Astronomija

Rođendan

Saša Zorkić RSS / 01.06.2010. u 01:07

Pre 20 godina, 24. aprila 1990, spejs šatlom Discovery lansiran je i postavljen u gotovo kružnu orbitu oko Zemlje, na prosečnoj visini od oko 600 kilometara, Svemirski teleskop Habl (Hubble Space Telescope, HST, popularno zvan jednostavno: Habl). Taj teleskop spada u najdragocenije instrumente koje je iznedrila ljudska civilizacija. Doprinos Habla razvoju nauke i proširenju našeg znanja u brojnim oblastima nauke je nemerljiv.

 teleskopi.jpg

Na slici su dva najslavnija teleskopa na svetu. Prvi je čudo tehnologije početka sedamnaestog, a drugi kraja dvadesetog veka. Oba su dovela do neočekivanih otkrića: prvi u svetu vidljivog, a drugi nevidljivog. S ovim prvim je radio Galileo Galilej i otkrio da je Mesec rapav, Mlečni put posut zvezdama, da Venera prolazi kroz faze i da oko Jupitera kruže sateliti. Sve to je pokazalo da je svet sasvim drugačiji nego što su ga ljudi do tada zamišljali.

delovi.jpg
Levo je okular (?) Galilejevog teleskopa, a desno primarno ogledalo teleskopa Habl

S drugim rade stotine naučnika od kojih za većinu nismo čuli, a koji su otkrili da je svet takav kakvim su ga neki teoretičari zamišljali, tj. da u centrima galaksija postoje crne rupe, da je svemir star skoro 14 milijardi godina (13,7 ako baš hoćete blizu) i da je dobro ispunjen tamnom materijom, koja se inače ne vidi, a i da svemir ubrzava širenje. Ovo zadnje je bilo baš frapantno otkriće. Niko tako nešto od svemira nije očekivao i zato je odmah počelo traganje za uzrokom - što je odlična tema za nobelovu nagradu.

MesecGG.jpg

Slike prvog od ova dva teleskopa prestale su odavno da nas zbunjuju, pa i interesuju, ali slike drugog su nešto sasvim drugo. Za naučnike istraživače one su izvor dragocenih podataka, za umetnike uzor i inspiracija, za sve ostale predivna misterija. Neke od ovih slika imaju veliku umetničku vrednost. Pričaćemo o slikama drugog teleskopa, a prvi nam je poslužio samo da bismo bolje videli koliki je skok nauka napravila od početka 17. veka do danas.


(Crtež Meseca kako ga je Galilej kroz svoj teleskop video).

Možda ovde nećete videti svoju omiljenu fotografiju koja je snimljena teleskopom Habl. To je zato što ćemo dati prednost drugim, onim koje se ređe viđaju. Imajte na umu da je Habl snimio blizu 200 hiljada fotografija i da je ovo što sledi sasvim skroman, gotovo jadan izbor.


FOTOGRAFIJE

COSMOS_3D_dark_matter_map.jpg
Ova ilustracija je načinjena na osnovu podataka sa Habla i prikazuje razmeštaj tamne materije na velikim skalama u svemiru. Sliku sam stavio zato što je divna. Objašnjenje ilustracije prepuštam nekom ko je razume, a mi idemo dalje, tek smo na početku (ipak, koga jako zanima, ovde je jedno priručno objašnjenje ).

Duboko polje

 Hubble_ultra_deep_field_high_rez_edit1.jpg

Ovo je jedna od najznačajnijih fotografija ikada snimljenih. Iako zauzima tek deo ekrana vašeg monitora u njoj je smešteno 10 hiljada galaksija i nebrojeno mnogo milijardi svetova. Svaka tačkica koju vidite svet je za sebe.

Neke od ovih galaksija vidimo u trenutku dok je svemir bio star tek 400 miliona godina. To su najstariji objekti do kojih smo došli i ova fotografija predstavlja portret najdubljeg vidljivog kosmosa koji je čovek do sada video.

Fotografija se zove Hablovo ultra duboko polje, (Hubble Ultra Deep Field - HUDF). Bilo je potrebno četiri meseca da bi se došlo do ovog snimka.

Pogledajte još jednom ovu fotografiju. Šta mislite, da li smo sami u kosmosu?

M 83

m83.jpg
Ovo što vidite je detalj vrlo atraktivne galaksije M83 koja se nalazi 15 miliona svetlosnih godina daleko od nas u sazvežđu Hidre. Spiralna je, sa prečkom iz koje izviru njeni moćni kraci. U tim kracima burno se pale grozdovi stotina hiljada mladih zvezda. To su uglavnom plavi i crveni superdžinovi. Otkud te zvezde? Pa, u kracima galaksija se nalaze velike količine gasova i prašine, a to je dobar materijal za pravljenje zvezda.

Galaksija se vidi i kroz dvogled, ali kao bledunjava pegica.

Arp 194

p0918aa.jpg

E sad, pazite. Ovo bi komotno moglo da se okači u neku galeriju moderne umetnosti. Vidimo jednu apstraktnu formu, dobro uravnoteženu, sa suptilnim valerima i odlično ukomponovanim bojama. Možda bi slika za nijansu bila bolja da se rotira za 180 stepeni kako bi veća masa došla dole, gde joj je prirodno mesto. Ali, u svemiru gore i dole ionako ne postoji pa umesto objekta možda posmatrača treba rotirati.

Okej, ovo je Arp 194, interaktivni par galaksija upisan u Atlasu neobičnih galaksija američkog astronoma Haltona Arpa. Ali, te dve galaksije su ovo gore. Dole je treća koja nije u vezi sa gornje dve. Cela skupina je od nas udaljena 600 miliona svetlosnih godina.

Arp 274, NGC 5679 triplet galaksija

p0914aa.jpg

I ovo su Arpove galaksije, tj. nalaze se u njegovom Atlasu neobičnih galaksija. Sa Zemlje se vide na 400 miliona svetlosnih godina u sazvežđu Virgo. Slikom dominiraju dve velike galaksije. Obe su bogate mladim zvezdama od kojih neke tek što su se upalile. Nasuprot ranijem mišljenju ove tri galaksije izgleda da nisu gravitaciono povezane.

Dve zvezde koje vidimo iznad, desno pripadaju našoj galaksiji.

NGC 2818

p0905aa.jpg

U središtu ove lepe šare nalazi se jezgro nekada moćne, gigantske zvezde koja je u svom poslednjem stadijumu u prostor poslala svoj spoljni omotač. Jednoga dana, kroz pet milijardi godina, i naše Sunce će napraviti takvu šaru i zadivljavaće neke Vulkance.

Ova planetarna maglina se nalazi u sazvežđu Pyxis (mi bismo rekli Kompas) koje se vidi sa južne Zemljine polulopte. Udaljena je 10 400 svetlosnih godina.

SN 1006, SNR 327.6+14.6

p0822aa.jpg

s0822-a-w.jpgOva elegantna pruga je stvorena nakon strahovite eksplozije zvezde. Bljesak te eksplozije putovao je 7000 godina da bi došao do Zemlje. Zapažen je 1006-te godine širom planete: u Kini, Japanu, Egiptu, Švajcarskoj, a možda i u Severnoj Americi. Danas astronomi misle da je to bio najsnažniji bljesak supernove ikada viđen na zemaljskom nebu. Egipatski astrolog i astronom Ali ibn Ridwan je te 1006-te zabeležio da se na nebu pojavilo telo skoro tri puta veće od Venere i da je celo nebo bilo obasjano njegovim sjajem.

Ali, ova pruga je samo detalj glamuroznog oblaka materije koji je zvezda izbacila u svemir nakon titanske eksplozije i vidi se na slici levo (označena kvadratićem). Ne zna se koja je slika lepša.

Arp 87


p0736aa.jpg
Dakle, dve galaksije, zahvaćene uzajamnim gravitacijama, polako se spajaju. Već su se sasvim izobličile i više ne liče na spiralne galaksije kakve su nekad bile. Nalaze se u sazvežđu Lava, na 300 miliona svetlosnih godina od nas.

Da li je moguće naslikati nešto lepše i elegantnije?

M74

M74.jpg

Raskošna, spiralna galaksija upisana u katalog Šarla Mesijea (ovaj katalog je posebna priča, što sigurno znate i sami pa nećemo o njemu). Ima dva jasno izražena kraka.

Kada gledate sliku u celini vidite malo raščupanu galaksiju, sa brojnim pramenovima zvezda koje kao da su u nekom nervoznom kovitlanju izbačene u okolni prostor. Nalazi se u sazvežđu Riba (tj. Pisces ako više volite latinski), na oko 30 miliona svetlosnih godina daleko od nas.

Veil nebula

p0730aa.jpg


Cygnus loop je velika maglina u sazvežđu Labuda (Cygnus). Prostire se na nekih 50 svetlonish godina (hmm, ceo Sunčev sistem ima tek nekoliko svetlosnih godina u prečniku), a od nas je udaljena oko 2,000 svetlosnih godina. Ovo je najupadljiviji deo magline i zove se Veil nebula. Cela maglina je ono što je preostalo nakon stravične eksplozije gigantske zvezde, pre oko šest hiljada godina.

Tanani, fluoroscentni pramenovi koje vidimo podsećaju na dim cigarete. U stvarnosti oni su nežniji od tog dima. Vidimo samo one delove koji su prema nama okrenuti bočno. Ostali su toliko retki i prozračni da se ne mogu opaziti.

Cygnus loop je 5. sept 1784. otkrio Vilijem Heršel

Antennae galaxies

p0646aa.jpg

A šta kažete na ovo? Dve galaksije u sudaru. Otkrio ih je Viljem Heršel 1785. godine. Cela skupina se zove Antenae zbog dva duga mlaza zvezda, gasa i prašine (ne vide sa na ovom snimku) koji su izbačeni izvan, te liče na antene insekata. Jednog dana ove dve galaksije će se sasvim stopiti, a sada se još uvek uvrću i krive jedna oko druge. Nesumnjivo, u njima se dešavaju dramatične promene. Ko zna, možda nam sa zracima iz ovih galaksija stižu i krici umirućih civilizacija, samo mi nismo u stanju da ih zapazimo.

Sudari galaksija su u stvari nežni jer su rastojanja između zvezda ogromna pa u sudarima galaksije prolaze jedna kroz drugu bez fizičkog kontakta. Ali, gravitacija čini svoje. Može vas baciti u jezgro galaksije gde besomučno prže i razaraju sva moguća zračenja. Ili vas može izbaciti iz galaksije, kao što će to izgleda biti sa Sunčevim sistemom, jednog dana, kada u našu udari Velika galaksija u Andromedi.

Ove galaksije su daleko 45 miliona svetlosnih godina.

Evo i malo istorije: Pre hiljadu i dvesta miliona godina ovo su bile dve odvojene galaksije. Leva obična spiralna, a desna prečkasta spiralna. A onda su ove galaksije počele da se približavaju jedna drugoj. Bilo je to pre 900 miliona godina. 300 miliona godina kasnije projurile se jedna pored druge i gotovo se očešale. Ali gravitacija im nije dopustila da se daleko odmaknu i oslobode međusobnog uticaja i pre 300 miliona prve zvezde su počele da napuštaju svoja mesta u galaksijama i izlaze iz njih u vidu antena. Astronomi veruju da će se u sledećih 400 miliona godina jezgra ovih galaksija sudariti i postati jedno jezgro sa zvezdama, gasom i prašinom okolo.

Živi bili pa videli.

M82, cigara

p0614aw.jpg

M82 je galaksija nepravilnog oblika u sazvežđu Velikog medveda. Udaljena je 11,5 miliona svetlosnih godina, a gledamo je sa strane, bočno, tako da o njenom obliku možemo samo manje ili više pouzdano da nagađamo. Infracrveni snimci načinjeni pre pet godina su pokazali da galaksija ima dva spiralna kraka. Pre oko 100 miliona godina ova galaksija se mimoišla sa galaksijom M81 i to ju je sasvim deformisalo. Oblaci prašine i gasa u njoj su se uskomešali, urušili i sve to je dovelo do naglog paljenja brojnih zvezda.

m81m82.jpg Ljubinko Jovanović, M82 i M81

Gledano sa Zemlje, nalazi se u Velikom medvedu.

A sad: specijalitet! Nemojte se iznenaditi ako ovog trenutka čujete fanfare!

tijana.jpg
Foto: Stevan Marinković

Na ovoj fotografiji dr Tijana Prodanović, docent na Departmanu za fiziku u Novom Sadu, otkriva poslednje grandiozno delo Svemirskog teleskopa Habl. To je gigantska fotografija od 2,5 metra u širinu (ili visinu, zavisno od toga kako sliku okrenete), a koju je Astronomsko društvo Novi Sad dobilo na poklon povodom Hablovog 20. rođendana (istu fotografiju su dobili još i AD "Ruđer Bošković i ISP). Habl, naime, ima običaj da za svoj rođendan napravi i svetu pokloni neku izuzetnu fotografiju, fotografiju koja po kvalitetu i lepoti oduzima dah i ulazi u istoriju. O jednoj takvoj smo pričali. To je slika spektakularne lepote, a prikazuje detalj magline Karina. Ova najnovija je opet detalj tog detalja (potražite detalj „d1" na ovoj slici .

Evo šta je povodom Hablovog 20-tog rođendana i objavljivanje ove fotografije napisao Srđan Penjivrag, najveći i najstrasniji poznavalac aktuelnih planetarnih misija ne samo u Srbiji nego i znatno šire.

"Vrhunskim instrumentima i ogledalom od 2,4 metra Habl je pomerio granice znanja u bukvalno svim oblastima astronomije.

Fotografije koje pravi su čista umetnost, a informacije koje se kriju u njima pomažu nam da razumemo sam nastanak svemira, njegov razvoj i njegovu budućnost.

Habl je pre svega ogroman naučni i tehnički uspeh. Proizvod hrabrih ljudi koji su ga u svemiru četiri puta popravljali, ubacivali nove instrumente, žiroskope i kompjutere. Teleskop je jedan od najznačajnijih naučnih projekata u istoriji čovečanstva sa dubokim uticajem na savremenu kulturu. Hablove slike su svuda oko nas i velika inspiracija mnogima. Ove fotografije su ikone novog milenijuma.

Institut koji rukovodi teleskopom je danas objavio jednu od najlepših fotografija do sada. Svakako preporuka da se vidi u punoj rezoluciji (džinovski fajl od 500 mb), ali ni manja verzija nije loša"


carina-630.jpg


I konačno, šta vidimo na fotografiji? To je gigantska planina hladnog gasa u maglini Karina, 7,5 hiljada svetlosnih godina udaljenoj od nas. Ovaj stub se sastoji uglavnom od vodonika pomešanog sa prašinom. To je i mesto formiranja novih zvezda. Gasni stub erodira pod ultraljubičastim zracima koji stižu sa vrelih novorođenih zvezda u okolini. Iz vrha stuba izviru snažni mlazevi gasa. Ove mlazeve izbacuje nova zvezda skrivena u oblaku. Još jedan mlaz se vidi niže, levo. I on svedoči o postojanju nove zvezde.

Ah, kako je veličanstven svemir.

I za kraj, pogledajte ovaj divan film:

Tagovi



Komentari (57)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

razmisljam razmisljam 02:52 01.06.2010

Остала сам опчињена

Хабловим фотографијама. Потпуно без даха уронила сам у тај невероватан чаробни свет рађања и умирања који је, морам признати, ван граница мога поимања, али зато не мање величанствен и узбудљив.
Хвала за леп доживљај.
И да, мислим да могу да тврдим да би било просто невероватно да смо једини живи ( да не кажем интелигентни, јер би то звучало по мало препотентно ) организми у читавом том бескрају ( који се још и шири ) .
mirelarado mirelarado 03:02 01.06.2010

Re: Остала сам опчињена

Само да додам: срећан рођендан Хаблу и хвала за још један прелеп текст.
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:16 01.06.2010

Re: Остала сам опчињена

Ponovo da naglasim: to je sasvim skroman i gotovo nasumičan izbor. Hablovo blago je beskonačno.
dragan7557 dragan7557 08:16 01.06.2010

Re: Остала сам опчињена

, ovde je jedno priručno objašnjenje ).

Kojim po starom dobrom načinu nije apsolutno ništa objašnjeno.


Autoru hvala na fotkama.

cerski
49 41 49 41 03:23 01.06.2010

Zaronismo u zvezdane dubine









Hvala na prezentaciji i potsecanje na rodjendan.
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:19 01.06.2010

Re: Zaronismo u zvezdane dubine

Svi dugujemo zahvalnost teleskopu Habl.
docsumann docsumann 03:26 01.06.2010

Odgovor

Šta mislite, da li smo sami u kosmosu?

A ne, tu su još skakavci, Oriks antilope, potočne pastrmke...

Ubjeđen sam da nismo, ali smo prilično usamljeni. Toliki svemir oko nas otežava mogući susret. Ipak ko zna...

a novi i novi dani
su pristizali iz budućnosti
blistave poput odsjaja mjesečine po oplati letćih tanjira


Hvala za fotke, idem ponovo da ih gledam.
dragan7557 dragan7557 08:05 01.06.2010

Re: Ozbiljan Odgovor

A ne, tu su još skakavci, Oriks antilope, potočne pastrmke..



cerski

p.s. i nije šala ili zezanje
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:25 01.06.2010

Re: Odgovor

tu su još skakavci, Oriks antilope, potočne pastrmke..


Da, ali gledano iz svemira, sve smo to mi . Dakle, postoji Sunčev sistem, u njemu Zemlja i život na njoj.
docsumann docsumann 08:47 01.06.2010

Re: Odgovor

Da, ali gledano iz svemira, sve smo to mi

Ja uvijek gledam iz svemira
dilan_dog_93 dilan_dog_93 10:33 01.06.2010

Re: Odgovor

Nema sanse da smo sami...
Moracemo da izmislimo svemirski brod koji se krece brzinom svetlosti
i koji, ujedno, sazima prostor i tako pravi vremenske precice
vishnja92 vishnja92 10:57 01.06.2010

Re: Odgovor

brzina svetlosti je nedovoljna
treba nam hipersvemirski pogon (jestibrenekad citao asimova, aman?!)
dilan_dog_93 dilan_dog_93 11:37 01.06.2010

Re: Odgovor

vishnja92
brzina svetlosti je nedovoljna
treba nam hipersvemirski pogon (jestibrenekad citao asimova, aman?!)

Ja cu prvo da napravim koji ide brzinom svetlosti
A vidis da sam spomenuo i sazimanje prostora (prostor-vremena)
vishnja92 vishnja92 11:44 01.06.2010

Re: Odgovor

a.
pa on se ne sazima; nema prostorne karakteristike
ja cu da napravim nadsvetlosni pa ti vidi sta ces.

(i da ugradim hiperodasiljac pa da mi pratis trag i da places )
dilan_dog_93 dilan_dog_93 12:00 01.06.2010

Re: Odgovor

a on se ne sazima; nema prostorne karakteristike

to si u pravu, prostor i nema prostorne karakteristike
vishnja92 vishnja92 12:37 01.06.2010

Re: Odgovor

nemoj da me nerviras. hipersvemir nema prostor-vreme karakteristike kakve su nama poznate.


zahebant


ps - aj brzo: cetiri medicejske zvezde? bez guglanja
(nemas pojma :)))
dilan_dog_93 dilan_dog_93 12:43 01.06.2010

Re: Odgovor

vishnja92
nemoj da me nerviras. hipersvemir nema prostor-vreme karakteristike kakve su nama poznate.


zahebant


ps - aj brzo: cetiri medicejske zvezde? bez guglanja
(nemas pojma :)))

Svi nesporazumi, druze sudija, dosli su otuda, sto je ona govorila
o hipersvemiru, a ja o obicnom

Cetiri medicejske zvezde su Alfa i Beta Kentaura, Sirijus i Andromeda
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:54 01.06.2010

Re: Odgovor

Uh sve je to komplikovano. A da mi i ne idemo tamo? Šta će nam?
vishnja92 vishnja92 13:01 01.06.2010

Re: Odgovor

Cetiri medicejske zvezde su Alfa i Beta Kentaura, Sirijus i Andromeda




ja bih molila Sasu Zorkica da banuje ovog

aj sansa za popravni posto si mi simpa:
S ovim prvim je radio Galileo Galilej i otkrio da je Mesec rapav, Mlečni put posut zvezdama, da Venera prolazi kroz faze i da oko Jupitera kruže sateliti.

kada moje starije dete zaboravi jednog od ovih, saljem ga bez vecere u krevet
(salasala, mojne da naskoce sad brizne ngoistkinje)



vishnja92 vishnja92 13:04 01.06.2010

Re: Odgovor

A da mi i ne idemo tamo?

a da idemo? radoznalosti radi :)
dilan_dog_93 dilan_dog_93 13:29 01.06.2010

Re: Odgovor

aj sansa za popravni posto si mi simpa:

vishnja92 vishnja92 13:40 01.06.2010

Re: Odgovor





Io, Kalisto, Evropa, Ganimed

ps -

pps - leti se na Zemunskom keju pojavljuje jedan momak sa teleskopima. pre par godina su se Jupiterovi sateliti (skoro?) mogli videti i golim okom, ali je kroz teleskop bilo mnogo uzbudljivije :). covek je svasta znao o zvezdama i svim tim divotama (cista ljubav + nacin da malo zaradi), i pratio je trenutnu vidljivost kojekakvih pojava na nebu, tako da je uvek bilo neke zanimacije. milina jedna.
nije bas Habl, al moze da posluzi.
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:51 01.06.2010

Re: Odgovor

Sjajno, bre! Sve koji bi da gledaju u nebesa kroz teleskop čekamo na Letenki!!!
15-18 jul! Blogeri sa b92 imaće specijalan popust.
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:57 01.06.2010

Re: Odgovor

Ma okej, samo daleko je, a možda nas i neko nevreme uhvati ili se izgubimo, pa šta ćemo onda?

Ili, recimo odemo, a tamo nema nikog pa smo badava putovali.
vishnja92 vishnja92 16:38 01.06.2010

Re: Odgovor

čekamo na Letenki!!!
15-18 jul!

aj nas, molim te, podseti na ovo kada dodje vreme, pliz :)
valjda ce se na leto imati malo vise vremena za takve stvari (za sada sam propustila i posmatranje ptica i svasta kojesta, u-zas)
Ili, recimo odemo, a tamo nema nikog pa smo badava putovali.

ne moze da nema nikog, uvek ima nekog (a nijedno putovanje nije zabadava)

meni je u ozbiljnom planu da se ponovo rodim kada se covecanstvo bude smucalo medju zvezdama.



Saša Zorkić Saša Zorkić 20:51 01.06.2010

Re: Odgovor

Dobro, onda ovako:

Ja pristajem da putujem nadsvetlosnim brodom, tamo doooo, štajaznam, do recimo M74 (to je fina, perspektivna galaksija, sa dosta planeta i sigurno ima šta da se vidi), ali da ti sve sa porodicom, a naročito decom (pošto će biti sjajan program za decu) dođeš na Letenku! OK?
Dogovoreno!

(sem toga, Fruška gora je divno mesto za posmatranje ptica)
mirelarado mirelarado 21:05 01.06.2010

Re: Odgovor

Saša Zorkić
Sjajno, bre! Sve koji bi da gledaju u nebesa kroz teleskop čekamo na Letenki!!!
15-18 jul! Blogeri sa b92 imaće specijalan popust.


Судећи по фотографији, прелепо место.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:54 01.06.2010

Re: Odgovor

Jeste prelepo. Evo jedne panorame

(mišem pomeraš sliku)
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:43 02.06.2010

Re: Odgovor

vishnja92
nemoj da me nerviras. hipersvemir nema prostor-vreme karakteristike kakve su nama poznate.


zahebant


ps - aj brzo: cetiri medicejske zvezde? bez guglanja
(nemas pojma :)))


Streberko!
dilan_dog_93 dilan_dog_93 10:26 02.06.2010

Re: Odgovor

Saša Zorkić
Sjajno, bre! Sve koji bi da gledaju u nebesa kroz teleskop čekamo na Letenki!!!
15-18 jul! Blogeri sa b92 imaće specijalan popust.

Ja prosle godine zaboravio da se prijavim. Ove godine hocu
dilan_dog_93 dilan_dog_93 10:29 02.06.2010

Re: Odgovor

pps - leti se na Zemunskom keju pojavljuje jedan momak sa teleskopima. pre par godina su se Jupiterovi sateliti (skoro?) mogli videti i golim okom, ali je kroz teleskop bilo mnogo uzbudljivije :). covek je svasta znao o zvezdama i svim tim divotama (cista ljubav + nacin da malo zaradi), i pratio je trenutnu vidljivost kojekakvih pojava na nebu, tako da je uvek bilo neke zanimacije. milina jedna.
nije bas Habl, al moze da posluzi.

Mi imamo u Zrenjaninu jedno amatersko, neformalno udruzenje posmatraca neba
(ima i jedno formalno, registrovano)
Izadjemo van grada, pronadjemo neko zgodno mesto, livadu, i onda posmatramo.
Za neke objekte bolji je dvogleg od teleskopa. Meni se Mars vise dopada kada se gleda kroz dvogled.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:07 02.06.2010

Re: Odgovor

Ajde. Javi se kad stigneš. Planiraju se sjajni programi. Biće puno SFa itd.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:10 02.06.2010

Re: Odgovor

U tom registrovanom društvu ima nekih tvojih poznanika. Inače, Mars je divan kroz teleskop, ako je teleskop moćan, Mars blizu, a nebo prozračno i tamno.
dilan_dog_93 dilan_dog_93 12:36 02.06.2010

Re: Odgovor

U tom registrovanom društvu ima nekih tvojih poznanika. Inače, Mars je divan kroz teleskop, ako je teleskop moćan, Mars blizu, a nebo prozračno i tamno.

Verujem da je tako, zavisi od jacine teleskopa
Javicu se, mada ne znam ko je u registrovanom drustvu, mozda se iznenadim
dolybell92 dolybell92 03:45 01.06.2010

Nismo sami

Pogledajte još jednom ovu fotografiju.
Šta mislite, da li smo sami u kosmosu?


ali kakvi smo, bolje da smo sami..
nadam se da ovakvih nema više nigde ...LOL


dragan7557 dragan7557 08:10 01.06.2010

Re: Nismo sami

ali kakvi smo, bolje da smo sami..

Pa zbog tragične usamljenosti stalno ubijamo jedni druge (od milja, dobrote i ljubavi prema svom bližnjem, po sistemu "bolje zajedno mrtvi, nego usamljeno živi".

ceski
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:35 01.06.2010

Re: Nismo sami

ali kakvi smo, bolje da smo sami..

Ah, preterujete. Kad biste samo znali kakvi su Borgovi..

stari92 stari92 08:49 01.06.2010

Prvi Kontakt-A.Klark/З.Живковић (ne vinar)

Saša Zorkić
ali kakvi smo, bolje da smo sami..Ah, preterujete. Kad biste samo znali kakvi su Borgovi..


"Jednoga dana pravi gospodari kosmosa biće mašine,ne ljudi"
(Susret sa meduzom - A.Klark)
&
Ponekad,u tmini noći,ležim budan i pitam se da li različite
inteligencije uopšte mogu da komuniciraju ; ili,ako sam imao naročito
rđav dan,da li izraz "različite inteligencije" uopšte ima nekog smisla

(Isak Asimov)
stari92 stari92 11:24 01.06.2010

a 20 tauzenki pod morem,

није Ж.Верн

Sfera
http://www.youtube.com/watch?v=PI3OCmVj25c

niccolo niccolo 06:03 01.06.2010

Pitanja

ovde je jedno priručno objašnjenje

Ovo priručno objašnjenje kaže da tamne materije ima 23%, a vidljive svega 4%. Šta je ostatak do 100%?

P.S. Može koja reč više o ovome:
Ili vas može izbaciti iz galaksije, kao što će to izgleda biti sa Sunčevim sistemom, jednog dana, kada u našu udari Velika galaksija u Andromedi.
Saša Zorkić Saša Zorkić 06:22 01.06.2010

Re: Pitanja

Ostatak je tamna energija - a to je već posebna priča.

P.S.

Ovde je kratka priča o tome.
vishnja92 vishnja92 11:04 01.06.2010

Re: Pitanja

kratka priča o tome.


kakva simulacija
prvo idu jedna ka drugoj, pa se kao mimoidju - nije-im-nista, pa se okrenu, pruze ruke i zagrle :)))

ludilo.

uvek zamisljam galaksije kao kvarkovcice neke povece cestice (i tako u nedogled) ali jos ih nisam dozivela kao osobe. a sasvim lice :)

hvala, Sasa.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:03 01.06.2010

Re: Pitanja

...prvo idu jedna ka drugoj, pa se kao mimoidju - nije-im-nista, pa se okrenu, pruze ruke i zagrle...

Pa one se zapravo vole
niccolo niccolo 16:16 01.06.2010

Re: Pitanja

Ovde je kratka priča o tome.

Tnx, što kaže Višnja
jinks jinks 08:06 01.06.2010

Kada ga je

Habl je pre svega ogroman naučni i tehnički uspeh. Proizvod hrabrih ljudi koji su ga u svemiru četiri puta popravljali, ubacivali nove instrumente, žiroskope i kompjutere.

šatl odneo u orbitu pre 20 godina, i kada su ga prvi put uključili, ispostavilo se da uopšte ne radi. Snimao je zamućene slike, potpuno neupotrebljive, tako da su sa Zemlje na razne načine (promenama algoritama za analizu slike i slično) pokušavali da poprave situaciju ... ali krajnje bezuspešno.

Tek kada je 1993. posebna misija šatla ponovo odletela do Habla, i tek kada je fizički promenjeno sočivo koje nije bilo dovoljno kvalitetno, teleskop je proradio i počeo da šalje snimke o kojima govorite (inače, to je bio do tada jedinstven događaj u istoriji, da je u svemiru prvi put servisiran neki uređaj sa Zemlje).

Evo isečka o tome sa sajta posvećenog svim orbitalnim teleskopima do sada lansiranim u predvorje svemira.

Launched on April 24, 1990 by the Space Shuttle mission STS-31 (Discovery F-10) with an improperly designed optics, this spacecraft carries the largest telescope ever launched to orbit, with a 2.4-meter aperture primary mirror.

When the design error was detected, a computer program was involved to get the images better, but the telescope became usable to its full capabilities only after the HST refurbishment Shuttle mission, STS-61 (Endeavour F-5, HST Service Mission 1), in December 1993. Since, it has delivered a bunch of premium scientific results and gorgeous images of all kinds of celestial objects.
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:10 01.06.2010

Re: Kada ga je

...i kada su ga prvi put uključili, ispostavilo se da uopšte ne radi....

Teleskop je radio, samo nije slao dovoljno oštre slike. Habl nema sočiva pa nije bio problem u tome, nego u nepravilno izbrušenom ogledalu.

Evo kratke istorije ovog teleskopa.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:48 02.06.2010

Re: Kada ga je

Dzinks
Kada ga je šatl odneo u orbitu pre 20 godina, i kada su ga prvi put uključili, ispostavilo se da uopšte ne radi.


Tjah, inzenjerska posla . Zabrinuo bih se da je proradio iz prve!

Zorkicu, slike su fenomenlne, pravi Vrtlog Totalne Perspektive. I tekst, naravno.
mladen.mladen mladen.mladen 10:52 01.06.2010

...

hvala.
miloradkakmar miloradkakmar 11:40 01.06.2010

Srećan rođendan!

Hvala njemu i tebi .
Lepo je bar na ovaj način otići malo sa Zemlje.
whodat whodat 21:05 01.06.2010

...

Slike su fenomenalne...

Nadam se da Sasa nece zameriti ako neku od njih preuzmem za wallpaper? :)
Saša Zorkić Saša Zorkić 19:18 02.06.2010

Re: ...

Ne bih zamerio sve da su to i moje fotografije .

Inače, gotovo sve fotografije ovog teleskopa su public domain - javno vlasništvo, poklonjene su čovečanstvu! Svi dugujemo zahvalnost Hablu (tj. njegovim vlasnicima, Nasi i Esi) za to.
jeca92 jeca92 16:43 02.06.2010

the Hubble

O "Hubble" teleskopu sam nešto više saznala kada sam bila u Vašingtonu u "National Air and Space Museum" i tamo ima 3D projekcija "The Hubble" koju pripoveda Leonardo di Kaprio. Tu je bila priča kao što je ovde već rečeno da je morao da se popravlja malo posle prvobitnog lansiranja, pa onda da je pre jedno 10 - ak godina bila borba u Kongresu da li teleskop popravljati još jednom - poslednji put ili ga pustiti da propadne, pobedila je struja koja sa zalagala za popravku i od tada su dobili skoro sve ove nove informacije o novim galaksijama, kako zvezde nastaju i gde a gde se gase......ma Hubble je čudo, mislim da mu je sada blizu i kraj, biće zamenjen novim teleskopom....
Saša Zorkić Saša Zorkić 19:12 02.06.2010

Re: the Hubble

Da, pre više godina već je bila doneta odluka da se ovaj teleskop obori u atmosferu i tako uništi. Uostalom, njegov planirani radni vek je već odavno prošao (evo jednog nadahnutog članka profesora Ajdačića o tome). Međutim, na vest o uništenu teleskopa Habl veoma burno je reagovala ne samo američka naučna, nego i čitava svetska javnost. Jednostavno, svi vole Habla.

Ali ima još nešto. Teleskop Habl treba da zameni moćniji i tehnološki mnogo moderniji James Web teleskop. Sve bi bilo u redu da radovi na ovom teleskopu idu po planu, a oni ne idu. Da ne dužim: po sadašenjem planu Habl treba da istraje do 2013 (mada je sve izvesnije da će se i taj datum pomeriti možda do 2021.) kada će ga konačno zameniti Džems Veb.
jeca92 jeca92 19:29 02.06.2010

Re: the Hubble

Da, ja sam iz te 3D projekcije shvatila da Hablu ističe vreme za 2-3 godine.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:13 02.06.2010

Re: the Hubble

Da, 2013, ali (!) problem su pare. Novi teleskop je užasno skup, a Amerika ima ogroman broj misija koje finansira. Uz to, zbog ekonomske krize, mora da odlaže neke projekte, jer para nema. Zato će i nov teleskop verovatno čekati kraj sledeće decenije, pa možda i više. A dotle Habl, koliko izdrži, jer više neće biti servisnih misija (šatlovi se povlače iz upotrebe i Amerika neće imati čime da šalje servisere).. itd.
inco inco 16:29 04.06.2010

Re: the Hubble

Saša Zorkić
Ali ima još nešto. Teleskop Habl treba da zameni moćniji i tehnološki mnogo moderniji James Web teleskop. Sve bi bilo u redu da radovi na ovom teleskopu idu po planu, a oni ne idu. Da ne dužim: po sadašenjem planu Habl treba da istraje do 2013 (mada je sve izvesnije da će se i taj datum pomeriti možda do 2021.) kada će ga konačno zameniti Džems Veb.


Ma JWST manje vise, ono na sta se s nestrpljenjem (i bukvalno preneseno u ime) ceka je ATLAST!
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:01 04.06.2010

Re: the Hubble

Eh pa svašta se još s nestrpljenjem čeka:). Zemaljski teleskop od 42 metra, pa onda Lunarni koji je još samo u maglovitim planovima itd. U svakom slučaju, vreme astronomija i nauke uopšte tek nam predstoji.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana