Ekonomija| Istorija

Modernizmi

jinks RSS / 26.08.2020. u 15:36

Kada je stvarno uopšte i počelo moderno doba? Za ono starije da se i pretpostaviti da je potaknuto nekim davnašnjim "prirodnjacima", u trenutku kada su otkrili vatru, ili šta već. A opet, možda pre kada su neki onovremeni "društvenjaci" shvatili da nikakvih tamo vatra ili čega već nikada ne bi ni bilo da upravo oni to nisu dozvolili i omogućili. Kako god, sve bi teklo nekim svojim, možda i potpuno drugačijim tokom da se u međuvremenu nije desila moderna istorija. 

Sad, neko će reći da je moderno doba inicirano pojavom poljoprivrede, kao i prvih stalnih naselja. Doduše, i za to ima kontraprimera - kultura koje su i posle hiljada godina ostale na istom tom nivou. Da li bi to, onda, mogle da budu pojave pisma, novca i trgovine, administracije, zakona, raznih naučno-tehničkih otkrića, kao i prvih gradova-država. Sigurno, ali šta je to što je pored svega navedenog, kao i milion drugih faktora, proizvelo konačni rased, okončalo srednji vek, i pokrenulo modernu istoriju negde sa počecima renesanse.

Pa, između ostalih, autori jednog interesantnog dokumentarca iznose prilično nesvakidašnju tezu, po kojoj bi uzroke trebalo tražiti u svemu, ali i ništa manje u finansijama i ekonomiji. Naime, bar po njima, staru istoriju od moderne razdvaja između ostalog i to što je u prethodnoj razvojni tok društva predstavljao sporopromenljivu uzlaznu liniju, dok je moderno doba iznedrilo periode naglih i burnih razvoja (praćene, doduše i neizbežnim fazama recesija). I, koliko god to bilo nezahvalno, autori kao jedan od ključnih uzroka novih dinamičnih promena navode između ostalog i nečiju koliko genijalnu, toliko i jednostavnu ideju da i sam novac pretvore u predmet trgovine. To jest, tvrde da je moderno doba dobrim delom upravo i podstaknuto pojavom trgovine novcem i hartijama od vrednosti, odnosno, prvim bankama, kreditima i kamatama, kao i berzama i investicionim fondovima.

A evo i nešto istorijata o kome govore:

- Prvi rudimentarni oblici potrošačkih kredita javljaju se već u gradu Sumeru 3500 p.n.e., i obično su izdavani okolnom poljoprivrednom stanovništvu. Takođe, kreditirane su i nove uže specijalizovane struke (administracija, zanatlije, vojska), gde je značajnu ulogu u izdavanju kredita imalo lokalno sveštenstvo.

- U Vavilonu 1800 p.n.e. nastaje Hamurabijev zakonik, čija se jedna od osnovnih stavki upravo prva formalno i bavi regulisanjem maksimalne dozvoljene vrednosti kamate.

- U Rimu 50 p.n.e. zabeležen je slučaj u kome je Ciceron kupio zemljište za 15 miliona sestercija samo pomoću komada papira koji je predstavljao jemstvo za kredit. 

- Kako u starom Egiptu, tako i u Grčkoj i Rimu antički hramovi su korišćeni i kao trezori za čuvanje novca, pre svega bogatijih porodica. Što je u principu bilo prilično praktično, pošto su hramovi bili dobro čuvani (što od strane ljudi, što od strane bogova), a i pošto je sveštenstvo bilo pismeno i moglo da vodi bankovnu administraciju. Takođe, ostalo je zabeleženo i da je sveštenstvo izdavalo pozajmice ostalom delu stanovništva za određenu kamatu (gde kamata za "štednju" vlasnicima čiji je novac čuvan u trezorima hramova nije postojala ni kao pojam, slično nekim današnjim bankama). Što bi na određeni način moglo da da i nekakav novi uvid u ondašnje paganske religije, tipa - ako ste obožavalac Atine plaćaćete kamatu 3%, dok je kod Demetre 5%, doduše uz dodatnu povoljnost da je Demetra Demetra, a Atina ipak samo Atina.

- U srednjem veku kreditiranje je prilično zamrlo, prevashodno zbog stava crkve po kome je uzimanje kamate nemoralno. Doduše, ostala je zabeležena i templarska epizoda u kojoj su pomenuti vitezovi sa vremenom postali glavni zajmodavci i finansijeri evropskog plemstva, kraljeva i careva ... što se, doduše, ipak na kraju i prilično loše završilo po Templare.

- Čitavo doba istraživanja, otkrića i osvajanja, kao i uspostavljanja novih globalnih trgovačkih puteva i kolonija (Amerika, pomorski putevi prema Indiji, Kini, Okeaniji, ...) koje je usledilo nakon srednjeg veka finansirano je kreditima, dobrim delom.

- Henri VIII, engleski kralj i jedan od prvih protestantskih vladara 1545. zvanično zakonom određuje maksimalnu dozvoljenu vrednost kamate od 10%.

- Dolazi doba nastanka narodnih država i država-nacija, koje su u značajnoj meri finansirane kreditima. Što za izgradnju državnog aparata (vojska, administracija, institucije, infrastruktura), što za finansiranje sve učestalijih ratova, kao i ratnih reparacija i posleratnih rekonstrukcija.

- Urbanizacija i industrijalizacija, posebno tokom 20. veka masovno u sistem kreditiranja uvodi bivše poljoprivredno stanovništvo, kmetove, kao i novi gradski proletarijat.

- Socijalističke revolucije koje se dešavaju tokom 20. veka takođe rezultuju nastankom novih država, kao i potpuno novih slojeva radništva i državnog aparata, koji su posebno u drugoj polovini 20. veka poprilično kreditirani. Na kraju krajeva, zar i sam socijalizam ili komunizam na određeni način ne predstavljaju vid nepovratnog zajma, ili bar kredita sa vrlo povoljnom kamatom, koje država daje stanovništvu (naravno, pod uslovom da niste neko od onih koji plaćaju ceh revolucije bilo imovinom, životom ili čime već).

- Posleratni zapad je obeležilo ako ništa drugo ono bar nastanak bezbroj novih osnova po kojima je sve veći broj ljudi kreditiran, i gde se sa vremenom postepeno u sistem kreditiranja uključuju i potpuno novi društveni slojevi. Do te mere da, na primer, u SAD sa početka 21. veka hipotekarne kredite masovno dobijaju i ljudi koji inače verovatno ne bi mogli da dobiju ni pivo na veresiju ispred samoposluge (što je rezultovalo globalnom ekonomskom krizom 2008. godine). Kao u skorije vreme i nezaposleni studenti koji se kreditno opterećuju u SAD sa blizu 100 milijardi dolara godišnje po osnovu kredita za školarine (i za koje se smatra da će biti jedan od uzroka narednog globalnog kriznog kreditnog balona). Gde je pitanje koji će sve novi društveni slojevi, kao i na koje sve nove načine biti kreditirani kako u bližoj, tako i u daljoj budućnosti.

Sad, autori dokumentarca iz prethodno navedenog izvode više argumenata u prilog svoje teze. Polaze od primera srednjeg veka, gde je uverenje po kome je kamata nemoralna dovelo do vekova stagnacije, i gde na sličan način takođe delom pokušavaju da objasne i nerazvijenost i siromaštvo država i društava u kojima i dan danas važi slično uverenje.

Takođe, navode, prilično ambiciozno, da čitava moderna istorija na određeni način u stvari i predstavlja razvojni proces u kome je jedna od osnovnih posledica ta da se stvaraju nove društvene okolnosti koje omogućavaju kreditiranje sve šireg sloja ljudi po sve većem broju osnova. Odnosno, da se jedna od osnovnih posledica osvajanja novih sloboda na određeni način svodi i na osvajanje slobode za nove kredite. 

Kao i to da, kao što je 19. vek izgleda pokušao da razreši sveprisutne unutrašnje društvene podele i sukobe novim osvajanjima i istraživanjima, ili 20. vek ideologijama, 21. vek pokušava da ih razreši finansijama. Jer, kako, bar po priči, uopšte i navesti, na primer, neke današnje "prirodnjake" da ne izmišljaju toplu vodu, ili "društvenjake" neke nove rupe na saksiji, ako ne finansijama (gde u priči jednako može da posluži i bilo koja druga "linija razdvajanja"). 

Na kraju krajeva, autori prilično neumoljivo zaključuju kako bolje uopšte i kontrolisati čoveka - da li tako što mu pričate bajke o paradajzu od 100 kg koji raste u Sibiru, ili tako što se optereti sa bezbroj kredita, koje na kraju stvarno i mora da vraća.

 

 



Komentari (9)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

solo solo 15:53 26.08.2020

.


To jest, tvrde da je moderno doba dobrim delom upravo i podstaknuto pojavom trgovine novcem i hartijama od vrednosti, odnosno, prvim bankama, kreditima i kamatama, kao i berzama i investicionim fondovima.


jinks jinks 16:03 26.08.2020

Re: .

Ne sećam se gde sam pokupio detalj o tome kako je u Viktorijanskoj Engleskoj jedan od najdosadnijih poslova bio posao bankarskog službenika.

Sad, šta bi sve iz to ga moglo da se zaključi, ne znam ... a i nadam se da odavno nije tako.

p.s.

Inače, super asocijacija.
nsarski nsarski 16:40 26.08.2020

Sve ovo rečeno može da se sažme

u kraći filmić. Proporučujem od sveg srca.



A glede diskusije koja će da usledi, moj komentar je
Черевићан Черевићан 20:12 26.08.2020

и онако

sve će teći nekim svojim tokom

од увек је новац .. .. ..нама командово
и никад се од тог .........одустати неће,
у Глобалнoм фонду сви смо уграђени
једни ћаре с'мање други с'више среће
docsumann docsumann 12:24 27.08.2020

moderno je vječna slava prolaznog

...
jinks jinks 12:35 27.08.2020

Re: moderno je vječna slava prolaznog

Izgleda da neke moderne ipak prolaze brže, dok drugima za to treba nešto više vremena.
Ribozom Ribozom 14:43 27.08.2020

2+2

A evo dokle je stiglo kreditiranje u postmodernoj Srbiji:

p.s. premotajte na drugu sekundu :)
amika amika 22:47 27.08.2020

Мирко и Славко

Takođe, navode, prilično ambiciozno, da čitava moderna istorija na određeni način u stvari i predstavlja razvojni proces u kome je jedna od osnovnih posledica ta da se stvaraju nove društvene okolnosti koje omogućavaju kreditiranje sve šireg sloja ljudi po sve većem broju osnova. Odnosno, da se jedna od osnovnih posledica osvajanja novih sloboda na određeni način svodi i na osvajanje slobode za nove kredite.


Хоће да каже - што си задуженији, то си слободнији!!! - па ће твоје слободне иницијативе и велики рад да створи за њега отплате а за тебе максимум слободе. Ово је изврнуто на наличје оно познато: - Пази Мирко, иде метак (кредит?)! -Хвала, Славко!

"Слободе" које се завршавају поуком о кредитима као најбољој контроли људи. Ко их то контролише? Онај 1-5% најбогатијих? Модерна историја почиње кад се ја обогатим, и тачка.

rade0000 rade0000 12:00 28.08.2020

Digitalno doba

Moderno dobe jeste digitalno
znacenje reci

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana