Astronomija

Najlepše iz svemira

Saša Zorkić RSS / 16.03.2009. u 00:29

M1

M1.jpg
 

Pre hiljadu godina do Zemlje je iz kosmosa stigao dug, neobično snažan, bljesak eksplozije jedne od bezbroj umirućih zvezda. Događaj su 1054. godine zabeležili kineski i arapski astronomi, a i neki crteži američkih indijanaca izgleda da svedoče o istom. Eksplozija se na zemaljskom nebu videla kao nova zvezda (u kineskim analima stoji da se pojavila „zvezda gost"). Nova zvezda je bila četiri puta sjajnija od Venere i po danu se videla više od tri nedelje. Zatim je polako izbledela, da bi posle dve godine nestala je čak i sa noćnog neba.

A sedam vekova kasnije, 1758. godine, na tom istom mestu, francuski astronom Šarl Mesije, opremljen malim teleskopom, opazio je bledunjavu, prozračnu pegicu. U prvi mah mu se učinilo da vidi kometu, ali su naredna osmatranja pokazala da pegica miruje u mestu i da prema tome nije kometa. Da ga kometoliki objekti ubuduće ne bi ometali Mesije je počeo da ih popisuje i tako je nastao njegov danas čuveni Katalog maglina i zvezdanih jata. Pegica je u Katalogu dobila oznaku M1, ali je danas poznata i pod imenom maglina Kraba (ili Krab maglina) pošto nekim astronomima liči na raka.

Danas znamo da je Krab maglina ostatak supernove sa neutronskom zvezdom u svom središtu. Za astronome ona je snažan izvor X i gma zraka udaljen od nas 6,5 hiljada svetlosnih godina i koji se nalazi u sazvežđu Taurus ili Bik kako se kod nas zove to sazveđže. U prečniku ima 11 svetlosnih godina, a širi se brzinom od 1500 kilometara u sekundi.

Za nas ostale Krab maglina je očaravajuća nebeska šara najvećeg umetnika - prirode.

M51

M51.jpg 

Ovo je spiralna galaksija M 51, blistavi primer raskošne lepote. Izlgeda kao filigran kojem je neki majstor sa orijenta posvetio ceo svoj život. Nije čudo što je meta teleskopa svih vrsta, i zemaljskih i svemirskih. Otkrio ju je Šarl Mesije 1773. godine. Nalazi se u sazvežđu Lovački psi. Nije pouzdano utvrđena njena razdaljina od Zemlje, ali obično se navodi 31 milion svetlosnih godina.

M51 ima svog pratioca (NGC 5195) koji se lepo vidi desno na ovoj fotografiji. Vođene su svojevremeno velike rasprave oko eventualne fizičke veze dve galaksije jer jedan krak velike galaksije kao da probada manju. Ali takva veza ne postoji. Međutim, nešto zanimljmivo se ipak tu dešavalo. Evo scenarija: pre oko pola milijadre godina obe galaksije su prošle jedna pored druge na bliskom rastojanju. Taj galaktički susret izazvao je intenzivne posledice po veću galaksiju. Oblaci vodonika u nekim njenim područjima su se uskomešali i sabili, i dalje je već sve išlo svojim tokom: formirale su se velike grudve gasa i prašine od kojih su najveće postale zvezde. Danas ih vidimo u blještavo ružičastim jatima koja su kao grozdovi raspoređena duž spirala galaksije. Baš ti zvezdani lampioni naglašavaju spiralnu strukturu galaksije. Crvenkasta boja dolazi od vodonika.

Manja galaksija je eliptična galaksija, a one su siromašne prašinom i gasom, te u njima i nema šta puno da se uskomeša i zato u njoj ne primećujemo tako dramatične posledice susreta kao kod velike galaksije.

Centralno područje velike galaksije privlači posebnu pažnju astrofizičara zbog svog snažnog zračenja, te je ona svrstana u tip Sejfertovih galaksija (vrsta aktivnih galaksija koje emituju izuzetno snažne elektromagnetne talase tj. imaju pojačano zračenje u X, IC i radio oblasti). Jezgro galaksije se jasno uočava kao sjajna kugla. Prečnik mu je 80 svetlosnih godina, a sjaj ravan sjaju 100 miliona Sunca.

Ova galaksija ima još jedno ime Whirlpool (vrtlog, kovitlac, vir), očigledno zbog svog izgleda.

Snimak je načinjen Svemirskim teleskopom Habl i spada u najuspešnije snimke nekog nebeskog objekta ikada snimljenog.

M42

M42.jpg 

U vreme kada je Vizantija bila centar sveta, a Sloveni otkrivali čari Balkana, dakle pre 13 vekova, krenula je ka nama svetlost koju vidite na ovoj fotografiji. To je predivna apstraktna slika koja oduzima dah pogotovo kad se gleda preko celog ekrana. Nalazi se u gigantskom sazvežđu Orion, ispod pojasa koji čine tri zvezde: Alnitak, Alnilam i Mintaka. Vidi se i golim okom, kao nežna, svetla i prelepa pufnica. Ipak Galilej je ne pominje što je neobično jer se zna da je posmatrao i taj deo neba. Maglina je prvi put zabeležena 1610. godine, a Mesije je stavlja u svoj katalog 1769. pod rednim brojem 42. i od tada je ona u žiži interesovanja mnogih astronoma i profeisonlanih i amatera, ali i astrofotografa. 30. septembra 1880. snimio ju je Henri Dreper i to je prva fotografija nekog objekta dubokog neba.

M42 je dinamično područje u kome divljaju vetrovi, a mlade zvezde isijavaju u okolni prostor enormne količine zračenja. Neke zvezde se tek rađaju, oko nekih se stvaraju protoplanetarni diskovi u kojima će nastati nove planete. Ko zna, možda će za milijardu godina neko odatle krenuti u istraživanje svemira.

M45

M45.jpg 

Da bi ih spasao od nasrtljivca, moćnog lovca Oriona, kaže priča, Zevs je Plejade, sedam kćeri Atlanta i Plejone, pretvorio u zvezde i stavio na nebo. Ali i Orion je dospeo na nebo pa je i tamo nastavio da proganja Plejade i kada se on na nebu pojavi, one pobegnu i zađu za horizont. Razumemo Orinona što triči za Plejadama. Kako i ne bi kada su one tako zanosno lepe.

Plejade su najlepše zvezdano jato na našem nebu. Ima ih oko 500, ali se golim okom dobro vide svega njih sedam. Čovek oštrog vida može po vedroj nići, sa mračnog mesta, da ih vidi i 9 golim okom, a i više pod idealinim osmatračkim uslovima. (Moestlin je 1579, dakle pre pronalaska teleskopa, video čak 11 Plejada, dok Kopernik pominje i više od toga - 14 zvezda u ovom jatu).

Naravno, tako divan skup sjajnih uzvezda nije mogao da ostane nezapažen ni u staro vreme pa Plejade pominju Homer, zatim Hesoid i drugi. U Japanu Plejade od davnina zovu „Subaru" što je u novo doba postalo i ime poznate marke japanskih kola, ali i gigantskog japanskog teleskopa od 8,2 metara koji je smešten na Mauna Kei, na Havajima.

Plejade su utopljene u plavičastu maglinu. To je refleksiona maglina koja odbija svetlost zvezda iz okoline što čitavom jatu daje očaravajući, romantičan izgled naročito kad se gleda kroz dvogled.

Ali zvezde u ovom jatu se udaljavaju jedna od druge i za 250 miliona godina one će se raštrkati po međuzvezdanom prostoru kao pojedinačne i nepovezane zvezde. Inače procenjuje se da je celo jato staro tek oko 100 miliona godina, što izaziva neke nedoumice koje tek treba rešiti.

Mesije je ovo jato svrstao u svoj Katalog pod brojem 45.

M104

M104.jpg 

Nekim astronomima ova galaksija liči na sombrero pa su je tako i nazvali. Dobro, uz malo napora možda i liči, ali u svakom slučaju pleni svojim eteričnim izgledom. Gledamo je sa strane, gotovo iz njene galaktičke ravni i zato ne vidimo jasno njene moćne spiralne krake. Ipak, znamo da oni postoje je ih odaju ogromne naslage gasa i prašine koji se lepo uočavaju i na ovoj fotografiji, a karakteristični su za spiralne galaksije. Nalazi se tridesetak miliona svetlosnih godina daleko, u sazvežđu Virgo, tj. Device i lako se može opaziti i amaterskim teleskopom. Amateri je prosto obožavaju. Profesionalce međutim više uzbuđuje taj blještavi, prozračni materijal koji obavija čitavu galaksiju (slabo jonizovani gas), zatim prašina po obodu galaksije (uglavnom hladan atomski vodonik i prašina) i supermasivna crna rupa smeštena u centru galaksije. Crna rupa je otkrivena devedestih godina prošlog veka na osnovu spektroskopskih podataka sa CFHT (Kanadsko-francuski teleskop na Havjima) i HST (Svemisrki teleskop Habl). Naime brzina rotacija zvezda unutar centra galaksije može se objasniti jedino postojanjem ogromne crne rupe mase milijardu Sunca.

U Mesijeovom Katalogu galaksija Sombrero nosi oznaku 104.

M27

M27.jpg 

Ovo je Dumbbell Nebula. Taj naziv može da se prevde na više načina, pa i kao „budaletina". Ja ipak više volim da ovu maglinu zovem „Nemo zvono" (dumb bell). Njena numerička oznaka u NGC katalogu je 6853, a u Mesijeovom 27. Zašto je astronomi ipak zovu Dumbbell? Eh, objašnjenje ima čitavu malu istoriju, ali uzmite da je bilo ovako. Astronomi vole da nebeskim objektima daju opisna imena, a Džonu Heršelu je ova maglina ličila na dumb-bell kako Englezi zovu onaj mali teg za vežbanje koji se sastoji od dve kugle povezane rukohvatom.

Maglina Dambel je planetarna maglina (mada naravno, nema nikave veze sa planetama), a nalazi se oko 1360 svetlosnih godina daleko od nas, u sazvežđu Vulpecula - mi bismo rekli Lisica. Otkrio ju je Šarl Mesije 1764. godine. Dovoljno je sjajna da se vidi amaterskim teleskopom, a u dometu je čak i malo boljeg dvogleda.

Da kažemo nešto o planetarnim maglinama. To je omotač plazme i gasa koji je otpustila umiruća zvezda. Ovaj čudan naziv potiče iz 18. veka kada su astronomi posmatrali nebo malim teleskopima pa im se činilo da vide veliku gasovitu planetu umesto toga što sada kroz moćne telskope vide: zvezdu koja je odbacila svoje spoljne slojeve.

Mnogi smatraju da je Dambel nebeski dragulj i najlepša planetarna maglina. Dragulj jeste, ali što se tiče ovog drugog ipak bih dao prednost maglini Helix, ali to je već druga priča.

Na kraju

Ovih šest objekata su samo na brzinu odabrani biseri iz Mesijeovog kataloga. Ukupno ih ima 110, razbacani su po celom nebu i dobro se vide u različito doba godine. Međutim, nekim slučajem svi mogu da se vide u jednoj jedinoj noći na prelazu zime u proleće. Zato se uvih dana, širom sveta okupljaju osmatrači i organizuju takmičenje poznato pod imenom Mesijeov maraton (Messier Marathone). Koda nas, na Fruškoj gori u naselju Letenka 21. marta biće deveti maraton po redu. Dobrodošli.

 



Komentari (47)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

drug.clan drug.clan 00:55 16.03.2009

:+1:

Preporuka


ElectricDreams ElectricDreams 00:55 16.03.2009

Fantastika

Eh, što ne može deset preporuka odma' u startu :)

Treba nam više ovakvih blogova! Svaka čast!
Saša Zorkić Saša Zorkić 01:19 16.03.2009

Re: Fantastika

Sjajni ste. Pošto vam se sviđa evo i jednog detalja M27
drbetruger drbetruger 01:04 16.03.2009

M31

Možda ne tako lepa, ali nama najbliža M31 (NGC224). Može se videti i golim okom u sazvežđu Andromede.




Saša Zorkić Saša Zorkić 01:24 16.03.2009

Re: Letenka...

Pa dođite već jednom na naš kamp i srešćete najbolje izdanke našeg društva. U proseku to su: mladi, pametni, obrazovani, ambiciozni i lepi ljudi.
gordanac gordanac 01:34 16.03.2009

Letenka...

....i muzika i note "black hole"
Black holes party to the lowest note in the universe

"Black holes seem to like drum-and-bass parties. Or maybe we should just call them bass parties, since the pitch of sound emitted from these holes are 57 octaves below that of middle C. An octave represents a unit of 8 notes, which means it sits 456 notes below middle C (the note in the middle of a piano)!

The tone frequency is more than a million, billion times deeper than the limits of the human ear (Guess the neighbours won’t be calling the police)

NASA's orbiting Chandra X-ray Observatory tuned into these wavelengths as they were emitted from the Perseus A Cluster, a giant clump of galaxies 250 million light-years from Earth. Researchers presume a “super massive” black hole lies (or parties?) in the middle of this cluster.

They discovered this by analysing a pattern of X-rays coming from the superheated gases and saw jets of extremely hot matter shooting from a single point. The compression of the jets is what apparently causes the sound waves.

Seems like one hot party! "


blackhole note

..i još jedna nedavna zanimljivost:

Space quidditch gets Nasa seal of approval



Space Quidditch
15 November 2007

"Fancy a game of Quidditch? Then you’d better remember to pack your Firebolt when you head off to the Moon, otherwise you’ll be stuck in the bleachers.

Flying around like wizards at Hogwarts is exactly how Nasa imagines the Moon’s first residents will stay entertained and fit after the 2024 lunar base is established.

Micro-gravity sports competitions held inside a giant bubble on the surface of the moon is not beyond the realm of the possible, according to one of Nasa’s chief scientists. In a large pressurised habitat you would only need to attach a pair of wings to yourself in order to take to the sky…

At the launch of 181 Things To Do On The Moon, the Nasa document outlined the objectives of the proposed lunar colony. Lunar pleasure may initially consist of satellite TV, movies, music and books. Over time, though, the moon’s environment for unique activities will be utilised.

We can’t wait!"
nsarski nsarski 01:41 16.03.2009

Re: Letenka...

..i još jedna nedavna zanimljivost:

I jos jedna:
pre desetak minuta je lansiran space shuttle Discovery - nose neku skalameriju na ISS (International Space Station). Kada taj dodatak naprave, tamo ce moci da boravi 6 osoba istovremeno (do sada je moglo 3).

gordanac gordanac 01:42 16.03.2009

Re: Letenka...

Pa dođite već jednom na naš kamp .....

:))))
pa, bila sam...
samo - nemam teleskop :((
ali - to ustvari nema veze...
ovo je stvarno važno:
....i srešćete najbolje izdanke našeg društva. U proseku to su: mladi, pametni, obrazovani, ambiciozni i lepi ljudi.

takvog finog sveta stvarno možeš sresti na raznim mestima, to je stvarno i važno i lepo...
meni je (iz mnogo razloga) mnogo drago što ste odabrali baš - Letenku
Saša Zorkić Saša Zorkić 02:04 16.03.2009

Re: Letenka...

Hm, čudno je da ja ne znam da ste bili na našem kampu. OK, sledeći je zakazan za 23. do 26. jul. I ako se ispune planovi biće fantastičan! Mislim da je to najveći astronomski kamp u Evropi.
Saša Zorkić Saša Zorkić 02:17 16.03.2009

Re: Letenka...

Evo nekih zanimljivosti sa Međunarodne svemirske stanice (iz Astronomije broj 35)
Prva posada je na stanicu stigla 2. novembra 2000. Svaka posada ima svoju oznaku koja se sastoji od reči “Ekspedicija” i rednog broja. Trenutno se na stanici nalazi posada Ekspedicije 18. Jednu posadu čine tri člana, a od Ekspedicije 19, početkom 2009, broj članova posade će se udvostručiti. Jedna posada na stanici provede oko šest meseci. U posadu se ne računaju astronauti koji na stanicu stignu zbog isporuke i instaliranja opreme.

Unutar stanice obezbeđena je atmosfera po sastavu slična atmosferi Zemlje i sa pritiskom koji vlada na nivou mora. Na visini na kojoj se nalazi stanica gravitacija Zemlje iznosi 88% od one na nivou mora, ali zbog stalnog slobodnog pada stanice u njoj se gravitacija ne oseća (ipak, preciznije rečeno, na stanci postoji mikrogravitacija).

Na stanici se koristi svetsko vreme, što je otprilike na sredini između lokalnih vremena dva glavna kontrolna centra, u Moskvi i Hjustonu.

Tipičan dan posade počinje buđenjem u 06:00 zatim slede post spavačke aktivnosti i jutarnja inspekcija stanice. Nakon toga je doručak i redovna konferencija sa kontrolom na zemlji. Radno vreme na stanici počinje u 08:10. U 13:05 posada ima prekid od jednog sata za ručak. Poslepodne se sastoji od vežbi i rada, a zatim,
u 19:30, posada izvodi svoje predspavačke aktivnosti. Sledi večera i konferenciju sa centom na zemlji. Po pravilu spavanje počinje u 21:30 čime je završen dnevni raspored aktivnosti. Uopšte, posada radi 10 sati dnevno preko nedelje, a 5 sati subotom. Ostatak vremena posadi služi za relaksaciju, gimnastičke vežbe i
dovršavanje poslova.

Stanica obiđe Zemlju za oko 92 minuta što znači da se na njoj svakih 46 minuta smenjuju dan i noć. U roku od 24 časa za posadu stanice Sunce 16 puta izađe i 16 puta zađe. Da bi se održao prirodan ritam ljudskog organizma zbog toga se u vreme spavanja posade prozori na stanici zamračuju.

Itd.
leopold_lady leopold_lady 01:10 16.03.2009

Meni se sviđaju ....

M 45 i M 104 .... Baš je prelepo .... ... Mada su i ostale zanimljive .....

U svakom slučaju - naučila sam nešto novo .... Hvala
drbetruger drbetruger 01:12 16.03.2009

Eta Carinae

... i po mom skromnom mišljenju, jedan od najfascinantnijih prizora: Eta Carinae.

Saša Zorkić Saša Zorkić 01:47 16.03.2009

Re: Eta Carinae

Svakako. Cela maglina je očaravajuća, a Eta je divna sve dok je gledamo izdaleka :)
nsarski nsarski 01:18 16.03.2009

Bravo!

Da se covek odmori samo gledajuci u ovo.

Plejade, kod nas znane kao Sedam Vlasica, imaju i imena.
Ja sam kod V. Karadzica nasao ovakva narodna imena za sedam zvezaa koje se najlakse vide golim okom: Mika i Mioka, Raka i Raoka, Orisav, Borisav i Milisav.
Evo i drugih naziva za devet zvezda

Saša Zorkić Saša Zorkić 01:34 16.03.2009

Re: Bravo!

U našem narodu:
Naš narod za Plejade zna od davnina, ali ih zove svojim imenom: Vlašici, odn. (ređe) Vlaščići. Naziv možda dolazi od staroslovenskog imena za ove zvezde: Vlasezelisti (odnosno u drugim varijantama: Vlasozelisti, Vlasozilisti itd.). U Rusiji ih opet zovu Volosozari (a i Babino sazvežđe) što dolazi od imena starog slovenskog boga Volosa. Vlašići, odn. Vološići, bi u tom slučaju bili sinovi ovog boga.
Po drugim, manje osnovanim, verzijama naziv Vlašići se vezuje za Vlahe jer u primorju za ove zvezde kažu da zalaze iz planine sa "vlaske strane". Postoji i priča o nekim Vlasima koji su oteli lepu devojku pa ih je Bog za kaznu prikovao za nebo. A po nekim kazivanjima reč Vlašići dolazi otuda što neki po ovim zvezdama umeju "na tanku tancatu vlas kazati koje je doba noći".
Vlašići se pominju u više narodnih priča i pesama. Po jednoj priči Vlašići su duše sedmoro umrle dece nekog cara. Po drugoj to su pet zmajeva, jedan rob i careva kći. A najpoznatija je već pomenuta priča o Vlasima koju su oteli vrlo lepu devojku Mizulinku, pa ih je Bog, posle neutešnog plača njene majke, prikovao za nebo "da ih svet spominje doklen bude sveta". Po ovoj priči zvezde u Vlašićima se zovu Mile, Mileta, Vule, Vuleta, Skor-Bora, Bariša, a sedma je Mizulinka.
U mnogim narodnim pesmama i pripovetkama nebeska tela su antropomorfizovana. U nekim od tih predanja srećemo Veneru koja se "hvali kako je prose za Vlašiće".
Vlašiće, odnosno Plejade, mnogi narodi, pa i naš, koriste za određivanje doba noći ("na tanku tancatu vlas".
Pojava Vlašića na nebu o Petrovdanu značila je dolazak zore te je narod u to doba noći odlazio na kosidbu. Oko Božića Vlašići pred zoru zalaze pa je to bio čas za ustajanje.
Narod kaže da se Vlašići ne vide od Đurđevdana do Petrovdana te tako oni "otvaraju leto a zatvaraju zimu". Postoji i izreka da "đurđevska zora Vlašiće zatvara, a vidovdanska zora Vlašiće otvara" otuda što se ove zvezde prvi put u godini vide uoči Vidovdana.


Imena
Kod Srba vlašići su sedmoro braća. U predanjima njihova imena se navode u parovima. Nije jasno koje ime se odnosi na koju zvezdu. Postoji veše verzija ovih imena.
To su Mika i Mioka, Raka i Raoka, Orisav i Borisav i sedmi Milisav.
Ili: Vole i Voleta, Rale i Raleta, Mile i Mileta i mali Przozak.
Ili: Vao i Vaoka, Mio i Mioka, Skarabojo i Borisav i mali Biljurak
Ili: Mile i Mileta, Rade i Radeta, Bore i Boreta i mali Prigimiz


Izvor: Astronomija u predanjima, običajima i umotvorinama Srba, Nenad Đ. Janković
nsarski nsarski 01:38 16.03.2009

Re: Bravo!

Hvala.:)))

P.S. Uzgred, pre par nedelja sam bio na jugu. Potpuno je neverovatno kad vidis Orion u zenitu.
NNN NNN 03:09 16.03.2009

Subaru

gordanac gordanac 03:20 16.03.2009

---

Orion The Hero - pogled iz drugih "ćoškova"



Orion, takav kakav je



Orion nebula kroz "Hubble" oko



Konstelacija Orion sa imenima zvezda



Orion u zenitu
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:30 16.03.2009

Re: Subaru

Evo onda i opservatorije Subaru
drug.clan drug.clan 14:33 16.03.2009

Re: Subaru

NNN



Samo 6 zvezda! Bruka.
Ivana Knežević Ivana Knežević 02:19 16.03.2009

Kakvo putovanje

Fantasticno lepo.

Hvala.
NNN NNN 03:11 16.03.2009

Preporuka

velika bar kao Mlečni put, a tekst "na nepročitano" u favorite
Blade Runner Blade Runner 05:18 16.03.2009

Jos jedna od HST


Divan tekst i predivne slike
leopold_lady leopold_lady 10:51 16.03.2009

Re: Jos jedna od HST

Blade Runner

Divan tekst i predivne slike


Da,to je bilo u Politiki pre neki dan - čini mi se ili liči ... Nazvali su ga Božije oko .....
Saša Zorkić Saša Zorkić 11:10 16.03.2009

Re: Jos jedna od HST

To je planetarna maglina Helix ili NGC 7293. Nalazi se u sazvežđu Aquarius, tj. Vodolije na oko 700 svetlosnih godina od nas. Uočena je prvi put početkom 19. veka. U njenom središtu je nakon eksplozije zvezde ostalo jezgro zvezde kome je sudbina da postane beli patuljak. Itd. sve je to jako zanimljivo
leopold_lady leopold_lady 11:12 16.03.2009

Re: Jos jedna od HST

Hvala na objašnjenju
djole63 djole63 10:20 16.03.2009

Priroda je uvek bila nabolji umetnik

Sjajne slike, sjajan tekst.
Hvala
mima62 mima62 14:28 16.03.2009

Priroda je uvek bila nabolji umetnik

Ocaravajuce, ostavlja prostora masti...
Molim, sto vise ovakvih i slicnih tekstova. Ulepsali ste mi dan
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:16 16.03.2009

Re: Priroda je uvek bila nabolji umetnik

mima62
Ocaravajuce, ostavlja prostora masti...
Molim, sto vise ovakvih i slicnih tekstova. Ulepsali ste mi dan


Pa, računa se da u svemiru ima oko 160 imlijardi galaksija i srazmerno više svega ostalog. Dakle, materijala za pisanje ima. Biće.
radojicic92 radojicic92 15:07 16.03.2009

...

trista preporuka da mogu ...
sta priroda stvori, i sad se mi tu nesto guzimo
hvala Sasa :)

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:19 16.03.2009

Re: ...

radojicic92
trista preporuka da mogu...

На твојих триста ја бих додао своју барем једну. Бег никад није био циција, па макар и на туђ рачун ;-)
debora debora 15:12 16.03.2009

Hvala

Hvala na tekstu i dodatim objasnjanjima, fotografije su jako lepe.

Iz nekog razloga, astronomija mi se uvak cinila cudnom naukom jer su cinjenice tako strane i daleke - vreme u milionima godina, udaljenosti u stotinama svetlosnih godina... Malo toga sto astronomi otkriju se moze primeniti na svakodnevni zivot, a ono sto moze su nasi stari otkrili odavno, golim okom.

Posle ovog teksta mozda promenim misljenje.
alpeot alpeot 15:19 16.03.2009

Neutronska zvezda

Cisto da dopunim vas sjajan tekst, Sasa - u sredistu Krab magline se nalazi milisekundni pulsar, a isti je snimio Fermijev svemirski teleskop:



Vidimo se na Letenci.
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:21 16.03.2009

Re: Neutronska zvezda


Vidimo se na Letenci.


Stvarno! E baš fino. Najavljeni su neki novi insturmenti, očekujemo dobru posetu. Imaćemo projekcije, predavanja... Ko bude želeo moćiće da gleda kroz teleskop koliko želi (OK, ako bude vedro).
alpeot alpeot 17:34 16.03.2009

Re: Neutronska zvezda

Saša Zorkić

Najavljeni su neki novi insturmenti, očekujemo dobru posetu. Imaćemo projekcije, predavanja... Ko bude želeo moćiće da gleda kroz teleskop koliko želi (OK, ako bude vedro).


Izvanredno! Posle Letenke slede Letnji astronomski susreti u Beogradu, pa Letnja skola astronomije u organizaciji ADRB, tako da nas ceka pravo astronomsko leto. Inace, svaka cast za casopis. Divan primer ljubavi prema nauci.
cassiopeia cassiopeia 20:08 16.03.2009

Zvezdano nebo


Za nas ostale Krab maglina je očaravajuća nebeska šara najvećeg umetnika - prirode


Ova slika mi je jedno vreme bila avatar ovde na blogu.
Volim da gledam u noćno vedro nebo a jedno od najlepših doživljaja mi je bila avgustovska noć i meteorska kiša Perseida pre više godina. Te noći sam izbrojala jedno 10 zvezda padalica.

Super je tekst. Nadam se da će ih biti još.
112358oo 112358oo 22:24 16.03.2009

Cassiopeia A



ono što je preostalo posle ekslplozije supernove Cassiopeia A (Cas A)... fotografije predstavlja najmlađe poznate ostatke posle ekslplozije jedne supernove u mlečnom putu...
cassiopeia cassiopeia 22:43 16.03.2009

Re: Cassiopeia A

112358oo


ono što je preostalo posle ekslplozije supernove Cassiopeia A (Cas A)... fotografije predstavlja najmlađe poznate ostatke posle ekslplozije jedne supernove u mlečnom putu...


Fibonači uopšte nisam loše ispala. Sva caklim:)

Hvala ti informaciji. Prvi put čujem za ovu eksploziju.
alpeot alpeot 22:54 16.03.2009

Re: Cassiopeia A

cassiopeia

Sva caklim:)


Opet pravite nevolje?

Prvo ste tvrdili da ste lepsi od morskih nimfi, i da ne bese Perseja...
cassiopeia cassiopeia 22:57 16.03.2009

Re: Cassiopeia A

alpeot
cassiopeia

Sva caklim:)


Opet pravite nevolje?

Prvo ste tvrdili da ste lepsi od morskih nimfi, i da ne bese Perseja...


Ne pitaj... evo, za kaznu, sedim naopačke
112358oo 112358oo 22:17 16.03.2009

***



planetarna maglina mačje oko (Cat's Eye), mada bi joj pristajao i naziv Sauron...



super zvezdano jato Lynx Arc (Lynx je vrsta divlje mačke sa ćubastim ušima) milion puta svetlija od magline Orion...
miloradkakmar miloradkakmar 00:05 17.03.2009

Очаравајуће!

Очаравајуће! Који се светови крију унутар ових галаксија које нас воде у бескарај , шта се налази иза онога докле не можемо да допремо, па опет иза тога... Људско биће је недостојно ових фансцинантних слика, недостојно маглина и мрклина пуних сопствених живота које не може ни да наслути, док свој живот уништава бизарношћу , себичношћу... Човек само гледа у небо , броји и констатује, не допире до њега порука , ни поука, ни трунка опомене да је моћ неминовности тамо негде где се једино слажу тама и светлост....

Разбуди ми машту Зоркићу. Имам чиме да је храним . Хвала ти.
alexlambros alexlambros 00:23 17.03.2009

au

al se nacitah ovih astro blogova veceras! I bas su mi prijali .... i fotke su fantasticne ...
Sandra A Sandra A 21:00 19.03.2009

HVALA

Divan tekst, baš sam uživala. Moj sestrić piše maturski rad iz astronomije, pa sam mu poslala link, možda mu da neku ideju. Rekao mi je da mu ne pomaže za rad, ali da su na prošlom času pričali o M1, i da je oduševljen tekstom. Imate preporuku od nas dvoje. Nadam se još nekom ovako zanimljivom tekstu, za nas amatere koji volimo da gledamo u zvezdana neba.
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:35 19.03.2009

Re: HVALA

Jako mi je drago što vam se svidela ova stranica. Mislim da će uskoro ići slike iz našeg dvorišta. Videćete, ono je impresivno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana