Budućnost| Istorija

Odjeci kontrarevolucije

jinks RSS / 31.03.2021. u 10:28

rev1.jpg

Od kad su se revolucije pojavile na istorijskoj sceni, istog su se trenutka začuli i taktovi nekakve drugačije, kontrarevolucionarne muzike. U stvari, neki bi rekli da se revolucije dešavaju u istorijskom trenu, dok kontrarevolucije na određeni način mogu da traju decenijama i vekovima - bilo kao prevencija budućih revolucija, bilo kao odgovor na nekakve pređašnje tektonske poremećaje. Sad, ukoliko bi kontrarevoluciju i razumeli u nekakvom širem smislu, kao mnoštvo procesa usmerenih ka očuvanju društvenog poretka, kroz istoriju je moguće prepoznati bezbroj mera koje su vladari u tom smislu upravo i koristili. Počev od primene puke sile, pa sve do mnogih drugih, suptilnijih, uključujući, neretko, i značajne društvene reforme.

Sad, izgleda da svako vreme ima kontrarevoluciju najbolje skrojenu prema nekim svojim merama, i tema bloga je šta bi sve upravo i mogle da predstavljaju kontrarevolucije našeg vremena.

Naime, u Viasat dokumentaracu posvećenom revolucijama i kontrarevolucijama autori idu prilično daleko kada kažu da gotovo čitav 19. vek, kao i prva polovina 20. veka, u stvari predstavljaju odjeke američke i francuske buržoaske revolucije. Ali i to da neke od posledica (neki bi rekli i kontrarevolucionarnih) buržoaskih republikanskih revolucija, kao i Napoleonovih revolucionarno-ratnih pohoda sa početka 19. veka, predstavljaju, kako jače političko povezivanje na čitavom evropskom nivou (krunisano valjda i samom EU), tako i, što je možda u istorijskom smislu i zanačajnije, jačanje nacionalnih pokreta i stvaranje nacionalnih država. Sad, autori dokumentarca kažu kako bi veoma interesantna bila i analiza koja bi pokazala u kojoj je meri stvaranje nacionalnih država i pokreta stvarno i doprinelo smirivanju revolucionarnih previranja 18. i 19. veka - ali to je već neka druga priča.

Opet, kao što su buržoaske revolucije obeležile u svakom mogućem smislu najmanje narednih dvesta godina, autori pomenutog dokumentarca postavljaju pitanje da li je moguće da odjeci komunističkih i socijalističkih revolucija mogu da dopru duboko u 21. vek, ako ne čak i dalje.

Ili, šta bi to onda u ovim našim vremenima moglo da predstavlja nekakvu suštinsku reakciju na boljševizam. Odnosno, ukoliko su nacionalni pokreti 19. veka stvorili "našu" i "njihovu" elitu kao reakciju na buržoaske revolucije, šta bi to u 20. veku moglo da stvori "naše" i "njihove" kapitaliste i proletere. Sad, neki bi rekli da se i danas radi o nacionalnom, dok, opet, autori Viasat dokumentarca tvrde da je u pitanju nešto znatno dalekosežnije.

Naime, nakon I sv. rata politička i ekonomska elita ostala je zapanjena količinom zla koje su ljudi spremni da nanesu jedni drugima. Kada se tome doda i brutalnost sovjetske revolucije, gospodari naših vremena su shvatili da je ondašnjim metodama upravljanja istekao rok trajanja. U strahu od širenja komunizma učinjeno je nekoliko, kako kažu, kratkoročnih mera, tipa stvaranja Čehoslovačke i Jugoslavije, dok neki istoričari kao jedan od uzroka nastanka ekstremnih nacionalističkih i rasističkih pokreta u Nemačkoj i Italiji između ostalog vide i u tamošnjoj reakciji na jačanje socijalističkih i komunističkih ideja neposredno nakon I sv. rata.

Takođe, strah od levičarskih revolucija i pokreta nije bio je prisutan samo u kontinentalnom delu Evrope, već i u UK, a možda i najviše (koliko god to danas delovalo i neverovatno) u samim SAD. Ipak, pored teških ekonomskih kriza, period između dva svetska rata u SAD obeležava i jedan u to vreme naizgled možda i neprimetan, ali u političkom smislu prilično bitan proces. Po autorima, on je stidljivo započeo u ratnoj propagandi tokom I sv. rata, kao i u prvim pokušajima PR-a i marketinga, da bi posebno nakon II sv. rata izrastao maltene u jednu od okosnica čitave američke unutrašnje i spoljne politike. Naime, radi se o konceptu novog individualizma.

Zaista, zar nije individualizam (plasiran sa Zapada na sve moguće načine ka Istoku, posebno nakon II sv. rata) upravo ono što je dobrim delom i dovelo do pada Berlinskog zida. Takođe, zar i same reforme u komunističkoj Kini, koje upravo sada od ove zemlje i stvaraju novu globalnu silu, u dobroj meri ne predstavljaju reafirmaciju individualizma.

Opet, što se možda malo i zna, SAD nisu imale probleme samo sa "crvenima" iza Gvozdene zavese - imali su ih, ako ne i više, i sa levičarima u svojim redovima (počev od različitih pokreta borbe za ljudska i građanska prava, od kojih su neki po prirodi bili prilično levo orijentisani, pa sve do raznih antiratnih, hipi i drugih sličnih, koju su takođe na određeni način odisali levim idejama).

I, kako su SAD uspele na kraju da izađu na kraj sa svim svojim levičarima (a jesu, po svoj prilici) - što upravo i jeste poenta pomenutog dokumentarca, kao i odgovor na pitanje postavljeno na početku bloga. Koja je to "kontrarevolucija" našeg vremena, koja na određeni način možda upravo i izvire iz individualizma. Ili, možda jednostavnije, kako su SAD istovremeno uspele da ukalupe jednog hipija, antiratnog aktivistu ili borca za građanska prava. Pa, prema autorima dokumentarca, tako što su od svih njih napravili kapitaliste, odnosno nekakav novi vid kapitalista za kraj 20. i početak 21. veka. Naime, mnogi se šale time da je Vol strit u svoje vreme bi pun bivših hipika i antiratnih aktivista.

Ipak, zar i mi sami danas ne prisustvujemo stvaranju nekakvog novog masovnog, ili što bi neki rekli, proleterskog kapitalizma/individualizma, u kome je svako od nas na određeni način kapitalista. Imamo svoj marketing (preko veba i društvenih mreža), svoje finansije (kredite, u principu), godišnje i petogodišnje planove, svoju službu obaveštavanja, svoje investicije u razvoj (preko individualnih obuka, ali i preko studentskih, a danas čak i srednjoškolskih kredita), i na kraju svoj ultimativni kapital - radnu snagu, plasiranu na novim tržištima, prilagođenim novim vremenima.

Sad, neko će reći - gde je tu kontrarevolucija. Pa, prema autorima dokumentarca, slično kao što su i nacionalni pokreti 19. veka stvorili pojam "naše" i "njihove" elite (gde je naša naravno dobra, a njihova loša), proleterski kapitalizam od svih nas pravi kapitaliste - i kako onda da budemo protiv sebe samih.

Jer, od favela Rija i predgrađa Mumbaja i Šangaja, pa sve do penthausa Menhetna i ostrva poreskih rajeva, kapitalisti svih zemalja zvaće se kolegama, koliko god to možda danas zvučalo i neprimereno. Doduše, jedni neće u principu imati ništa, dok će drugi baratati trilionoma - ali, svejedno, i jedni i drugi će na kraju biti nekakvi kapitalisti.

I, opet, da li upravo taj trenutak i predstavlja onaj davno nagovešteni dan u kome će konačno nastupiti kraj ideologija. Jedino ostaje pitanje ko će u tom slučaju preostati da izigrava mrskog klasnog neprijatelja.

 



Komentari (62)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dolazel dolazel 11:16 31.03.2021

ideoloska borba je gotova

Doduše, jedni neće u principu imati ništa, dok će drugi baratati trilionoma - ali, svejedno, i jedni i drugi će na kraju biti nekakvi kapitalisti.


Ali ce velika vecina imati vise nego dovoljno, sa uvek prisutnom mogucnosti da zarade jos vise.

Nemoj zaboraviti da samo zahvaljujuci kapitalizmu i sebicnim interesima vlasnika kapitala (a interes je uvek profit) danas prosecan covek zivi daleko, daleko bolje nego najbogatiji stanovnik planete krajem 19 veka.
Napredak u medicini, tehnologiji, elektronici, hemiji, ekologiji...sve je to omogucila najobicnija trka za profitom. Uostalom seti se komunistickih zemalja i koliko je centralno dirigovana ekonomija bila zaostala u svim poljima, a bogami se u dosta njih i umiralo od gladi (Velika Glad - Holodomor 1932-1935 u Ukrajini za vreme Staljina kada je vise miliona ljudi potpuno nepotrebno umrlo od gladi ili u Velika Glad u Kini 1958-1961 za vreme Mao Ce Dunga).

proleterski kapitalizam od svih nas pravi kapitaliste


Nije, samo je internet i napredak u tehnologijama danas doneo ogromnu slobodu ljudima koji sada mogu slobodno, sa jako malim sredstvima (uz pomoc mikrokredita i drugim finansijskim sredstvima) da izadju na trziste i slobodno se nadmecu sa ostalim proizvodjacima/usluznim delatnostima i to sirom sveta, sto je ranije bilo nezamislivo.

Ja licno mislim da je trka u ideologija proslost - kapitalizam je pobedio, sad vec skoro u celom svetu i tesko da ce se osnova ponovo ikada promeniti, pogotovo sa iskustvima iz 20 veka. Naravno, napredak nece prestati i taj kapitalizam ce se menjati na bolje, verovatno sa vecom socijalnom podrskom ali sustina ce ostati ista - licne slobode i profit kao cilj svakog poduhvata moraju ostati sa relativno ogranicenim ucescem drzave cija uloga mora biti pre svega garancija stabilnosti.
jinks jinks 11:22 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Nije, samo je internet i napredak u tehnologijama danas doneo ogromnu slobodu ljudima koji sada mogu slobodno, sa jako malim sredstvima (uz pomoc mikrokredita i drugim finansijskim sredstvima) da izadju na trziste i slobodno se nadmecu sa ostalim proizvodjacima/usluznim delatnostima i to sirom sveta, sto je ranije bilo nezamislivo.

Da, tehnologija, kako u komunikacijama, industriji, ali i u finansijama najviše verovatno upravo i doprinosi pojavi toga bi se možda i moglo na određeni način i nazvati proleterskim kapitalizmom.

Da izimitiram jednog našeg poznatog blogera - umesto parole "Proleteri svih zemalja, ujedinite se", nova će verovatno biti "Kapitalisti svih zemalja, ujedinite se".

Inače, interesantno da će jedna od značajnijih posledica tekuće pandemije verovatno biti i povećanje udela rada od kuće, što može iz korena da promeni način poslovanja gledano globalno. A tek bi tu do izražaja mogle da dođu nove "proleterske" kapitalističke firme.
dolazel dolazel 11:49 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Inače, interesantno da će jedna od značajnijih posledica tekuće pandemije verovatno biti i povećanje udela rada od kuće, što može iz korena da promeni način poslovanja gledano globalno. A tek bi tu do izražaja mogle da dođu nove "proleterske" kapitalističke firme.


Da, jedini problem je sto ce to ostaviti puno ljudi bez posla koji ne mogu da prate napredak i povecanu konkurenciju. Tako da nam zasigurno sleduje "universal basic income" ako nista onda ugrozenim kategorijama, sto je ideja o kojoj se uveliko raspravlja (cini mi se da je Svajcarska vec eksperimentisala u jednom kantonu sa tim).

Mislim da je treba citirati velikog Adama Smita koji je ovo napisao u 18 veku:
Ono sto podize standard velikom delu drustva se nikad ne moze smatrati stetnim za celokupno drustvo. Nijedno drustvo ne moze prosperirati i biti srecno ako je najveci deo tog drustva siromasan i nesrecan.


A napisao je i ovo:
Covek sistema...sebe smatra savrseno pametnim; i cesto je toliko ocaran navodnom lepotom njegovog idealnog plana vladavine, da ne moze da odstupi od njega ni za jotu...On izgleda uobrazava da moze da rasporedi razlicite clanove celokupnog drustva sa istom lakocom kao sto necija ruka rasporedjuje figure na sahovskoj tabli. On zaboravlja da uzme u obzir da na velikoj sahovkskoj tabli drustva svaka individualna figura ima poseban i jedinstven princip pomeranja koji je potpuno drugaciji od onoga sto bi zakonodavstvo htelo od njega.
Atomski mrav Atomski mrav 14:22 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

jinks jinks 14:35 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Autor stripa Maks Bunker je u stvari, koliko se sećam, i bio izvorni italijanski levičar-revolucionar.
docsumann docsumann 15:55 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

jinks
Autor stripa Maks Bunker je u stvari, koliko se sećam, i bio izvorni italijanski levičar-revolucionar.


pa, po socijalnim komentarima u stripu, dalo bi se tako naslutiti
milisav68 milisav68 16:48 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

dolazel
Napredak u medicini, tehnologiji, elektronici, hemiji, ekologiji...sve je to omogucila najobicnija trka za profitom.

Pre profita ide vojna nadmoć.
nikvet pn nikvet pn 19:23 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Ipak, zar i mi sami danas ne prisustvujemo stvaranju nekakvog novog masovnog, ili što bi neki rekli, proleterskog kapitalizma i individualizma, u kome je svako od nas na određeni način kapitalista.


i jedni i drugi će na kraju biti nekakvi kapitalisti.


Већина становништва капиталисти? Па и није нека новост. Било је баш тако у 19.веку у УСА и у Милошевој Србији например. Озбиљну већину становништва сачињавали су инокосни пољопривредници. Свој на своме, капиталиста на својој земљи. И обе нације су напредовале до Првог светског рата-брата.
jinks jinks 19:47 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Pa jeste, baš tako. Doduše, pitanje je koliko je već pred kraj 19. veka u SAD procentualno bilo proletarijata.
vcucko vcucko 19:56 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

dolazel

Naravno, napredak nece prestati i taj kapitalizam ce se menjati na bolje,verovatno sa vecom socijalnom podrskom

Kratko pitanje - na osnovu čega smatraš da će biti tako?

Veća socijalna podrška u kapitalizmu je bila, dok je delom planete vladao komunizam. Tada je, kao kontrapunkt, nastao američki san o kućici u suburbiji, tad se formirala ta čuvena srednja klasa kao odlučujući faktor privlačnosti sistema. Otkad komunizma nema, u dobrom delu kap. sveta se gubi ta mitska srednja klasa.

Jesi li baš ubeđen u ovo što si napisao?

bene_geserit bene_geserit 20:59 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

srednja klasa je finansijski samodovoljna i ne zavisi od socijalne podrške, to joj je bezmalo definicija
tako da nestajanje i raslojavanje srednje klase i povećana socijalna podrška idu jedno sa drugim
magnus magnus 21:49 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Veća socijalna podrška u kapitalizmu je bila, dok je delom planete vladao komunizam
pitaj ljude koji su radili u njemačkoj dok je tito bio živ i sad. kad je bilo bolje samo ne zaboravi do branta je bio liberalni kapitalizam u de a sad je skoro ko ddr

kamilo_emericki kamilo_emericki 22:10 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

vcucko
dolazel

Naravno, napredak nece prestati i taj kapitalizam ce se menjati na bolje,verovatno sa vecom socijalnom podrskom

Kratko pitanje - na osnovu čega smatraš da će biti tako?

Veća socijalna podrška u kapitalizmu je bila, dok je delom planete vladao komunizam. Tada je, kao kontrapunkt, nastao američki san o kućici u suburbiji, tad se formirala ta čuvena srednja klasa kao odlučujući faktor privlačnosti sistema. Otkad komunizma nema, u dobrom delu kap. sveta se gubi ta mitska srednja klasa.

Jesi li baš ubeđen u ovo što si napisao?


"Žuti prsluci" u Francuskoj su najbolja ilustracija i dokaz ove tvoje tvrdnje.
bene_geserit bene_geserit 23:39 31.03.2021

Re: ideoloska borba je gotova

magnus
Veća socijalna podrška u kapitalizmu je bila, dok je delom planete vladao komunizam
pitaj ljude koji su radili u njemačkoj dok je tito bio živ i sad. kad je bilo bolje samo ne zaboravi do branta je bio liberalni kapitalizam u de a sad je skoro ko ddr

Ako se nešto smanjilo od socijalne podrške, to je zbog bioloških razloga (nema to veze sa komunističkim "kontrapunktom" ), nije isto kad su žene rađale 3 deteta i bilo je 10 radnika na jednog penzionera i kad žene rađaju 1.4 deteta i ima 2 radnika na jednog penzionera.
A ta jednom osvojena "prava" na socijalne podrške se prilično teško ukidaju. I više imaju tendenciju da se povećavaju a ne smanjuju.
dolazel dolazel 02:00 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Kratko pitanje - na osnovu čega smatraš da će biti tako?

Veća socijalna podrška u kapitalizmu je bila, dok je delom planete vladao komunizam. Tada je, kao kontrapunkt, nastao američki san o kućici u suburbiji, tad se formirala ta čuvena srednja klasa kao odlučujući faktor privlačnosti sistema. Otkad komunizma nema, u dobrom delu kap. sveta se gubi ta mitska srednja klasa.


Pa nije bas. Srednja klasa se pojavila mnogo ranije, u Evropi vec u 16-17 veku kada je poceo da raste sloj zanatlija i ljudi koji su mogli da menjaju prebivaliste i zive od svog rada i nisu bili vise vezani za zemlju - recimo rast srednje klase je jedan od uzroka Francuske Revolucije. U samoj Americi takodje srednja klasa se pojavila mnogo ranije, vec u 17-18 veku i jako je brzo rasla zbog velikog industrijskog razvoja, posebno u 19 veku. Tako da je prica da se srednja klasa formirala samo kada je komunizam zavladao delom planete obican mit koji je nema uporiste u cinjenicama.
Inace sam komunizam nije specijalno uticao na razvog kapitalizma, osim mozda antikomunisticke histerije u Americi 1950ih i razvoja sindikata (unions) koji opet nisu igrali ni priblizno istu ulogu koju su recimo imali u komunizmu.
Socijalna pomoc je ideja koja se pojavila mnogo pre komunizma, vec u srednjem veku(prva polovina 16 veka) u V. Britaniji tzv Poor Laws koji je doneseno nekoliko recimo Poor Law iz 1601 za vreme Kraljice Elizabete je bio organizovan po parohijama i generalno je pomagao stare, nemocne i bolesne koji nisu mogli da rade (tzv impotent poor). Tako da ni ta ideja nije dosla sa komunistima vec se pojavila mnogo ranije. I u Americi je ta ideja postojala mnogo ranije - recimo penzioni plan za zaposlene Americkih espresnih pruga je postojao vec 1875.
Takodje, slom komunizma i njegovo iscezavanje sa politicke scene u svetu, opet nije nikako uticao na "gubitak srednje klase" kako ti kazes, jer istina je potpuno drugacija, zapravo srednja klasa u celom svetu raste i to posebno posle pada komunizma, jer se bas u bivsim komunistickim zemljama tek sada formira prava srednja klasa. Isto, nekada nerazvijene zemlje recimo Indija i posebno Kina, gde je doslo do prave eksplozije srednje klase posebno nakon reformi Deng Siaopinga, kada je realno uvede kapitalisticki sistem privredjivanja na mala vrata (sto je on formulisao cuvenom recenicom: "Kakve veze ima da li je macka crna ili bela ako lovi miseve?"
Ono na sta ti verovatno mislis je procentualni pad srednje klase u razvijenom svetu u odnosu na raniji period. To zaista postoji ali uzrok nema opet nikakve veze sa postojanjem komunizma vec sa nekim drugim faktorima: tehnoloski napredak, ogroman rast srednje klase u nekada siromasnim zemljama u ostatku sveta, internet, robotizacija, promene starosne strukture i drugo. To je ogroman problem za razvijene zemlje i zato cela prica o pojacanoj socijalnoj mrezi jer su promene kao i uvek jako brze i puno ljudi ne moze da se prilagodi istim niti ima potrebne vestine i znanja da bi se prilagodio. Naravno, to uvek kosta i zato reforme i u finansijama i bankarstvu i posebno u skorije vreme velika intelektualna bitka oko moderne monetarne teorije jer svako oklevanje kosta
bene_geserit bene_geserit 02:29 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Srednja klasa se pojavila mnogo ranije, u Evropi vec u 16-17 veku kada je poceo da raste sloj zanatlija i ljudi koji su mogli da menjaju prebivaliste i zive od svog rada i nisu bili vise vezani za zemlju

Srednja klasa se pojavila sa garancijom privatne svojine. Jednom kad nije mogao lokalni kabadahija da dođe i otme ti sve što je tvoje, ljudi su počeli da imaju veću motivaciju da rade i stvaraju.
To su prvi uradili Englezi, vrlo brzo su se najbolje zanatlije tog vremena (pandan današnjim inženjerima) iz raznih krajeva Evrope preselile u Englesku i to je bio jedan od glavnih zamajaca Industrijske revolucije.

Ovo pripisivanje postojanja srednje klase u zasluge komunistima je patetično. Ideja je valjda da je taj "komunistički kontrapunkt" naterao višu klasu da omogući društvenu pokretljivost i stvaranje srednje klase jel su se plašili komunističke revolucije. U samim komunističkim zemljama prvo što su radili to je da otimaju ljudima njihovo, to nepoštovanje privatne svojine ukida mogućnost postojanja srednje klase. Kod Kineza se srednja klasa pojavila kad su od kumizma napravili neki hibridni sistem. Dok je bio drug Mao, naučnici, inženjeri su bili pogodni za streljanja i fizičke radove, a privatni biznisi nisu ni postojali.
magnus magnus 05:41 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Ako se nešto smanjilo od socijalne podrške, to je zbog bioloških razloga (nema to veze sa komunističkim "kontrapunktom" ), nije isto kad su žene rađale 3 deteta i bilo je 10 radnika na jednog penzionera i kad žene rađaju 1.4 deteta i ima 2 radnika na jednog penzionera.
A ta jednom osvojena "prava" na socijalne podrške se prilično teško ukidaju. I više imaju tendenciju da se povećavaju a ne smanjuju.
Ma ne , sedamdesetih, kad je u njemačkoj bilo najbolje, gazda biti petkom dao kovertu i to je to za 5 -6 plaća mogo si opela Mantu kupit ( odnosno za 9 uštediti). Poslje Branta , plaće padaju, veliki su porezi velike redistribucije . što je dovelo do krize devedesitih. Svi su bježali u neku socijalu a industrija je bježala van. Onda je Šreder planom 2010 jasnim "sječenjem" socijalnih prava preokrenuo ciklus, merkelica je došla već na gotovo .
magnus magnus 06:02 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

vcucko
dolazel

Naravno, napredak nece prestati i taj kapitalizam ce se menjati na bolje,verovatno sa vecom socijalnom podrskom

Kratko pitanje - na osnovu čega smatraš da će biti tako?

Ne , ili će "zapadna civilizacija" propast/završit u totalitarizmu. Ili će doći do restarta na pozicije iz pedesetih ili kao u americi početkom XX stoljeća .
Radikalno smanjivanje redistribucije , povećati će srednju klasu i ograničiti moć korporacija ( njima odgovara jaka socijalna politika ) . Nama i evropi treba povečavanje konkurentnosti a ne socijale . jer samo neko vrjeme društvo može živjeti od socijale i narućivati preko ALi exspresa
principessa_etrusca principessa_etrusca 06:31 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Ako se nešto smanjilo od socijalne podrške, to je zbog bioloških razloga (nema to veze sa komunističkim "kontrapunktom" ), nije isto kad su žene rađale 3 deteta i bilo je 10 radnika na jednog penzionera i kad žene rađaju 1.4 deteta i ima 2 radnika na jednog penzionera.
A ta jednom osvojena "prava" na socijalne podrške se prilično teško ukidaju. I više imaju tendenciju da se povećavaju a ne smanjuju.

Однос броја запослених и броја пензионера је битан само у оним државама где су пензиони фондови опљачкани, па се пензије исплаћују из државног буџета, односно цео систем ради на hand to mouth принципу.
bangyahead bangyahead 07:23 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Atomski mrav
alan




bene_geserit bene_geserit 07:37 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Однос броја запослених и броја пензионера је битан само у оним државама где су пензиони фондови опљачкани, па се пензије исплаћују из државног буџета, односно цео систем ради на hand to mouth принципу.

Tako je praktično u svim zemljama sveta. Možda postoje neki izuzetci tipa Norvežani. U USA su svi penzioni programi underfunded, a i social security.
A to su samo penzije, svi ostali socijalni programi se finansiraju iz budžeta.
bene_geserit bene_geserit 07:40 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Onda je Šreder planom 2010 jasnim "sječenjem" socijalnih prava preokrenuo ciklus

Jeste, ali je to morao da uradi zbog biologije. Da je odnos zaposlenih i penzionera kao 70-tih to ne bi uradio.
Ok, možda malo i zbog konkurentnosti, ta globalizacija.
vlad_aleksh vlad_aleksh 09:31 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

principessa_etrusca
Ako se nešto smanjilo od socijalne podrške, to je zbog bioloških razloga (nema to veze sa komunističkim "kontrapunktom" ), nije isto kad su žene rađale 3 deteta i bilo je 10 radnika na jednog penzionera i kad žene rađaju 1.4 deteta i ima 2 radnika na jednog penzionera.
A ta jednom osvojena "prava" na socijalne podrške se prilično teško ukidaju. I više imaju tendenciju da se povećavaju a ne smanjuju.

Однос броја запослених и броја пензионера је битан само у оним државама где су пензиони фондови опљачкани, па се пензије исплаћују из државног буџета, односно цео систем ради на hand to mouth принципу.


Као у Србији, на пример?
vlad_aleksh vlad_aleksh 09:35 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

magnus
vcucko
dolazel

Naravno, napredak nece prestati i taj kapitalizam ce se menjati na bolje,verovatno sa vecom socijalnom podrskom

Kratko pitanje - na osnovu čega smatraš da će biti tako?

Ne , ili će "zapadna civilizacija" propast/završit u totalitarizmu. Ili će doći do restarta na pozicije iz pedesetih ili kao u americi početkom XX stoljeća .
Radikalno smanjivanje redistribucije , povećati će srednju klasu i ograničiti moć korporacija ( njima odgovara jaka socijalna politika ) . Nama i evropi treba povečavanje konkurentnosti a ne socijale . jer samo neko vrjeme društvo može živjeti od socijale i narućivati preko ALi exspresa


Трамп је направио покрет "МАГА". Начинимо Америку поново великом. На који се период америчке историје мисли? Када је Америка била велика последњи пут? Неки тумачи мисле да је у питању доба Роналда Регана? Шта ти кажеш?
bene_geserit bene_geserit 23:38 01.04.2021

Re: ideoloska borba je gotova

Radikalno smanjivanje redistribucije , povećati će srednju klasu i ograničiti moć korporacija ( njima odgovara jaka socijalna politika ) . Nama i evropi treba povečavanje konkurentnosti a ne socijale . jer samo neko vrjeme društvo može živjeti od socijale i narućivati preko ALi exspresa

Ma nije problem u nivou redistribucije niti bi smanjivanje preraspodele nešto ozbiljno rešilo.
Problem je u monopolima velikih firmi protiv kojih male nemaju šansu i korupciji državnog aparata.

Dokle god birokrate šire svoja ovlašćenja i regulacije svega i svačega (em komplikovane, em poskupljuju sve, a jako pogodne za korpupciju) ne možeš da povećaš konkurentnost. A političari guraju svoju ideologiju kroz školski sistem (školuju svoju vojsku) a onda regulacijama teraju firme da takve zapošljavaju (npr. svi HR-ovi su prepuni nekih tetki što su završile women studies, black studies i sl., a firme ih zapošljavaju kao liniju odbrane od tužbi).

O kakvoj konkurentnosti pričamo kad firme kao ova u kojoj ja radim imaju VP-a za diversity (sa još gomilom ljudi ispod nje), a fakulteti imaju gomile nekakvih diversity koordinatora i sl. budalaština i regularno jedine obavezne ispite nekakve propagandne budalaštine. Isto kao marksizam nekada u socijalizmu.
Školstvo i zdravstvo su dva super primera kako su se birokrate eksponencijalno razmnožile poslednjih 30 godina, dovoljno je pogledati odnos broja lekara i sestara i administrativnog osoblja u bolnicama pre 30 godina i danas. Slično u školama, gomila nekih medijatora, life-karijera trenera, opet naravno neizbežni diversity koordinatori i sl. Naravno onda izdvajanja za zdravstvo i školstvo u USA ekstremno velika a rezultat kuku pomozi. I onda umesto da ulažeš te pare u razvoj, infrastrukturu (na nivou društva) ti jedeš sopstvenu supstancu, kao komunističke zemlje nekad.
Черевићан Черевићан 14:13 31.03.2021

идеологије докле

или, назире ли им се бар крај

бунта било ................и биће га вала
у људима бушка…...... црв промене,
слојевитост друштва је присутна
ето начин .........да'с Власт опомене
bangyahead bangyahead 07:25 01.04.2021

Re: идеологије докле

samo što u srbiji ide u pogrešnom smeru -"revolucionari su nam uništili zemlju i živote, dajmo desno, gde su naši veleheroji: aćim, neda, ljota?"
milisav68 milisav68 09:24 01.04.2021

Re: идеологије докле

bangyahead
samo što u srbiji ide u pogrešnom smeru -"revolucionari su nam uništili zemlju i živote, dajmo desno, gde su naši veleheroji: aćim, neda, ljota?"

A premijer(ka) ti je unuka Titovog generala sa Krka.

U vladi "naša Goca" koja je drukala kolege osamdesetih godina.

Više se i ne kriju, nego nam se smeju u lice.
bangyahead bangyahead 13:58 02.04.2021

Re: идеологије докле

milisav68

A premijer(ka) ti je unuka Titovog generala sa Krka.

U vladi "naša Goca" koja je drukala kolege osamdesetih godina.

Više se i ne kriju, nego nam se smeju u lice.

a praunuci kod levijatana na poslaničkoj listi i nea dea-e na listi osumnjičenih. u stvari, tu je i određena kontroverza - jesu li ili ne to iste generalske porodice? kako god, spomenici su autentični, partizanska vojska pobednička protiv "novog evropskog poretka", a kako vidimo iz uvodnog teksta, novi zbor udarna kapisla agresivnih elita "novog globalnog poretka" kao i stari zbor pre 80-ak godina.
magnus magnus 18:13 31.03.2021

Početci


Y. Levin autor je knjige The Great Debate: Edmund Burke, Thomas Paine, and the Birth of Right and Left. U njoj objašnjava osnovnu razliku konzervatizma (Burke) i progresivizma (Paine).
Levin
Rasprava između univerzalnih principa i povijesnih presedana – između politike eksplicitnog znanja i politike implicitnog znanja – nalaze se u srži rasprava koje još uvijek definiraju našu [američku] politiku.


Do današnjeg danas, progresivni glasovi tvrde da naš politički sustav mora osnažiti stručnost da izravno odgovori na društvene i političke probleme koristeći tehničke vještine; A današnji konzervativci tvrde da moramo osnažiti institucije (poput obitelji, crkvi, i tržišta) koje usmjeravaju implicitno znanje mnoštva pojedinaca i generacija, institucije koje su prošle test vremena i koje u samoj svojoj formi sadrže više mudrosti no što ijedna osoba može posjedovati. Ova rasprava, koja je kod Burkea i Painea bila tako eksplicitna, je još jedna verzija neslaganja o tome treba li politička misao uzeti u obzir apstraktne, izdvojene, racionalne pojedince, ili mora uzeti u obzir konkretna ljudska društva u njihovim društvenim i povijesnim okolnostima.
Još je Burke sa skepsom gledao na frncusku revoluciju. dok je bio blagonaklon američkoj
u principu tarasprava uz neke specifičnosti i buku horde umjesto artikulitranja političkih partija traje i kod nas - ne znam ima li srpskii prevod ali rado bi ga imao
jinks jinks 19:10 31.03.2021

Re: Početci

Da li bi se onda na određeni način moglo zaključiti i to da kako levi, tako jednako i desni deo političkog spektra podrazumevaju određeni, sebi specifičan vid kolektivizma. Kao i da individualizam (koji se pominje i u blogu), koliko god ga mi sada donekle i podrazumevali, u stvari predstavlja istorijski gledano sasvim novu tvorevinu, kako politički, tako i na svaki drugi mogući način.

I gde bi mu onda, individualizmu, uopšte onda i sledovalo mesto u političkoj ravni - ne znam, negde oko centra, verovatno.
magnus magnus 19:19 31.03.2021

Re: Početci

Da li bi se onda na određeni način moglo zaključiti i to da kako levi, tako jednako i desni deo političkog spektra podrazumevaju određeni, sebi specifičan vid kolektivizma
Donekle . klasičan konzervativizam vjeruje u "dobrovoljne" institucije , kao obitelj, crkava , zajednički interes ali koji proizilazi iz individualnih odluka i slobodnog udruživanja ljudi , konzervativizam ne vejeruje u magije društvenog planiranja , multipliciranje kroz redistribucije , kalsični ( anglosaksonski , europski) konzervativizam počiva na ličnoj odgovornosti u slobodi izbora pojedinca . ali smatra da se pojedinac treba osloniti ne samo na svoj racio nego i na kolektivno znanje/pamčenje / narativ / mitove /guslanje zajednice , ne mislim ja na ove naše "tradicionaliste " koji su samo nacional socijalisti i iako prividno klerikalci , oni su suštinski antiklwerikalci jer ne poštuju jerarhiju crkve
vlad_aleksh vlad_aleksh 09:38 01.04.2021

Re: Početci

magnus

Y. Levin autor je knjige The Great Debate: Edmund Burke, Thomas Paine, and the Birth of Right and Left. U njoj objašnjava osnovnu razliku konzervatizma (Burke) i progresivizma (Paine).
Levin
Rasprava između univerzalnih principa i povijesnih presedana – između politike eksplicitnog znanja i politike implicitnog znanja – nalaze se u srži rasprava koje još uvijek definiraju našu [američku] politiku.


Do današnjeg danas, progresivni glasovi tvrde da naš politički sustav mora osnažiti stručnost da izravno odgovori na društvene i političke probleme koristeći tehničke vještine; A današnji konzervativci tvrde da moramo osnažiti institucije (poput obitelji, crkvi, i tržišta) koje usmjeravaju implicitno znanje mnoštva pojedinaca i generacija, institucije koje su prošle test vremena i koje u samoj svojoj formi sadrže više mudrosti no što ijedna osoba može posjedovati. Ova rasprava, koja je kod Burkea i Painea bila tako eksplicitna, je još jedna verzija neslaganja o tome treba li politička misao uzeti u obzir apstraktne, izdvojene, racionalne pojedince, ili mora uzeti u obzir konkretna ljudska društva u njihovim društvenim i povijesnim okolnostima.
Još je Burke sa skepsom gledao na frncusku revoluciju. dok je bio blagonaklon američkoj
u principu tarasprava uz neke specifičnosti i buku horde umjesto artikulitranja političkih partija traje i kod nas - ne znam ima li srpskii prevod ali rado bi ga imao


Да ли си читао есеј Слободана Јовановића о Едмунду Берку? Сјајан есеј, ако ниси - обавезно прочитај. Има га на српском језику.
magnus magnus 20:32 01.04.2021

Re: Početci

vlad_aleksh


Да ли си читао есеј Слободана Јовановића о Едмунду Берку? Сјајан есеј, ако ниси - обавезно прочитај. Има га на српском језику.
jok, od latinke i miladina
zemljanin zemljanin 22:13 01.04.2021

Re: Početci

You cannot hope to build a better world without improving the individuals. To that end each of us must work for our own improvement, and at the same time share a genaral responsibility for all humanity, our particular duty being to aid those to whom we think can be most useful.

Marie Curie
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:33 02.04.2021

Re: Početci

magnus
vlad_aleksh


Да ли си читао есеј Слободана Јовановића о Едмунду Берку? Сјајан есеј, ако ниси - обавезно прочитај. Има га на српском језику.
jok, od latinke i miladina


Шта ти, као класични либерал и поштовалац лика и дела Латинке Перовић и Миладина Ковачевића, мислиш о обавезној вакцинацији? Ко је власник људског тела? Тај човек чије је тело, држава, друштво или партија?
maliperica maliperica 21:35 31.03.2021

Ајд, сад...

Да ли је овладавање глобалном социјалном и политичком сфером ( неки виде само здравствено медицинску ) - револуција или контрареволуција?

Да ли долази са левице или деснице ?

Или се једноставно и случајно десило ?

Да се заразимо - од слепог миша ?


jinks jinks 07:58 01.04.2021

Re: Ајд, сад...

Да ли је овладавање глобалном социјалном и политичком сфером ( неки виде само здравствено медицинску ) - револуција или контрареволуција?

To je interesantno pitanje. A možda je i jedno i drugo istovremeno.

Takođe, pitanje da li revoluciju ili kontrarevoluciju, postmatrate kao, ne znam, virus ili kao vakcinu. Ili što bi neki rekli svaka vakcina u sebi sadrži elemente virusa kome je namenjena.

Или се једноставно и случајно десило ?

Tek bi to bila priča.
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:41 02.04.2021

Re: Ајд, сад...

maliperica
Да ли је овладавање глобалном социјалном и политичком сфером ( неки виде само здравствено медицинску ) - револуција или контрареволуција?

Да ли долази са левице или деснице ?

Или се једноставно и случајно десило ?

Да се заразимо - од слепог миша ?




Одговорићу ти на следећи начин.
Слепи миш није слеп, нити је миш.
magnus magnus 06:20 01.04.2021

školovanje i nappredak

nekakva statistika bi pokazala da je srpsko društvo sklonije "komunističkim" rješenjima nego "kapitalističkim" uz sve mimikrije i lakirovke kojima se "komunizam" prikriva i da je to "zastranjivanje" uljevo veće nego u americi ,britaniji ali i danskoj ili norveškoj ( mitsko A U SKANDINAVSKOM MODELU) a u samom srpskom društvu to zastranjivanje u levo veče je unutar visokoobrazovanih nego onih sa srednjom ( o kojima se oni jeli brinu) , a to zastranjivanje je veće unutar skupine društvenjaka ( od pučkoškolskih bibliotekarki do sociologa i novinara) nego unutar STEM područja . Dovoljno je pogledati "obaveznu lektiru" na univerzitetima , sve vrvi od stare levice do modernog treša , liberalni ili konzervativni autori su prognani. Tužno je što zapadne "vladine nevladiine organizacije " financiraju kroz grantove takve gluposti . ( evo sad ne neki novinar N1 za njemačku kintu napisao knjigu o toksičnoj muškosti)
Tekst koji je mene kao maturanta odvojio od nužnosti ljevice
bangyahead bangyahead 07:31 01.04.2021

Re: školovanje i nappredak

magnus
nekakva statistika bi pokazala da je srpsko društvo sklonije "komunističkim" rješenjima nego "kapitalističkim" uz sve mimikrije i lakirovke kojima se "komunizam" prikriva i da je to "zastranjivanje" uljevo veće nego u americi ,britaniji ali i danskoj ili norveškoj ( mitsko A U SKANDINAVSKOM MODELU) a u samom srpskom društvu to zastranjivanje u levo veče je unutar visokoobrazovanih nego onih sa srednjom ( o kojima se oni jeli brinu) , a to zastranjivanje je veće unutar skupine društvenjaka ( od pučkoškolskih bibliotekarki do sociologa i novinara)
Tekst koji je mene kao maturanta odvojio od nužnosti ljevice

današnja omladina - čast izuzecima od finih roditelja, i baka i deda - ide udesno. oni mrze komunizam, partizane, to je sve bilo loše, rušimo i skrnavimo spomenike, postojeće zapustimo... sudeći po uvodnom postu, njihova ideologija nam je nametnuta spolja, pošto s rusofobijom ne ide već... daj šta daš, neka i mržnju, samo da ubijemo više tu njihovu sklonost ka komunističkom modelu.
bene_geserit bene_geserit 23:20 01.04.2021

Re: školovanje i nappredak

današnja omladina - čast izuzecima od finih roditelja, i baka i deda - ide udesno

Čuj ovo, čast onima koji su levo a nije zla desnica u pitanju.
Kad već koristiš levica, desnica termine - oni imaju smisla samo kad je ekonomija u pitanju. I tu većina srpskog društva naginje na levo, želi jaču socijalu. Ukljućujući dobrim delom i mlade.
Spomenike ruši ovih dana Antifa svuda po svetu. Pominjanje rušenja spomenika i pripisivanje toga nekakvoj "desnici" je jadno i lažno.
A svi normalni ljudi mrze komunizam kao i druge totalitarne sisteme.
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:35 02.04.2021

Re: školovanje i nappredak

bangyahead
magnus
nekakva statistika bi pokazala da je srpsko društvo sklonije "komunističkim" rješenjima nego "kapitalističkim" uz sve mimikrije i lakirovke kojima se "komunizam" prikriva i da je to "zastranjivanje" uljevo veće nego u americi ,britaniji ali i danskoj ili norveškoj ( mitsko A U SKANDINAVSKOM MODELU) a u samom srpskom društvu to zastranjivanje u levo veče je unutar visokoobrazovanih nego onih sa srednjom ( o kojima se oni jeli brinu) , a to zastranjivanje je veće unutar skupine društvenjaka ( od pučkoškolskih bibliotekarki do sociologa i novinara)
Tekst koji je mene kao maturanta odvojio od nužnosti ljevice

današnja omladina - čast izuzecima od finih roditelja, i baka i deda - ide udesno. oni mrze komunizam, partizane, to je sve bilo loše, rušimo i skrnavimo spomenike, postojeće zapustimo... sudeći po uvodnom postu, njihova ideologija nam je nametnuta spolja, pošto s rusofobijom ne ide već... daj šta daš, neka i mržnju, samo da ubijemo više tu njihovu sklonost ka komunističkom modelu.


Зашто ме мрзиш што волим Шешеља?
bangyahead bangyahead 13:36 04.04.2021

Re: školovanje i nappredak

bene_geserit

Čuj ovo, čast onima koji su levo a nije zla desnica u pitanju.
Kad već koristiš levica, desnica termine - oni imaju smisla samo kad je ekonomija u pitanju. I tu većina srpskog društva naginje na levo, želi jaču socijalu. Ukljućujući dobrim delom i mlade.
Spomenike ruši ovih dana Antifa svuda po svetu. Pominjanje rušenja spomenika i pripisivanje toga nekakvoj "desnici" je jadno i lažno.
A svi normalni ljudi mrze komunizam kao i druge totalitarne sisteme.


čekaj, ti znaš ko u državi srbiji skrnavi spomenike - o Srbiji govorim, u njoj živim, što se kod vas po SAD dešava me boli ćošak.

i ne govorim o kulturnoj građanskoj desnici, već o rastućem nacizmu u srbiji, čiji ste vi - AMERI - i finansijer i idejni tvorac. no, znaš kako, jednom smo vas već isprašili u Majci Srbiji, isprašićemo vas i drugi put.
bangyahead bangyahead 13:40 04.04.2021

Re: školovanje i nappredak

vlad_aleksh


Зашто ме мрзиш што волим Шешеља?



da li ja delujem kao neko poput šekija šejtana ko bi opterećivao svoje biće tako nakaznom emocijom i stanjem kakvo je - хејтић? . znači, šeki radi za amere nacoše? pa, ne zvuči nelogično. ono što je nelogično zašto ga sns pušta u etar? i sns šljaka za amere nacoše?

киријелејсон киријелејсон киријелејсон
bangyahead bangyahead 15:35 04.04.2021

Re: školovanje i nappredak

A svi normalni ljudi mrze komunizam kao i druge totalitarne sisteme.


tek sada sam primetio ovu izjavu. nije tačno. možda svi "normalni ameri" mrze komunizam jer vam država decenijama ispira mozak time. niti jedan jedini normalan čovek - izvan SAD - ne mrzi komunizam, posebno kod nas iz porodica potomaka preživelih Holokaust, logore i pokolje; pošto je crvena petokraka prvo što smo videli nakon godina kojekakvih U, kokardi, orlova, i njima sličnih simbola fašizma; dakle simbol oslobođenja. to što su vama u SAD ispirali mozak rujo- i komunizmofobijom - kao i rujama strahom od vas - u Huverovoj Eri, je druga priča; no ni ona ne treba da se tiče Države Srbije. naš interes nije identičan niti američkom niti ruskom - premda i jedni i drugi mešetarite ovde po Srbiji, a Srbija sirota, praktično bez garda ikakvog dopušta da vršljate ovde i pravite darmar kako vam se prohte, i jedni i drugi. što se tiče štetnosti totalitarnosti po proizvodne i stvaralačke kapacitete pojedinačne ličnosti, Hana Arentova je tu izvanredno izbalansiran autor.


shmoo shmoo 19:36 04.04.2021

А круна тог школовања и напретка-докторат!







jinks jinks 19:58 04.04.2021

Re: А круна тог школовања и напретка-докторат!

Ključne su one tri zlatne zvezde iznad grba :)
shmoo shmoo 22:59 04.04.2021

Re: А круна тог школовања и напретка-докторат!

jinks
Ključne su one tri zlatne zvezde iznad grba :)



М'да... (што би рекао Чарли).



jinks jinks 08:05 01.04.2021

Pitanje

U blogu je ostalo pitanje, a odnosi se na nešto što se predaje počev od škole pa nadalje.

Naime, da li je radna snaga isključivo roba (kao što su nas učili), ili bi mogla da bude i nešto drugo. Da li je možda i kapital, na primer, kao što je pomenuto u blogu, ili čak i nešto treće.
bene_geserit bene_geserit 21:56 01.04.2021

Re: Pitanje

Da li je možda i kapital

Meni deluje da ima dosta karakteristika kapitala.
Ti uložiš rad da uvećaš vrednost tog kapitala dok se školuješ. Ili ako održavaš zdravlje i kondicuju pa budeš fizički sposobniji za rad.
Kada uložiš taj kapital (tj. počneš da radiš za platu) dobiješ dividende (tj. platu) a vrednost kapitala se i smanjuje (kako godine idu postaješ fizički i intelektualno manje sposoban) i povećava (stičeš radno iskustvo, učiš nove stvari).
Za razliku od kapitala, postoje biološki limiti i vremensko ograničenje. Takođe uvećanje vrednosti je ograničeno, dok kapital teoretski možeš da povećavaš eksponencijalno.
Atomski mrav Atomski mrav 08:26 02.04.2021

Re: Pitanje

Naime, da li je radna snaga isključivo roba (kao što su nas učili), ili bi mogla da bude i nešto drugo. Da li je možda i kapital, na primer, kao što je pomenuto u blogu, ili čak i nešto treće.


Roba, resursi, kapital... sve smo samo nismo ljudi.
milisav68 milisav68 09:59 02.04.2021

Re: Pitanje

Roba, resursi, kapital... sve smo samo nismo ljudi.

To je ono - milion pobijenih ljudi je statistika.

Što je veća firma, to se više gubi ljudskost.

Nekada, kad se imalo dva konja ili dve krave, to su bili članovi porodice.

Savremena civilizacija nas je otuđila od prirode i pretvorila u nekakve bezosećajne robote.
jinks jinks 10:26 02.04.2021

Re: Pitanje

Roba, resursi, kapital... sve smo samo nismo ljudi.

Što je interesantno, tu teoriju o tome da je radna snaga roba nisam prvi put čuo u nekom američkom triler ili horor filmu, već na časovima sociologije/marksizma u srednjoj školi.

Sad zamisili taj šok da ti profesor u jeku socijalizma priča kako si ti u stvari - roba.
Atomski mrav Atomski mrav 10:35 02.04.2021

Re: Pitanje

Dakle, ako imate osećaj da vas poslodavac jebe u zdrav mozak - to on samo oplođuje svoj kapital.
jinks jinks 10:41 02.04.2021

Re: Pitanje

Imaš i ono da bi radna snaga možda mnogo pre mogla da bude kapital samog radnika nego poslodavca.

Na kraju možda će se u svim tim mogućim budućim promenama pojam poslodavca totalno promeniti. Možda će poslodavac postati neki server, ili ko i šta već, koji angažuje buduće "proletere"-kapitaliste ne kao zaposlena fizička lica, već kao pravna lica koja se angažuju po projektu.
Atomski mrav Atomski mrav 10:47 02.04.2021

Re: Pitanje

Sve je to u suštini mlaćenje prazne slame. Zovi me prozor, samo me nemoj razbiti.
maliperica maliperica 21:26 01.04.2021

Eppur si muove ...

Адвокати су се пробудили и покренули ИНИЦИЈАТИВУ !


LINK
maliperica maliperica 21:39 01.04.2021

Re: Eppur si muove ...


...Jebote , kad moraš da čitaš prevod sa hebrejskog...umesto da se kao druga deca igraš rata četnika i partizana .

Israel - news


Ovo je kontra - preventivnoj kontrarevoluciji .


maliperica maliperica 22:11 01.04.2021

Re: Eppur si muove ...

vlad_aleksh vlad_aleksh 11:37 02.04.2021

Re: Eppur si muove ...

maliperica
Адвокати су се пробудили и покренули ИНИЦИЈАТИВУ !


LINK


Па што то раде ако је Израел шампион у борби против короне?
Нека свет пропадне, али нека се правда испуни!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana