ML3-620.jpg

Veća slika

Neobični detalji sa jednog od pet polja peščanih dina koliko iz službeno ima na Marsu. Ova se zove Abalos Undae. Plavičasta boja dolazi od njihovog bazaltnog sastava dok su svetlija područja verovatno naslage prašine.
***

ML4-620.jpg

Veća slika

Detalj sa južne Marsove polarne kape. Vidimo slojeve nastale u dugim procesima sublimacije tla. Ko bi rekao da je ovo Mas?!
***

ML6-620.jpg

Veća slika

Ima jedna vrsta torti čiji presek izgleda baš ovako. Ovo dole bi mogla biti čokolada, a gore, razume se, šlag. Čovek prosto ogladni gledajući ovu sliku. U stvarnosti to što vidimo su naslage lavina na padinama severnog pola Marsa. Šlag je suvi led (smrznuti ugljen dioksid), a fil su grudvice prašine I izmrvljeno kamenje.
***

ML7-620.jpg

Veća slika

Ovo je krater Viktorija. Ime je dobio po brodu s kojim je slavni moreplovac Magelan početkom 16. veka plovio oko Zemlje. Krater je nastao pre više miliona godina kada ga je izrovao meteorit koje tu udario u planetu. Za planetarne pojmove krater je još vrlo mlad. Njegov prečnik je oko 800 metara, unutrašnji zidovi su od sedimentnih stena. Po obodu može se videti šljunak koji se odronio sa zidova kratera, a dno mu je namreškano.

Krater je pre nekoliko godina otkrio rover Opportunity. Tada je dno kratera izazivalo naučnike da rover spuste u njega, ali su oni bili vrlo oprezni jer je to mogao biti put bez povratka. Niko nije bio siguran da li će rover ako jednom u krater uđe moći da se vrati nazad. Devet meseci se rover šetao po rubu kratera i tražio dobar put do dna. Konačno 13. septembra 2007. Opportunity je hrabro prešao ivicu kratera i polako se spustio na njegovo dno i sa zanimanjem je proučavao okolno stenje. Sve se dobro završilo. Avgusta 2008. rover je uspeo da izađe iz kratera i odmah je krenuo u novu avanturu.
***

ML8-620.jpg

Veća slika

Na severnom polarnom području linearne dine. Ima ih i na našoj planeti. Formiraju se obično u paralelnim formama, u pravcu duvanja vetrova. Kao slika ovo bi dobro krasilo zid moderne sobe.

***

ML9-620.jpg

Veća slika

Izgleda kao kao ispečena glina, ali radi se o peščanim dinama na južnoj hemisferi Marsa. Ovi svetliji, palvičasto-beli delovi su sezonski mraz koji se kao naše inje prosuo po južnim obodima dina.

***

ML11-620.jpg

Veća slika

Štagod misli da je ovo, to je samo ivica jednog kratera prečnika šest kilometara. I danas se vide tragovi nekadašnjeg slivanja vode do dna kratera.

***

ML13-620.jpg

Veća slika

Ovo je udarni krater na južnom polarnom području napravljen u naslagama peska i prašine. To je mali krater prečnika oko 330 metara. Čitavo područje je vrlo mlado jer se u njemu ne nalaze veliki krateri, a tek ih je nekoliko malih. Velik broj kratera inače govori o staroj površini, jer u dugom vremenu desi se više kratera.

***

ML14-620.jpg

Veća slika

Stenovita oblast u području Nilosyrtis Mensae. Izgleda kolosalno. U tom području su pronađeni minerali gline, a ti minerali imaju veliki značaj u traganju za dokazima o postojanju nekadašnjeg života na Marsu.

***

ML15-620.jpg

Veća slika

Jaruge, pruge, talasi i tragovi u prašini koje je napravilo prašinasti đavo.... prašinasti đavo!? Hm, pa tako se u prevodu sa engleskog (dust devil) zove mali vihor ili kovitlac prašine koji stvara vetar. Ne znam da u našem jeziku postoji neki naziv za to. Uglavnom na Marsu ovi đavolci nisu retki, a više puta su bili od velike koristi kada su očistili sunčane panele na Marsovim roverima i tako omogućili napajanje energijom i punjenje već poprilično istrošenih baterija ovih rovera.

U svakom slučaju đavolci znaju da prave i lepe šare kao što su ove koje vidimo.

***

ML16-620.jpg

Veća slika

Prečnik ove dražesne kružne figure je četiri kilometra a prostire se blizu ivice južne polarne kape. Liči na tišlajfer, zar ne? Svetla područja na slici su pokrivena zamrznutim ugljen dioksidom. Šare su nastale u širenju i skupljanju vodenog leda.

***

ML17-620.jpg

Veća slika

Evo i onog đavolka od malo pre kako duve preko pustinje. Ovaj ima u prečniku oko 200 metara, ali na samoj površini je verovatno uži. Sudeći po dužine senke na ovoj slici kovitlac je visok nekih 500 metara.

Kompozicija slike je majstorski napravljena.

***

ML18-620.jpg

Veća slika

I ovo bi lepo stajalo na zidu jedne moderne sobe. Onako, sa tankim tamnim ramom. Vidimo inače erodirane ostatke južne polarne ledene kape nakon prolaska zime.

***

ML20-620.jpg

Veća slika

Odmrznute dine na severu. U vreme zime na polovima Marsa je toliko hladno da se ugljen dioksid smrzne pa u obliku leda pokrije veliko polarno područje. Led od ugljen dioksida zove se „suvi led". S proleća, kada malo otopli ovaj led se topi i isparava. Usled tog procesa čestice prašine se oslobađaju ledenog stiska te se pomeraju i - zauzmu ovako zanimljive oblike.

***

ML21-620.jpg

Veća slika

Ove namreškane pruge su talasi prašine u dolini Ladon na Marsu.

***

ML24-620.jpg

Veća slika

Uopšte ne liči na Mars, a ipak jeste. Dakle, južno polarno područje, suvi led... predivno.

***

ML26-620.jpg

Veća slika

Vidimo vrhove brežuljaka kako izviruju iz naslaga prašine i peska u području Aureum Chaos, a ovo područje je posebna priča što se već i po imenu naslućuje. Uglavnom, ovako sa bezbedne daljine, lepo je.

***

ML27-620.jpg

Veća slika

Šta je izdubilo ove tragove, pitanje je sad?

***

ML28-620.jpg

Veća slika

Sasvim mali udarni krater i tamne šare koje su napravili gore pomenuti mali "đavolci".
************
I da znate, ovo je samo jedan veoma oskudan izbor od preko 15 000 slika koje su napravljene kamerom HiRISE I sve su dostupne javnosti. Neke su zbilja gigantskih razmera te zauzimaju po pet gigabajta prostora. Za poređenje, solidan kućni fotoaparat pravi slike od po nekoliko megabajta.

 MRO_HiRISE.jpg

Evo i kamere dok je još bila na Zemlji: ima masu od 65 kg, koštala je 40 miliona dolara, ima ogledalo prečnika pola metra, a može da snimi površinu Marsa u rezoluciji od 0,3 m po pikselu. Do sada je u rezoluciji ispod jednog metra mapiran svega jedan procenat površine Marsa.

 

Tagovi



Komentari (73)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nevolja nevolja 02:12 13.12.2010

Fascinantno!

Hvala na fascinantnom tekstu sa sjajnim fotografijama !!!
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:45 13.12.2010

Re: Fascinantno!

Hvala, hvala, za sve je zaslužan Mars.
gordanac gordanac 02:13 13.12.2010

fantastično

sve blagodeti civilizacije, tehnologije, znanja i radoznalosti - na jednom mestu
fantastično
Zahvaljujem Marsu slikama sa Zemlje, na kojoj je priroda izvajala - život:


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:54 13.12.2010

Re: fantastično

gordanac

Zahvaljujem Marsu slikama sa Zemlje, na kojoj je priroda izvajala - život:



život - kako to krhko i nezaštićeno zvuči?
možda su i komšije nekada davno (ili ne davno: ako se cela geološka povest naše planete, zemlje, podeli na vremensku traku od 24 časa, celokupno nastajanje ili stvaranje se odigralo u 23 dok je ono što mi nazivamo "čovek" ili "civilizacija" sa svojim znanjim došlo tek u 23 časa?! sada smo u 23:50...) imale ovakav život, koji je polako iščezavao sa nestankom vode. zabrinjavajuća pustoš, ali svakako blagodatnog uticaja na ljudski ego...
gordanac gordanac 08:51 13.12.2010

: fantastično

Srđan Fuchs
gordanac

Zahvaljujem Marsu slikama sa Zemlje, na kojoj je priroda izvajala - život:



život - kako to krhko i nezaštićeno zvuči?
možda su i komšije nekada davno (ili ne davno: ako se cela geološka povest naše planete, zemlje, podeli na vremensku traku od 24 časa, celokupno nastajanje ili stvaranje se odigralo u 23 dok je ono što mi nazivamo "čovek" ili "civilizacija" sa svojim znanjim došlo tek u 23 časa?! sada smo u 23:50...) imale ovakav život, koji je polako iščezavao sa nestankom vode. zabrinjavajuća pustoš, ali svakako blagodatnog uticaja na ljudski ego...

Jok.
Život ("vajanje života" ) je jednako žilava i šarolika i trajna pojava kao i vajanje nežive materije, i to nema veze sa našim saznanjima o tome koliko dugo traje život na Zemlji (ili bilo gde drugde), sa sve ljudskom civilizacijom, takvomkakvaje.
Saznanja o tome koliko i kako i zašto traje ceo svet "nežive materije" imamo delimična i nepotpuna (ili bar sa nekoliko nepotvrđenih hipoteza), ali je očito koliko je i taj svet - lep i prelep, ako lepo hoćeš da tražiš i nađeš.
Jedina prava razlika između "živog" i "neživog" (jer smo od istih čestica napravljeni) je - entropija, život da bi postojao uopšte, mora imati stalni priliv, stalni unos i dotok energije u bilo kom obliku i to je - neravnotežno stanje. Neživoj materiji taj dotok energije nije potreban da bi postojala.
A lepote i u jednom i u drugom izvajala je - priroda svojim zakonima, sa centralnim osobinama simetrija i narušenih simetrija, to je ono što, mi živi, okom registrujemo i na ovim fotografijama Marsa.
I evo jedna slika života na Zemlji koja, metaforično, prikazuje ono što mi mislimo da znamo o vremenu trajanja "neživog" i "živog":


gordanac gordanac 09:22 13.12.2010

geminids

(annex-troll o lepim pojavama prirode)
Noćas je vreme za posmatranje GEMINIDS, neobične i ne sasvim razjašnjene pojave meteorske kiše - noć kad se moći gledati kako "padaju zvezde".

Geminid Meteor Shower Defies Explanation

Observing the Geminids

The Geminids: A Fiery Death

Noćas iza ponoći, pa do pred svanuće - vredi podići pogled ka nebu, Mesec je na polovini, uslovi bi trebalo da su dobri - ko zna, možda bude moguće da se "catch a falling star" :)) ?


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:42 13.12.2010

Re: : fantastično

ova desna devojka pretpostavljam metaforično predstavlja tebe, dok ovaj levi momak predstavlja mene? deluje po zapremini da se više znanja može "sipati" u curu nego u momka sa fotografije.

nije sporno estetsko nimalo, čak i mislim da posmatramo dve različite slike; ti ovu krajnju, čijem krajnjem rasporedu boja, oblika ili geometrijskom sklopu se diviš i nadahnjuješ njegovom lepotom. ja sam pogledao samo sliku u njenom nastajanju i rekao sam da je način na koji se ona formira toliko nestalan da me to puni osećajem zabrinutosti, možda je tačniji i precizniji opis stanja i zanemelost pred neobjašnjivom pojavom.

Saznanja o tome koliko i kako i zašto traje ceo svet "nežive materije" imamo delimična i nepotpuna (ili bar sa nekoliko nepotvrđenih hipoteza), ali je očito koliko je i taj svet - lep i prelep, ako lepo hoćeš da tražiš i nađeš.



Jedina prava razlika između "živog" i "neživog" (jer smo od istih čestica napravljeni) je - entropija, život da bi postojao uopšte, mora imati stalni priliv, stalni unos i dotok energije u bilo kom obliku i to je - neravnotežno stanje. Neživoj materiji taj dotok energije nije potreban da bi postojala.


zanimljivo je da li se zakoni entropije mogu oslikati i u psihološkoj ravni, ili su oni upotrebni samo u termodinamičkoj? meni je, strah verovatno, uzrokovala činjenica - barem ona dosežna na očigled; da komšijska planeta, nama prva na desno od sunca uzev , udaljena svega 54 700 x 10³km od nas, deluje - neživo. lepo, i neživo. ti si iz nekog razloga reagovala thankfulno na lepotu živog u svom okruženju. moja prva reakcija je bila drugačija, nedefinisanija.
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:48 13.12.2010

Re: fantastično

blagodeti civilizacije, tehnologije, znanja i radoznalosti

To je vrlo važno da uočimo. Nekako stičem utisak da nismo svesni tih blagodeti pa da ih čak i omalovažavamo. Hvala.
gordanac gordanac 09:51 13.12.2010

Re: fantastično

Saša Zorkić
blagodeti civilizacije, tehnologije, znanja i radoznalosti

To je vrlo važno da uočimo. Nekako stičem utisak da nismo svesni tih blagodeti pa da ih čak i omalovažavamo. Hvala.

:))

još blagodeti...:))
gordanac gordanac 10:01 13.12.2010

---

Srđan Fuchs:
ova desna devojka pretpostavljam metaforično predstavlja tebe, dok ovaj levi momak predstavlja mene? deluje po zapremini da se više znanja može "sipati" u curu nego u momka sa fotografije

Idi, bre, Srđan Fuchs!
Metafora je za "neživo" i "živo", sa asocijacijom na veličinu i "krhkost", uz istovemeno postojanje, kakvi crni ti i ja?! :))
zanimljivo je da li se zakoni entropije mogu oslikati i u psihološkoj ravni, ili su oni upotrebni samo u termodinamičkoj? meni je, strah verovatno, uzrokovala činjenica - barem ona dosežna na očigled; da komšijska planeta, nama prva na desno od sunca uzev , udaljena svega 54 700 x 10³km od nas, deluje - neživo. lepo, i neživo. ti si iz nekog razloga reagovala thankfulno na lepotu živog u svom okruženju. moja prva reakcija je bila drugačija, nedefinisanija.

Ne, nema zakona entropije koji bi važili u "psihološkoj ravni", osim kao metafore i "licentia poetica", kome je to zgodno.
A ja sam reagovala lepotom sa Zemlje koja na Marsu (za sada) ne postoji, a slični predeli na Zemlji kao ovi na Marsu - postoje, ideja je bila da se vidi i lepota - potpunih razlika, ništa više.
jinks jinks 11:19 13.12.2010

Re: : fantastično

Jedina prava razlika između "živog" i "neživog" (jer smo od istih čestica napravljeni) je - entropija, život da bi postojao uopšte, mora imati stalni priliv, stalni unos i dotok energije u bilo kom obliku i to je - neravnotežno stanje. Neživoj materiji taj dotok energije nije potreban da bi postojala.

A možda neživa materija samo predstavlja proizvod entropije nekog procesa koji upravlja univerzumom, i čiji je cilj stvaranje, održavanje i promene života.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:33 13.12.2010

Re: fantastično

Naravski, ali i ne samo to, nego i...
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 02:24 13.12.2010

!!!!!

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 02:46 13.12.2010

fotke

Saša Zorkić Saša Zorkić 09:59 13.12.2010

Re: fotke

Kosmos je pun divnih slika. Sve što smo ikada videli, snimili, spazili samo je neznatan deo tog silnog bogatstva.
Hvala na slikama.
loader loader 03:03 13.12.2010

Kad fotoni teku.. :)

Divno !
Slike izgledaju sasvim zemaljski

Samo malo nedostaje.. :

Saša Zorkić Saša Zorkić 10:03 13.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

Samo malo nedostaje.. :

Ih pa za naš pojam lepog nedostaje još i malo zelenog. Ništa se ne može meriti s lepotom naše planete, samo to je druga priča
loader loader 10:56 13.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

More, privići ćemo se i na život na Marsu,
pa će nam vremenom upravo taj ambijent delovati kao prima-estetika


Saša Zorkić Saša Zorkić 13:06 13.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

More, privići ćemo se i na život na Marsu,
pa će nam vremenom upravo taj ambijent delovati kao prima-estetika


Pa da, srećna okolnost je što mi određujemo šta jeste, a šta nije lepo.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:59 13.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

htedoh nešto da pitam (ako je već pisano o tome, ajmsori): čitala sam nedavno o onoj pronađenoj planeti koja do sada najviše liči na Zemlju, Gliese 581. stalno smo slušali o tome da ako na planeti nema vode, onda je na istoj život nemoguć. nakon zaključka da na Gliese 581 ima vode(?), sve se svelo na to da je ustvari bez atmosfere kakva je naša, život nemoguć. e sad, šta je od toga tačno i gde smo stigli u tim zaključcima? a da liči na Zemlju, liči!
(ok, ovo nije o Marsu ali je o Gliese 581... )

Saša Zorkić Saša Zorkić 18:03 13.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

Pa sad, ako nema atmosfere, onda nema ni tečne vode na površini planete (bez atmosfere, tj. pritiska vada bi isparila). A jesmo pričali o tome ovde.

Ovo nije slika prave, realne planete. To je kompjuterski generisana slika. :)
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:15 13.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

To je kompjuterski generisana slika. :)

da

posle sam sve pronašla na vašem sajtu i pročitala.
Saša Zorkić Saša Zorkić 00:17 14.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

posle sam sve pronašla na vašem sajtu i pročitala.

I? I?
:)
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 02:37 14.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

I? I?

sad sam kod crvenog patuljka. vidim da ima i braon patuljak, to ću sutra da čitam.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:59 14.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

sad sam kod crvenog patuljka. vidim da ima i braon patuljak, to ću sutra da čitam.

Najiskrenije: svaka čast!
El znate da ima jedan naš kompozitor koji je napisao muziku o Sunčevom sistemu? Dobro, sad to već nema veze, ali mi bilo interesantno da kažem i pitam.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 15:30 14.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

El znate da ima jedan naš kompozitor koji je napisao muziku o Sunčevom sistemu?

ne znam (ko?) ali znam da su pisali o Velikoj crvenoj mrlji Jupitera i Sjaju Betelgeza ili tajni crvenog džina.

edit: da nije vladan radovanović?
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:42 14.12.2010

Re: Kad fotoni teku.. :)

BebaOdLonchara
El znate da ima jedan naš kompozitor koji je napisao muziku o Sunčevom sistemu?

ne znam (ko?) ali znam da su pisali o Velikoj crvenoj mrlji Jupitera i Sjaju Betelgeza ili tajni crvenog džina.

edit: da nije vladan radovanović?


Nije, nego Rastko, uostalom evo linka. Na stranici su i dva muzička inserta pa tako može da se čuje npr. Putovanje kroz Neptunove oblake

Evo još jedan link


srdjan.pajic srdjan.pajic 04:15 13.12.2010

razmera

Saša, jel' znaš možda koja je razmera na ove prve 4 fotke? Inače su majstorske fotografije, imam problema da na nekima od njih pojmim da se radi o površini planete. Svaka čast na izboru.
Saša Zorkić Saša Zorkić 10:14 13.12.2010

Re: razmera

srdjan.pajic
Saša, jel' znaš možda koja je razmera na ove prve 4 fotke? Inače su majstorske fotografije, imam problema da na nekima od njih pojmim da se radi o površini planete. Svaka čast na izboru.

Sve slike sa svim informacijama su dostupne svima (hvala ti o Nasa). Evo linkova za te prve 4 fotografije:

http://hirise.lpl.arizona.edu/ESP_014426_2070
http://hirise.lpl.arizona.edu/PSP_010219_2785
http://hirise.lpl.arizona.edu/ESP_014379_0925
http://hirise.lpl.arizona.edu/PSP_007338_2640
Za pretragu još oko 15 000 fotografija iste kamere: http://hirise.lpl.arizona.edu/
st.jepan st.jepan 04:48 13.12.2010

SLIKE S MARSA

Mozda bi bolji naslov ovog bloga bio "Slike s Marsa"
Saša Zorkić Saša Zorkić 10:17 13.12.2010

Re: SLIKE S MARSA

st.jepan
Mozda bi bolji naslov ovog bloga bio "Slike s Marsa"

Pa možda. Mada su ove slike pravljene ne sa Marsa, nego iz orbite oko Marsa.
st.jepan st.jepan 13:50 13.12.2010

Re: SLIKE S MARSA

Pa možda. Mada su ove slike pravljene ne sa Marsa, nego iz orbite oko Marsa.

Ma ne, nismo se razumeli, asocirao sam na ono "pao s Marsa"..., bizarne su kao da su s Marsa.
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:48 13.12.2010

Re: SLIKE S MARSA

Ma ne, nismo se razumeli, asocirao sam na ono "pao s Marsa"..., bizarne su kao da su s Marsa.

Axa. Pa jesu bizarne. A jesu i s Marsa. A u nekom smislu i jesu pale odatle.
dolybell92 dolybell92 06:24 13.12.2010

umesto marsa

poklanjam vam
Saša Zorkić Saša Zorkić 10:18 13.12.2010

Re: umesto marsa

dolybell92
poklanjam vam

Mm, njamii!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:42 13.12.2010

pustinja

šta je uzrok ovolike pustoši na komšijskoj planeti? da li se mogu iz izgleda marsa tražiti neka uputstva za geološku budućnost zemlje, ili se radi o dva potpuno razdvojena i neistovetna procesa?
Saša Zorkić Saša Zorkić 10:44 13.12.2010

Re: pustinja

Srđan Fuchs
šta je uzrok ovolike pustoši na komšijskoj planeti? da li se mogu iz izgleda marsa tražiti neka uputstva za geološku budućnost zemlje, ili se radi o dva potpuno razdvojena i neistovetna procesa?

Uh, o tome su čitave knjige napisane. Ukratko, ovo je poredak planeta: Venera - Zemlja - Mars. Venera je suviše blizu Sunca, a ima gustu atmosferu punu ugjljen dioksida i zbog toga je efekat "staklene bašte" na Veneri naglašen. Ona je vrela, toplija čak od Merkura (koji je bliži Suncu). Mars je daleko od Sunca i ima znatno slabiju gravitaciju od Zemlje, pa mu je dobar deo atmosfere pobegao u okolni prostor. Zato je njegova atmosfera retka (u poređenju sa atmosferom Zemlje). Zato je na Marsu ledeno - "staklena bašta mu slabo radi". Zemlja je između te dve planete i sve je OK: nije ni prevrelo, ni prehladno, voda teče po površini itd.

Od izuzetnog značaja je izučavanje atmosfera Marsa i Venere za bolje shvatanje mehanizma razvoja Zemljine atmosfere.
dolybell92 dolybell92 11:32 13.12.2010

Re: pustinja

Venera je planeta koja rotira oko Sunca
u pravcu kazaljke na satu, za razliku od okolnih (?),
(valjda i Uran, a čini mi se i Pluton takođe,
samo što su one u odnosu na Veneru i Zemlju malo daleko)
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:11 13.12.2010

Re: pustinja

dolybell92
Venera je planeta koja rotira oko Sunca
u pravcu kazaljke na satu, za razliku od okolnih (?),
(valjda i Uran, a čini mi se i Pluton takođe,
samo što su one u odnosu na Veneru i Zemlju malo daleko)


Samo mala korekcija: Venera rotira oko svoje ose u pravcu kazaljke na satu. Oko Sunca se kreće kao i se ostale planete.

Ovde pa skroz dole je to i grafički prikazano.
dolybell92 dolybell92 15:06 13.12.2010

Re: pustinja

Samo mala korekcija:


Kako ste vi pažljivi i uviđavni,
ja ne bih rekla "mala korekcija" ...
Hvala na korekciji, ispravili ste
moje, ko zna kad stečeno, pogrešno poimanje...
Meni je uvek važno da ispravim svoje greške.
(Ne znam zašto to nikad nisam proveravala...!?)
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:42 13.12.2010

Re: pustinja

Pa jeste mala korekcija. Preko 95 % ljudi ni toliko ne zna. Sem toga ja sam svestan da postoje ogromne oblasti mog neznanja i valda me zato ne čudi tuđe neznaje
jedan.kub jedan.kub 21:58 13.12.2010

Re: pustinja

Čini mi se da je Merkur najbliži Suncu pa onda dolazi Venera koja se razlikuje od svih ostalih planeta u sunčevom sistemu. Sve planete i njihovi sateliti su interesantni i lepi (jedio uran je za sada plav) ali nigde nema života kao na našoj planeti što znači da mi nimo isterani iz raja. Preporuka za tekst i foto.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:59 13.12.2010

Re: pustinja

što znači da mi nismo isterani iz raja. Preporuka za tekst i foto.


Da, nismo. Ovo je najlepša planeta u čitavom galaktičkom kraku.
Faaalaaaa
gospodin_ne gospodin_ne 10:13 13.12.2010

Divne fotografije

Kao da ih je uslikao Yann Arthus-Bertrand.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:16 13.12.2010

Re: Divne fotografije

Kao da ih je uslikao Yann Arthus-Bertrand.

Hm... a on je i jeftiniji
gospodin_ne gospodin_ne 14:20 13.12.2010

Re: Divne fotografije

Hm... a on je i jeftiniji

Ali obradjuje fotografije kao NASA
Kompjuterska kolorizacija filmova i fotografija je prvi put koriscena 1970 na crno-belim fotografijama iz misije Apollo 11. Kazu da je NASA htela da impresionira kongresmene da bi ovi izglasali veci budzet...
Info ili intox?
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:29 13.12.2010

Re: Divne fotografije

gospodin_ne
Hm... a on je i jeftiniji

Ali obradjuje fotografije kao NASA
Kompjuterska kolorizacija filmova i fotografija je prvi put koriscena 1970 na crno-belim fotografijama iz misije Apollo 11. Kazu da je NASA htela da impresionira kongresmene da bi ovi izglasali veci budzet...
Info ili intox?

Sasvim je moguće! Nasa ima veliko iskustvo u radu sa kongresmenima.
seceranac seceranac 10:42 13.12.2010

sa marsa

"zivot" sa marsa

Saša Zorkić Saša Zorkić 10:46 13.12.2010

Re: sa marsa

Evo i objašnjenja ako je nekom potrebno: Lice sa Marsa
Hvala!
jasnaz jasnaz 10:44 13.12.2010

umetnost pogleda



hvala za uжivanje!

Saša Zorkić Saša Zorkić 10:47 13.12.2010

Re: umetnost pogleda

Sve pohvale prenosim Marsu :)
dolybell92 dolybell92 11:49 13.12.2010

Re: umetnost pogleda

Sve pohvale prenosim Marsu :)




Mars se zahvaljuje...u "dinarima"
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:26 13.12.2010

Re: umetnost pogleda

dolybell92
Sve pohvale prenosim Marsu :)




Mars se zahvaljuje...u "dinarima"

Ili ovako...
dolybell92 dolybell92 11:46 13.12.2010

Mesec i Mars jan. 2010.

Jelica Greganović Jelica Greganović 12:22 13.12.2010

Čarobno!

U nadi da naša priroda


neće uskoro izgledati ovako

dolybell92 dolybell92 13:10 13.12.2010

Re: Čarobno!

Jelica Greganović
U nadi da naša priroda
neće uskoro izgledati ovako


Kako su samo lepo uklopljene i naštrikane
ove petlje...
kod nas je samo saobraćaj spetljan i bez petlji


Saša Zorkić Saša Zorkić 14:09 13.12.2010

Re: Čarobno!

neće uskoro izgledati ovako

Nema brige, u Srbiji takav put neće biti izgrađen u ovom milenijumu.
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:21 13.12.2010

Re: Čarobno!

kod nas je samo saobraćaj spetljan i bez petlji

Ovo je jako mudro zapažanje. Moram iskoristiti za citiranje!
dolybell92 dolybell92 15:20 13.12.2010

Re: Čarobno!

Saša Zorkić
neće uskoro izgledati ovako

Nema brige, u Srbiji takav put neće biti izgrađen u ovom milenijumu.


Ni ovakva ne postoji,pre će biti dobra
foto-montaža, ali mi se dopada i takva...
49 41 49 41 12:44 13.12.2010

Napravi mi zadovoljstvo - boja i oblika

Krasno, a meni vani, ko na marsu; samo, sve belo - tutnje, ropocu, krice celu noc - snow devils.

Nista zeleno, a gde su mali zeleni?



Ako nema zelenih, da im obojimo crvenu planetu da pozeleni.
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:19 13.12.2010

Re: Napravi mi zadovoljstvo - boja i oblika

Nista zeleno, a gde su mali zeleni?

Postoji verovanje da oni uopšte nisu zeleni

Neki opet razmatraju otkud to da su zeleni
dolybell92 dolybell92 15:30 13.12.2010

Re: Napravi mi zadovoljstvo - boja i oblika

Saša Zorkić
Nista zeleno, a gde su mali zeleni?

Postoji verovanje da oni uopšte nisu zeleni

Neki opet razmatraju otkud to da su zeleni


Meni nisu zeleni i nema razloga da budu zeleni,
sem ako se nisu kamuflirali u krošnjama drveća....
Meni su vanzemaljcima najsličniji pripadnici
tzv. žute rase.
Vanzemaljci, ako i postoje, skoro se uopšte neće
razlikovati od nas. Prvi primeri, koje neko bude video,
biće samo sitne konstitucije,
da bi zauzimali što manje prostora u svojim letilicama.
Što ne znači da su svi mali i sitni.

49 41 49 41 17:43 13.12.2010

Re: Napravi mi zadovoljstvo - boja i oblika

dolybell92
Saša Zorkić
Nista zeleno, a gde su mali zeleni?

Postoji verovanje da oni uopšte nisu zeleni

Neki opet razmatraju otkud to da su zeleni


Meni nisu zeleni i nema razloga da budu zeleni,
sem ako se nisu kamuflirali u krošnjama drveća....
Meni su vanzemaljcima najsličniji pripadnici
tzv. žute rase.
Vanzemaljci, ako i postoje, skoro se uopšte neće
razlikovati od nas. Prvi primeri, koje neko bude video,
biće samo sitne konstitucije,
da bi zauzimali što manje prostora u svojim letilicama.
Što ne znači da su svi mali i sitni.



Ja koje "znam", oni su sivi i povisoki; e, sad dal'; su bili klonirani, robotizovani,...
al; u, svakom slucaju pristojno su izgledali.

a, i otisli su mnogo daleko; od nas.

Kao conspiracy theory.
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:47 13.12.2010

Re: Napravi mi zadovoljstvo - boja i oblika

Meni su vanzemaljcima najsličniji pripadnici
tzv. žute rase.
Vanzemaljci, ako i postoje, skoro se uopšte neće
razlikovati od nas. Prvi primeri, koje neko bude video,
biće samo sitne konstitucije,

Hm, hm... pa ja takve viđam u gradu već godinama... Imaju tri radnje u mojoj ulici.
dolybell92 dolybell92 21:59 13.12.2010

Re: Napravi mi zadovoljstvo - boja i oblika

Hm, hm... pa ja takve viđam u gradu već godinama... Imaju tri radnje u mojoj ulici.


Naravno, kad su van svoje Zemlje,
a i biće ih sve više i više...
mirelarado mirelarado 16:24 13.12.2010

Поглед све изоштренији

Свет чији смо део све нам је ближи захваљујући технолошким чудесима. Право је уживање посматрати ове чудесне фотографије и читати о Марсу.

Покоји делић те планете допре и до наше Земље, попут ових парчића метеорита:



Saša Zorkić Saša Zorkić 00:28 14.12.2010

Re: Поглед све изоштренији

Rekoh gore: Kamenje sa Marsa

mirelarado mirelarado 09:00 14.12.2010

Re: Поглед све изоштренији

Saša Zorkić
Rekoh gore: Kamenje sa Marsa


То ме је и навело да потражим овај линк са лепим фотографијама.


Saša Zorkić Saša Zorkić 13:04 14.12.2010

Re: Поглед све изоштренији

То ме је и навело да потражим овај линк са лепим фотографијама.

Hvala. I to je lepa tema za pisanje (jednog dana).
mirelarado mirelarado 15:58 14.12.2010

Re: Поглед све изоштренији

Saša Zorkić
То ме је и навело да потражим овај линк са лепим фотографијама.

Hvala. I to je lepa tema za pisanje (jednog dana).


Одлична идеја.
zoja444 zoja444 22:35 13.12.2010

?

a, gde su tu muskarci?

(knjige nas sve pogresno uce)
miloradkakmar miloradkakmar 11:25 14.12.2010

Meni

se prvo učinilo da je prva fotografija zalutala sa Jelicinog bloga. Posle vidim i ostalu lepotu.

Uvek se nešto pitam : da li oni ovako slikaju nas?!
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:23 14.12.2010

Re: Meni

Uvek se nešto pitam : da li oni ovako slikaju nas?!

Hm, male su šanse da postoje!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana