Ekonomija| Istorija

Kako je trgovina stvorila svet

jinks RSS / 07.10.2018. u 10:00

ktsv1.jpg

Sećate se scene iz kultnog filma „2001: Odiseja u svemiru" u kome se čopori čovekolikih majmuna i majmunolikih ljudi koskama istrebljuju do iznemoglosti zbog komada mesa i gutljaja vode. I šta je onda uopšte i moglo na kraju da spreči njihovo totalno međusobno istrebljenje, kao i da započne bilo kakav oblik praistorijske diplomatije. Ne znam, da li je nekakav misteriozni i ezoterični obelisk prekinuo rat, zaveo mir i naterao ih da sarađuju, ili se radi o nečem trećem. Nečem, koliko jednostavnom toliko i genijalnom - o tome da su počeli međusobno da trguju.

Sad, paralelno sa prvim pokušajima trgovine počeli su se sigurno razvijati i razni instrumenti neophodni kako bi se trgovalo što uspešnije. Jer, kako uopšte uspešno i trgovati ukoliko ne govorite jezikom koji obe strane manje-više razumeju, ako ne postoje pravila i zakoni koji između ostalog štite i sam proces trgovine (nema krađe i ubijanja ... među mušterijama i trgovcima, ...), a tu su i pismo, novac i algebra, kao i različiti aparati sile (privatni ili državni) koji štiti trgovačke puteve i mesta trgovanja (pijace, trgove, prometne raskrsnice, šoping molove). I na kraju, jednako koliko i na početku, ako ne postoji i na određeni način zagarantovano i zaokruženo tržište (grad, feud, carstva i kraljevstva, nacionalne države, nadnacionalni savezi država).

Naime, zamislite da ste u poziciji nekog velikog trgovca - kako bi vam najviše odgovaralo da organizujete svet tačno prema svojoj meri. Mislim, lepo bi bilo da potrošača živi što je moguće više što bliže vašim trgovinama. Takođe, pored toga što ispunjavaju svoju osnovnu ulogu vaše mušterije, dobro bi bilo da na određeni način zarade i novac koji bi kod vas potrošili, najbolje proizvodeći jeftinije ono što vi prodajete skuplje, ili čuvajući i održavajući sistem u kome trgovanje neometano teče. Sad, sve ovo neodoljivo podseća na opis grada, zar ne. Opet, kada se kao veliki trgovac dovoljno obogatite, poželećete da sve više gradova povežete u sve veće tržište, za šta vam je potrebna dobra priča i - država. I to je to.

ktsv2.jpg 

Sad, zar i nije jedna od osnovnih uloga, između ostalih, i same države i ta da obezbedi, zaštiti i održava tržište - i to na bezbroj različitih načina. Počev od snaga reda i odbrane (ili napada), preko pravnog, finansijskog i fiskalnog sistema, pa sve do obrazovanja, umetnosti i opšte kulture. I sad, koliko bi na kraju neko uopšte i mogao da pogreši ukoliko bi istoriju posmatrao u priličnoj meri i iz ugla trgovanja i tržišta.

Jer, učeni smo, između ostalog, zbog čega je kapitalizam kapitalizam, komunizam komunizam, slično kao i socijalizam, nacizam, fašizam, ili terorizam i verski fundamentalizam. Hiljade stranica ispisane su kako bi se definisale suptilne razlike između različitih društvenih sistema, ali šta ako je koren pomenutih kao i mnogih drugih istorijskih pretumbanjavanja predstavljao u dobroj meri i sudar na određeni način sukobljenih trgovačkih koncepata i interesa. Na kraju krajeva, možda različite ideologije, od onih liberalnih pa sve do najrepresivnijih, i ne predstavljaju dobrim delom ništa drugo do u suštini različito osmišljene i organizovane potrošačke modele.

Pa, zar i sam crnokošuljaš nije negde na kraju bio potrošač, kao i US marinac, Severnokorejac ili Isisovac - i zar se svako od njih na kraju dobrim delom i ne bori za neko svoje tržište. Da ne pominjem i neke od najratobornijih plemena i naroda kroz istoriju, koji nisu svoje pobede iskoristili isključivo da drugima vladaju, koliko pre da se integrišu u lokalno stanovništvo, i da kao bogato plemstvo i ugledni trgovci generacijama razvijaju i jačaju svoje vekovima stare trgovačke mreže (čuveno je, na primer, bogato saksonsko, normansko i vikinško plemstvo po trgovačkim gradovima Južne i Severne Italije, Francuske, a donedavno čak sve i do same Rusije i Konstantinopolja).

ktsv3.jpg 

Na kraju, ukoliko je trgovina već toliko i usađena u samo srce istorije, da li bi onda trebalo posebno da se zabrinemo u trenutku kada globalni igrači krenu da se gađaju terminima kao što su trgovinski ratovi, sankcije i carinske barijere. Jer, ukoliko je trgovina toliko često kroz istoriju i bivala jača od raznih ideologija, i ukoliko se upravo ona možda i nalazi na određeni način i u osnovi samih ideologija (na kraju krajeva, zar na određeni način i same politike i ideologije ne predstavljaju vid tržišta i trgovanja idejama), da li bi sve to moglo da znači da su trgovinski ratovi oduvek kroz istoriju predstavljali ne samo najčešći uvod u oružane ratove i šire sukobe već i njihov osnovni uzrok.

Sad, nadam se da nećemo po N-ti put na ovim prostorima uživo prisustvovati traganju za odgovorom na ovo pitanje, iako se zadnjih meseci termin trgovinski rat i previše često ponavlja u svetskim medijima.

 



Komentari (139)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 10:40 07.10.2018

организованом Свету у походе ајд'

traganjе za odgovorom na pitanje

данас знано интернет је кривац
да се у целости повезао Свет ,
у прошлости претпоставке трају:
знатижеље људи .. трговине клет'
jinks jinks 10:53 07.10.2018

Re: организованом Свету у походе ајд'

A da li je znatiželje više bilo onda ili sada, ili isto.
Черевићан Черевићан 23:32 07.10.2018

зјапом знатижеља

A da li je znatiželje više bilo

порив човеков је
другчем да се нада,
знатижеља сваком
времену припада

zemljanin zemljanin 11:01 07.10.2018

srebro

Anticka Grcka bi bila niko i nista da nije bilo trgovine ... oni koji su se divili velikom Egiptu, docekali su da njim i vladaju ... drevni Egipat je fantastican primer kako drustvo, ma koliko napredno bilo, ako nema trgovinskih i imperijalnih pretenzija - na kraju propada ...

srebro iz Lat. Amerike je imalo ogroman doprinos u razvoju trgovine i ekonomija, cisto da pomenem ... dobar blog, nista manje nije ocekivano od takvog autora
jinks jinks 11:11 07.10.2018

Re: srebro

Grci su pravi primer trgovačkog naroda, i do kojih sve granica razvoja može da dovede "trgovački" pragmatizam u organizaciji društva ... sve do stvaranja i beskonačno velikih i brilijantnih ideja, koje se na određeni način "prodaju" i do današnjih dana. Interesantno kako su se kroz istoriju pojavljivali i drugi trgovački narodi koji su vladali svetom ili dobrim delom sveta u svoje vreme, kako u ekonomiji, tako i u nauci i kulturi ... Englezi, Italijani, Španci, Francuzi, Portugalci, Holanđani, sad US ... Arapi isto, Kinezi u nekim vremenima.

Inače, postoji zabluda da su Grci i Grčka nastali od Minojaca i Mikenaca (u svoje vreme takođe nekih od najvećih trgovačkih gradova, naroda, čega već) ... ali nije tako. Grci jesu preuzeli verovatno neke ideje od Minojaca, ali je sam narod naseljen po grčkim polisima dominatno predstavljao donedavno doseljene došljake, skupljene odasvud, širom Mediterana (u čuvenoj migraciji zvanoj "Selidba Morskih ljudi" ili tako nešto).

Interesantno ovo vezano za Egipat, baš skoro na Viasatu bila serija od nekoliko epizoda o njihovoj kondezovanoj istoriji ... mnogo interesantno.

srebro iz Lat. Amerike je imalo ogroman doprinos u razvoju trgovine i ekonomija

Da, baš to neki i kažu, globalne ekonomije. Po nekima, španski srebrnjak je predstavljao jednu od privih globalnih valuta.

p.s.

Hvala :)
zemljanin zemljanin 11:22 07.10.2018

Re: srebro

Interesantno ovo vezano za Egipat, baš skoro na Viasatu bila serija od nekoliko epizoda o njihovoj kondezovanoj istoriji ... mnogo interesantno.

mogu samo da ti preporucim, bilo kao original ili torrent

history-of-ancient-egypt

Uopste njihov sajt je neverovatan, baz obzira na moju posvecenost i radoznalost, ne mogu da ispratim toliku kolicinu informacija + reference
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:26 07.10.2018

Re: srebro

srebro iz Lat. Amerike je imalo ogroman doprinos u razvoju trgovine i ekonomija, cisto da pomenem


Samo u pravcu toga da se izvrši finansijska revolucija, s obzirom da je srebro iz Latinske Amerike ubrzo postalo bezvredno. Imamo primer možda i najvećeg stratega novog doba Gustava Adolfa; za vreme Tridesetogodišnjeg rata je razvio sjajnu strategiju koja je imala za cilj da stalno zaposeda ona mesta gde su se nalazila najobilatija skladišta hrane. Stoga su na razvoj trgovine više uticala poljoprivredna dobra (uz sirovine) iz Novog sveta, nego samo srebro. Srebro su prezaduženi vladari redovno kvarili. Tako je Filip II i pored velikih inekcija srebra iz Novog sveta redovno proglašavao bankrot, a Fugeri su propali.

No, naravno, srebro je imalo značajan uticaj u trgovini, jer kada je postalo skoro bezvredno u Evropi, ono je masovno prebacivano u Aziju, pošto Evropljani nisu imali ništa drugo "vredno", izuzev oružja, da ponude azijatskim despotima u zamenu za luksuznu robu. U suštini, većina tog srebra iz Novog sveta je završila po azijskim hramovima i palatama.
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:27 07.10.2018

Re: srebro

Inače, postoji zabluda da su Grci i Grčka nastali od Minojaca i Mikenaca (u svoje vreme takođe nekih od najvećih trgovačkih gradova, naroda, čega već) ... ali nije tako. Grci jesu preuzeli verovatno neke ideje od Minojaca, ali je sam narod naseljen po grčkim polisima dominatno predstavljao donedavno doseljene došljake, skupljene odasvud, širom Mediterana (u čuvenoj migraciji zvanoj "Selidba Morskih ljudi" ili tako nešto).


Valjda u razbijanju zabluda prvo treba distinktivno (prekopotrebni pleonazam u ovom slučaju) razlikovati minojsku od mikenske kulture?
jinks jinks 12:39 07.10.2018

Re: srebro

Negde sam pokupio da su ipak na određeni način bili različiti ... čitam sad, da su jedno vreme preci Mikenaca ratovali sa Minojcima, ali da je na kraju minojska kultura "preneta na kopno" među prvobitne Mikence, iz čega je i iznikla kasnija mikenska kultura.

Tako da mu u stvari mikenska kultura stvarno i dođe kao nastavak minojske, u pravu si.
mirelarado mirelarado 12:53 07.10.2018

Re: srebro

history-of-ancient-egypt


Hvala za ovaj link, Zemljanine. Drevni Egipat je potrajao tri milenijuma! Ovi što su ga naposletku pokorili znatno kraće, potonje novovekovne sile još kraće. Izgleda da se ne širi samo kosmos ubrzano, nego i moćne imperije sve brže propadaju.
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:58 07.10.2018

Re: srebro

Negde sam pokupio da su ipak na određeni način bili različiti



Veoma različiti, uostalom nisu govorili ni istim jezikom.

mariopan mariopan 13:22 07.10.2018

Re: srebro

srebro


Srebro je pomoglo i Atini da se obogati i da izgradi Akropolj, to jest da postane dominantna nad drugim polisima, jer su drugi polisi morali da plaćaju Atini u srebru, kako su se dogovorili, zajedničku odbranu od osvajača. Pa kako neko vreme nije bilo osvajača Atina se obogatila.

Zajednička odbrana od opasnosti dovela je do primirja između polisa koji su do tada neprekidno ratovali između sebe, i tako se, otprilike začela i njihova zajednička država koja traje do danas.

Zaminljivo je da Grci i danas veoma cene svoje poreklo iz tih vremena, Spartanci su strašno ponosni što su poreklom iz Sparte (moj zet) a za Grke koji su proterani iz Turske, iz Alkesandrije, i danas imaju poseban izraz....ne baš lep.

mariopan mariopan 13:36 07.10.2018

Re: srebro

jinks
Negde sam pokupio da su ipak na određeni način bili različiti ... čitam sad, da su jedno vreme preci Mikenaca ratovali sa Minojcima, ali da je na kraju minojska kultura "preneta na kopno" među prvobitne Mikence, iz čega je i iznikla kasnija mikenska kultura.

Tako da mu u stvari mikenska kultura stvarno i dođe kao nastavak minojske, u pravu si.


malo istorije, vezano za temu (kopirala) .


Krit je svoje bogatstvo dugovao pomorskoj trgovini. Egiptu, tadašnjoj najvećoj sili, Minojci su bili posrednici u transportu robe, a Amnis, na obali, uz niz ribarskih sela, bio je krcata međunarodna luka. Tu je bila usidrena i kraljevska mornarica. Po kejovima su se tiskali ljudi različitih nacionalnosti: ostrvljani Kiklada, trgovci iz Biblosa, Ugarita, Azije itd. Na vrhuncu moći minojski brodovi plovili su čitavim istočnim Mediteranom.

Kataklizmične sile. Jenjavanje slave

Mnogi naučnici su, od 1940. pa sve do 1980. godine verovali da je kataklizmična erupcija vulkana na ostrvu Tera (današnji Santorini) 110 km od Krita, kada je središte ovog ostrva u potpunosti uništeno, bila i uzrok propasti minojskog Krita. Na Teri, koja je postala Pompeja egejskog sveta, (postoje mišljenja da je bila, uz Krit, kandidat za tajanstvenu Atlantidu) pronađeni su ispod pepela ostaci koji pokazuju direktan uticaj Krita. To su bile kuće ukrašene freskama, nalik onima u Knososu. Međutim, nedavni dokazi iz različitih izvora, kao što su godovi drveća, vulkanske naslage i slojevi leda, smeštaju erupciju u period od bar 50 godina pre nego što je 1450. g. p.n.e. počelo opadanje moći Krita, moguće je čak da se desila u XVI veku p.n.e. Slojevi pepela ispod ostrva ukazuju na to da posledice erupcije na Teri nisu mogle da budu toliko velike da unište građevine i useve na Kritu. Cunami, koji je nastao posle eksplozije, verovatno je uništio istočne obale ostrva, ali su se ostrvljani oporavili od nesreće, popravili štetu i nastavili dalje. U Grčkoj u XV veku pre n.e. pojavila se snažna, ratnička kultura. Iz Mikene na kopnu napadači u bronzanim oklopima počeli su da napadaju neutvrđenu kritsku obalu. Prethodni napadi same prirode sigurno su oslabili snage ostrva. Mikenci su zauzeli palatu u Knososu i obnovili je. Tako je nastala jedna civilizacija mešovitih kultura. Minojska autohtona tradicija izmešala se sa pridošlom mikenskom. Stari običaji na Kritu su se održali još gotovo 300 godina, ali je onda ostrvo postalo deo teritorija Mikenskog kraljevstva. Slabljenje je išlo u nepovrat. Tukidid, grčki istoričar iz V veka pre n.e. smatrao je da je kritska civilizacija konačno uništena invazijom Doraca, grčkog naroda koji je zauzeo veći deo Grčke. Ipak, savremeni istoričari smatraju da se civilizacija urušila iznutra. Kako god, pomorske trgovačke veze sa Egiptom i Srednjim istokom su prekinute oko 1100. g.p.n.e. , trgovina je propala i nekada razvijeno društvo spalo je na obrađivanje zemlje radi pukog preživljavanja.

Jedino što je preostalo od nekadašnje kritske slave su narodna sećanja, mitovi i legende koji su prenošeni sa pokolenja na pokolenje i koji su nepovratno urezani u srž grčkog naroda, njegove istorije i kulture. Ime Minos ostalo je zapamćeno na dva različita načina: s jedne strane, on je bio zlotvor Atinjana, vlasnik strašnog Minotaura koji je proždirao atinsku mladež, a sa druge strane, zapamćen je kao izuzetno mudar kralj, koji je čak zbog te mudrosti postavljen za sudiju u Hadu. Ove suprotnosti navode na misao da su dva kralja iz različitih perioda zapamćeni kao jedan. Ali, osim tih predanja, ostataka veličanstvenih dela kritske umetnosti i graditeljstva, malo toga je sačuvano da bi se znala prava istina. A ona leži, nikada do kraja osvetljena, ispod samog Krita.

za P.U.L.S.E: Katarina Ćuk

maksa83 maksa83 21:11 07.10.2018

Re: srebro

Jedino što je preostalo od nekadašnje kritske slave su narodna sećanja, mitovi i legende koji su prenošeni sa pokolenja na pokolenje i koji su nepovratno urezani u srž grčkog naroda, njegove istorije i kulture.

Mislim da sam pominjao ovde da "svi Krićani su lažovi" potiče od drevne šizme pošto su Krićani tvrdili da se Zevs rađa i umire svake godine, dok su Atinjani tvrdili da je besmrtann.
jinks jinks 06:24 08.10.2018

Re: srebro

Mislim da sam pominjao ovde da "svi Krićani su lažovi" potiče od drevne šizme pošto su Krićani tvrdili da se Zevs rađa i umire svake godine, dok su Atinjani tvrdili da je besmrtann.

Inače, Zevs je rodom Krićanin, postoji i pećina u kojoj je rođen, kao i mit o njegovom rođenju, koji se, naravno kao što bi se i dalo očekivati, uklapa u klasičan razvojni put heroja (rađa se dete od majke bez oca, kroz detinjstvo i mladost prolazi kroz ničim zaslužene patnje u kojima se po svoj prilici u stvari i prelamaju i neke od lošijih stvari u društvu, odrasta i rešava pojedine od tih problema, uči društvo kako da to više ne ponavlja, ...).

Inače, zamisli da ovu priču prvi put pročitaš na peščanoj plaži na Kritu, sa koje bi možda čak i mogla da se vidi i planina na kojoj je Zevs rođen, i to potpuno slučajno (knjiga u suštini ne bi ni trebalo da ima neke posebne veze niti sa Kritom, ni sa Zevsom).
tasadebeli tasadebeli 07:37 08.10.2018

Re: srebro

jinks

Grci su pravi primer trgovačkog naroda, i do kojih sve granica razvoja može da dovede "trgovački" pragmatizam u organizaciji društva ...



Па не само Грци, него Левантинци уопште... Па следствено томе, онда и цео Медитеран по којем су оснивали колоније и Грци и Картагињани... Односно Феничани, како год.

Мада нису у потоњим вековима ни Викинзи, иако Северњаци, заостајали за античким Грцима, тј. Левантинцима. Били су исто толико добри трговци колико морепловци и ратници иако никада нису основали неку своју државу која би им штитила ту трговину. (Ако не рачунамо Русију. )

Кажу да су Викинзи на својим бродовима улазили из Балтика у речни систем на територији данашње Русије, па преко Волге стизали до Црног мора и Медитерана, па кроз Гибралтар и уз обалу западне Европе опет у Балтик. Све тргујући (и помало ратујући) успут. Као нека врста кружног воденог трговачког пута. Тако су пловећи и тргујући по данашњим руским рекама стизали чак и до Персије, а неки кажу и до Индије.





Sad, paralelno sa prvim pokušajima trgovine počeli su se sigurno razvijati i razni instrumenti neophodni kako bi se trgovalo što uspešnije.



Пре неколико година једна америчка лингвисткиња (не сећам се имена) је чак обелоданила своју теорију да су прва писма заправо настајала тако што су трговци источног Медитерана каменчиће на којима су били урезани зарези којима су они бележили своја трговачка потраживања, задуживања и остало, стављали у глинене врећице, па су ти зарези на каменчићима остављали своје трагове у глини. Па мало помало, и ето Прве револуције људског духа пре неких 5000 година. Ко зна, можда је госпођа и у праву, али још увек је то њено само теорија док за остале две Револуције људског духа, фала богу, и знамо које су и како су настале - Гутенберг и онда недавно (историјски гледано) ова сокоћала преко којих се управо дописујемо овде са све интернетом.

А сама срж трговине, њена суштина, без обзира на све државне механизме, проналаске, револуције људског духа, царинске ратове итд. није се много променила. Нити ће се променити.



jinks jinks 09:32 08.10.2018

Re: srebro

Мада нису у потоњим вековима ни Викинзи, иако Северњаци, заостајали за античким Грцима, тј. Левантинцима. Били су исто толико добри трговци колико морепловци и ратници

Da ovo za Vikinge sam čuo na više mesta, toliko da su mnoge plemićke (odnosno, trgovačke) porodice po jugu Italije i Sicilije u stvari naslednici Normana i Vikinga, koji su vekovima trgovali celom Evropom, od Severa, preko Rusije i Konstantinopolja, do Mediterana i dalje - sad, koliko su nasledili i vekovima stare trgovačke mreže i veze, ko će ga znati.

Inače, ovo za Rusiju takođe stoji, toliko da su mnoge ruske plemićke porodice, čak i neke carske bile poreklom Severnjaci ... čuo sam nešto, na primer, za Ivana Groznog i njegovu porodicu, ali nisam siguran.

Kako god, sve bi to moglo da ukaže i na još jedan argument u prilog (sad ne znam koliko je to uopšte i dobro po svet i ljude) tezi bloga, to da su mnoge plemićke, kraljevske i carske porodice kroz istoriju, u stvari izrasle iz nekih jakih trgovačkih porodica, i da im je jedna od osnovnih funkcija upravo verovatno i bilo održavanje nekakvog trgovačkog "netvorkinga" na što širem planu.
maksa83 maksa83 10:01 08.10.2018

Re: srebro

Da ovo za Vikinge sam čuo na više mesta, toliko da su mnoge plemićke (odnosno, trgovačke) porodice po jugu Italije i Sicilije u stvari naslednici Normana i Vikinga, koji su vekovima trgovali celom Evropom, od Severa, preko Rusije i Konstantinopolja, do Mediterana

Hogar i Helga su Igor i Olga, uzgred.
nikvet pn nikvet pn 11:30 08.10.2018

Re: srebro


Трговина је у основи компромис. Подразумева слогу обе стране, толеранцију. Дуел који се завршава мирном разлазом, обостаном победом. Ангажује мале сиве.

Потпуно супротно од рата.

Рат као дисконтинуитет, деструкција опет уствари служи успостављању нових токова трговине.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:13 08.10.2018

Re: srebro

Inače, ovo za Rusiju takođe stoji, toliko da su mnoge ruske plemićke porodice, čak i neke carske bile poreklom Severnjaci ... čuo sam nešto, na primer, za Ivana Groznog i njegovu porodicu, ali nisam siguran.


To niko još sa sigurnošću ne zna, ali poreklo Rjurikoviča i cela ta stvar sa Varjazima jeste zanimljivo pitanje. Možeš slobodno da tvrdiš da je Rjurik (rodonačelnik dinastije) bio Severnjak, ali to ne znači i da ćeš uvek biti upravu. Ono što je međutim sigurno jeste da je Rjurik ujedinio ruska plemena:)


Edit: tačnije njegov potomak Oleg.
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:53 08.10.2018

Re: srebro

Hogar i Helga su Igor i Olga, uzgred.



Olaf iz Moskve!



tasadebeli tasadebeli 22:20 08.10.2018

Re: srebro

jinks

Kako god, sve bi to moglo da ukaže i na još jedan argument u prilog... tezi bloga, to da su mnoge plemićke, kraljevske i carske porodice kroz istoriju, u stvari izrasle iz nekih jakih trgovačkih porodica, i da im je jedna od osnovnih funkcija upravo verovatno i bilo održavanje nekakvog trgovačkog "netvorkinga" na što širem planu.






А неке од тих породица су, богами, својим од трговине зарађеним новцем (и још више од интереса на кредите које су давале владарима за игре око престола) онда и куповале титуле и "плавокрвност" кад је дошао погодан историјски моменат и кад су они који у Средњем веку бејаху горе падоше доле, а они који су у Средњем веку били доле, попеше се горе. Финасијски, мислим...

Ратови и ратни кредити су скупе играчке у време оскудације државне касе.

О Гвелфима и Гибелинима. (ЛИНК)

Па затим и о Црним Гвелфима, Црном Племству са купљеним титулама, кад већ помињеш заштиту и одржавање трговачког нетворкинга кроз историју. (ЛИНК)

Занимљиво је, рецимо, да су баш Млечани и Ђеновљани, те накнадно "аристократске" породице са купљеним титулама и наводном плавокрвношћу, иако тада (16. век) званично уз свог заштитиника Папу као једног од главних непријатеља ислама тога доба, држали монопол и трговину и убирали огроман профит у Османском царству, на Босфору, чак и у време Сулејмана Величанственог и поред све грчке и левантинске трговачке вештине и виспрености.

И наравно, својим новцем подмазивали турску ратну машинерију својих заштитника Османлија јер је Османско царство било у успону само док је освајало нове територије, а чим су стали са тим (рецимо да је Лепантска битка била тачка прекретница, трговина са Медитерана тада већ отишла на Атлантик, скоро читав век после Колумба, мада се то не може тако као сатаром пресечено у једном историјском тренутку десити, па је практично моћ Османлија од тог тренутка била у сталном опадању, иако су Османлије себе и даље сматрали историјским наследницима Ромеја чија је хиљадугодишња држава била и најдуговечнија у историји ових европско-медитеранских простора) моћ османлијске империје је почела да опада.


(sad ne znam koliko je to uopšte i dobro po svet i ljude)



Не знам.

Немој овде ни да улазимо у то питање, одмах ће нас оптужити, и тебе и мене, да верујемо у теорије завера и да смо параноици, па ће ти овај сјајан блог бити упропашћен.

П.С. - Пре извесног времена гледао сам неку документарну емисију, на некој од ових страних кабловских телевизија које су нам овде дали у избору, о бароници Турн унд Таксис.

Иако неплавокрвна ("обичан плебс", што би рекла бака моје жене, рођена Загрепчанка, за оне који су у доба док је она живела у Загребу у свом детињству и младости, живели на Илици ), удала се веома млада за маторог барона и када се декица упокојио, госпођа бароница је, наследивши породична имања, инвестиције, профите и имовину, постала најбогатија жена Европе. (Континенталне Европе, без Велике Британије. Зна се ко је у Британији најбогатија жена.) То и јесте била тема тог документарца. Најбогатије жене Европе.

Зна ли можда неко нешто више о томе?

Нисам после пронашао никакве даље податке...
tasadebeli tasadebeli 22:42 08.10.2018

Re: srebro

maksa83
Da ovo za Vikinge sam čuo na više mesta, toliko da su mnoge plemićke (odnosno, trgovačke) porodice po jugu Italije i Sicilije u stvari naslednici Normana i Vikinga, koji su vekovima trgovali celom Evropom, od Severa, preko Rusije i Konstantinopolja, do Mediterana

Hogar i Helga su Igor i Olga, uzgred.



У Улици Ђорђа Вашингтона, што би рекла моја баба.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 03:01 09.10.2018

Re: srebro

У Улици Ђорђа Вашингтона, што би рекла моја баба.

tako su je zvali pre II rata.
tasadebeli tasadebeli 06:18 09.10.2018

Re: srebro

BebaOdLonchara
У Улици Ђорђа Вашингтона, што би рекла моја баба.

tako su je zvali pre II rata.



Знам... (ЛИНК)

ЕПП? Предратни... (Из године у којој се родио и мој матори.) (На блогу о трговини кроз векове.) Може?







(Моја баба изгледа користила тај калодонт јер се већ била удала претходне године. )

jinks jinks 07:48 09.10.2018

Re: srebro

О Гвелфима и Гибелинима

Baš interesantno što si pomenuo Gvelfe i Gibeline, kao i neizbežan uticaj trgovaca i trgovačkog plemstva na lokalnu i globalnu politiku, u ovom slučaju kroz borbu sa (neko bi rekao u to vreme pitanje koliko i jedinom pravom opozicijom svojim interesima - plemićima zemljoposednicima) Gibelinima.

Takođe, ovaj sukob bi mogao, što kažeš kroz vekove, da se analizira i na još jedan način. Na primer, koliko je istaknutih pojedinaca u umetnosti, nauci, religiji, kulturi ili politici poteklo iz trgovačkih, a koliko iz zempljoposedničkih ili nekih drugih slojeva.

Jer, da li su Gibelini imali jednog Dantea ili Petrarku, ne znam, ali Gvelfi jesu. Sad, da li je to slučajnost ili ne pitanje je, isto koliko i koji su društveni slojevi mogli u ondašnja vremena upravo i da obezbede najbolje onovremeno obrazovanje, kao i okruženje u kome mogu slobodnije da nastaju različite ideje.

p.s.

Inače, i Petrarka i Dante su skupo platili borbu za političke ideale svoga gilda.
maksa83 maksa83 09:06 09.10.2018

Re: srebro

Baš interesantno što si pomenuo Gvelfe i Gibeline

Meni kad se oni pomenu uvek padne na pamet Rat Oko Kofe.
adviser adviser 19:49 09.10.2018

Re: srebro

stefan.hauzer
srebro iz Lat. Amerike je imalo ogroman doprinos u razvoju trgovine i ekonomija, cisto da pomenem


Samo u pravcu toga da se izvrši finansijska revolucija, s obzirom da je srebro iz Latinske Amerike ubrzo postalo bezvredno. Imamo primer možda i najvećeg stratega novog doba Gustava Adolfa; za vreme Tridesetogodišnjeg rata je razvio sjajnu strategiju koja je imala za cilj da stalno zaposeda ona mesta gde su se nalazila najobilatija skladišta hrane. Stoga su na razvoj trgovine više uticala poljoprivredna dobra (uz sirovine) iz Novog sveta, nego samo srebro. Srebro su prezaduženi vladari redovno kvarili. Tako je Filip II i pored velikih inekcija srebra iz Novog sveta redovno proglašavao bankrot, a Fugeri su propali.

No, naravno, srebro je imalo značajan uticaj u trgovini, jer kada je postalo skoro bezvredno u Evropi, ono je masovno prebacivano u Aziju, pošto Evropljani nisu imali ništa drugo "vredno", izuzev oružja, da ponude azijatskim despotima u zamenu za luksuznu robu. U suštini, većina tog srebra iz Novog sveta je završila po azijskim hramovima i palatama.

Inače, srebro je najbolji provodnik struje / toplote ... mada dosta ljudi pogrešno misli da je to zlato - koje je tek na trećem mestu, iza srebra i bakra.
Potom sledi aluminijum itd...

srdjan.pajic srdjan.pajic 19:57 09.10.2018

Re: srebro

adviser
stefan.hauzer
srebro iz Lat. Amerike je imalo ogroman doprinos u razvoju trgovine i ekonomija, cisto da pomenem


Samo u pravcu toga da se izvrši finansijska revolucija, s obzirom da je srebro iz Latinske Amerike ubrzo postalo bezvredno. Imamo primer možda i najvećeg stratega novog doba Gustava Adolfa; za vreme Tridesetogodišnjeg rata je razvio sjajnu strategiju koja je imala za cilj da stalno zaposeda ona mesta gde su se nalazila najobilatija skladišta hrane. Stoga su na razvoj trgovine više uticala poljoprivredna dobra (uz sirovine) iz Novog sveta, nego samo srebro. Srebro su prezaduženi vladari redovno kvarili. Tako je Filip II i pored velikih inekcija srebra iz Novog sveta redovno proglašavao bankrot, a Fugeri su propali.

No, naravno, srebro je imalo značajan uticaj u trgovini, jer kada je postalo skoro bezvredno u Evropi, ono je masovno prebacivano u Aziju, pošto Evropljani nisu imali ništa drugo "vredno", izuzev oružja, da ponude azijatskim despotima u zamenu za luksuznu robu. U suštini, većina tog srebra iz Novog sveta je završila po azijskim hramovima i palatama.

Inače, srebro je najbolji provodnik struje / toplote ... mada dosta ljudi pogrešno misli da je to zlato - koje je tek na trećem mestu, iza srebra i bakra.
Potom sledi aluminijum itd...



Gde si, čarli?

Dugo te nije bilo, taman smo se malo odmorili (mislim, alselone i ja, ne znam za druge).


alselone alselone 23:37 09.10.2018

Re: srebro

Dugo te nije bilo, taman smo se malo odmorili (mislim, alselone i ja, ne znam za druge).


Bio sam malopre do ap'teke pa uslikah jednu gondolu sto me podseti na ovo mesto.


P.S. Nije ovo za oči.

blogovatelj blogovatelj 03:48 11.10.2018

Re: srebro

Hogar i Helga su Igor i Olga, uzgred.


Došao klinac Egipćanin kod mene da radi i ja tek sa njegovim imenom Yousef ukapirah da su Jusuf, Josif i Džozef jedno te isto.
blogovatelj blogovatelj 03:52 11.10.2018

Re: srebro

Gde si, čarli?


A ovo je Karlito?
Od dve vrste pisanja reči - adviSOR i adviSER, on je izabrao onu koja ga lepše opisuje.
adviser adviser 06:47 11.10.2018

Re: srebro

blogovatelj
Gde si, čarli?


A ovo je Karlito?
Od dve vrste pisanja reči - adviSOR i adviSER, on je izabrao onu koja ga lepše opisuje.

GRAMARIST
KEMBRIDŽ INGLIŠ DIKŠNRI adviSER
KEMBRIDŽ INGLIŠ DIKŠNRI adviSOR
vcucko vcucko 07:05 11.10.2018

Re: srebro

blogovatelj
Hogar i Helga su Igor i Olga, uzgred.


Došao klinac Egipćanin kod mene da radi i ja tek sa njegovim imenom Yousef ukapirah da su Jusuf, Josif i Džozef jedno te isto.

Kao i Đuzepe, Hoze, naravno i Jozef.

Žoze Murinjo
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 08:06 11.10.2018

Re: srebro

BebaOdLonchara
У Улици Ђорђа Вашингтона, што би рекла моја баба.

tako su je zvali pre II rata.


Nisu ni tada - a ni sada, osim kada profesori jezika ne razlikuju Ђ i Џ pa krenu da vrskaju i tepaju mu "Ђорђe" (sic!) ;>

A kad smo kod "istog" ;> tj. Џорџa

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 08:11 11.10.2018

Re: srebro

maksa83
Jedino što je preostalo od nekadašnje kritske slave su narodna sećanja, mitovi i legende koji su prenošeni sa pokolenja na pokolenje i koji su nepovratno urezani u srž grčkog naroda, njegove istorije i kulture.

Mislim da sam pominjao ovde da "svi Krićani su lažovi" potiče od drevne šizme pošto su Krićani tvrdili da se Zevs rađa i umire svake godine, dok su Atinjani tvrdili da je besmrtann.


Krit, Minotaur, Mikenci, Minojci...i tako to

https://www.4shared.com/office/8RRBHASqfi/Tim_Powers_-_Alternate_Routes.html
pnbb pnbb 14:47 11.10.2018

Re: srebro

sprouts....kalifornija?
mariopan mariopan 11:03 07.10.2018

...

Trgovina kao trgovina, sve lepo fercera dok su svi pošteni.

Ali šta nastaje ako neće svi da trguju, onako pošteno?

Kao ono kupovanje cigle.

Hoćeš ciglu?
Neću,
(tras ciglom u glavu)
Hoćeš ciglu?
Neću.
(opet tras ciglom u glavu)
Hoćeš ciglu?
Hoću, hoću...

I sad sve to primeni na neku zemlju, bilo koju, naravno da tada počinju ratovi.

Mnogima je od trgovine mnogo draža stara dobra otimačina, isto poznata ako ne i poznatija i starija od trgovine, i često razlog za sukobe i ratove.
jinks jinks 11:14 07.10.2018

Re: ...

Mnogima je od trgovine mnogo draža stara dobra otimačina, isto poznata ako ne i poznatija i starija od trgovine, i često razlog za sukobe i ratove.

Ne znam, ali ne možete ni večito ratovati, ili večito visiti na ulici pored gomile cigala.

Izgleda da je po nekima optimalno ratovati koju godinu kako bi se zauzele što je moguće bolje trgovačke pozicije, putevi, proizvodnja i nabavka, formiranje cena, a posle trgovati što je moguće duže po pravilima za koja ste se izborili, ili boljim.
mariopan mariopan 11:30 07.10.2018

Re: ...

jinks
Mnogima je od trgovine mnogo draža stara dobra otimačina, isto poznata ako ne i poznatija i starija od trgovine, i često razlog za sukobe i ratove.

Ne znam, ali ne možete ni večito ratovati, ili večito visiti na ulici pored gomile cigala.

Izgleda da je po nekima optimalno ratovati koju godinu kako bi se zauzele što je moguće bolje trgovačke pozicije, putevi, proizvodnja i nabavka, formiranje cena, a posle trgovati što je moguće duže po pravilima za koja ste se izborili.


menjala sam komentar jer sam propustila da vidim da si i ti to napisao. Izvini.

Eh, ima cigala i "cigala"..

Ne želim da trolujem blog, i ti si u uvodnom tekstu doveo u vezu rat i trgovinu i ja isto mislim da su često uzročno posledoćno povezani pa dajem primer kog sam se prvo setila, ali ne mora ni taj, može neki drugi?

Naprimer, kako se ucenama velike sile postiže da trgovina jednoj zemlji donosi dobit a drugima štetu, recimo mnopol na GMO seme i kompaniju MONSANTO, koju štiti SAD, a koji u drugim zemljama dovode do masovnih samoubistava seljaka i štete u poljoprivredi (Indija)?

Pod izgovorm da štiti patentirano seme GMO biljaka primorava seljake da kupuju seme svake godine, da ne sme od svog semena da seje novu sezonu nego mora ponovo da ga kupi od njih, drži ih ucenjene dok sasvim ne propadnu....tipična prodaja cigle?
djuro.vilovic djuro.vilovic 19:03 07.10.2018

nije u šoldima sve

SOLIDUM (odtud šoldi) je bio globalni novac antičkog svijeta puno prije španskih srebrenjaka
jinks jinks 19:13 07.10.2018

Re: nije u šoldima sve

Da ... doduše u blogu nije ni rečeno da je trgovina stvorila baš čitav svet.
apostata apostata 21:50 07.10.2018

Re: nije u šoldima sve

jinks
Da ... doduše u blogu nije ni rečeno da je trgovina stvorila baš čitav svet.
Ali zato jeste rečeno u naslovu bloga.
jinks jinks 06:17 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

Ali zato jeste rečeno u naslovu bloga.

Naslov jeste, priznajem, ostao donekle i nedorečen, i mogao bi i tako da se shvati. Ne znam, moglo bi da se shvati kao i da je stvorila svet unutar sveta, na određeni način.
apostata apostata 07:46 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

jinks
Ali zato jeste rečeno u naslovu bloga.

Naslov jeste, priznajem, ostao donekle i nedorečen, i mogao bi i tako da se shvati. Ne znam, moglo bi da se shvati kao i da je stvorila svet unutar sveta, na određeni način.

Ma O.K. - ta opaska nije ni bila zamišljena kao kritika.

Mada ja mislim da su svijet stvorili homo ergaster (ali ne u antropološkom, nego u sociološkom smislu) i njegova plemenita hipostaza homo faber, homo mercantilis je tu imao ipak drugorazrednu ulogu.

jinks jinks 09:35 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

Hvala na komentarima, moram da priznam da je i meni kasnije palo na pamet da bi i tako blog mogao da se shvati.
mariopan mariopan 09:36 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

jinks
Ali zato jeste rečeno u naslovu bloga.

Naslov jeste, priznajem, ostao donekle i nedorečen, i mogao bi i tako da se shvati. Ne znam, moglo bi da se shvati kao i da je stvorila svet unutar sveta, na određeni način.


Ako ćemo pošteno i jeste, stvorila je gradove, naselja, omogućila mnogo bolji život svima. Recimo izgrađena su mnoga naselja, na putu svile nicali su čitavi gradovi sa namenom da se putnici odmore, meni je najlepša Petra, neviđeno čudo usred pustinje.

Posao su imali svi, od tesara do zidara, keramičara, krčmara, seljaka..

A ako je to bila luka, morali su imati brodove i čamce, morali su graditi kuće za prenoćišta i odmor, magacine, taverne...pa su i sljaci mogli da skuplje prodaju svoju robu jer je svima trebala hrana, i sve se to plaćalo nečime, uslugom, srebrom...kako god.

A radi trgovine su se moreplovci upuštali u duga putovanja za šta su im trebali veći brodovi, razvijala se i brodogradnja pa su tako otkriveni i novi svetovi, saznali smo više o sopstvenoj planeti, sve tragajući za robom koja se negde može dobro prodati.

Taj motiv je pokretao sve i zaista je zasluga trgovine u izgradnji današnjeg sveta velika, ne i jedina, ali joj treba odati to priznanje.
jinks jinks 09:37 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

meni je najlepša Petra, neviđeno čudo usred pustinje.

Ne znam da li ste videli šta se nalazi iza onih velelepnih fasada uklesanih u stenama Petre. Neko bi očekivao hale i carske i balske dvorane, a ono ...
mariopan mariopan 09:43 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

jinks
meni je najlepša Petra, neviđeno čudo usred pustinje.

Ne znam da li ste videli šta se nalazi iza onih velelepnih fasada uklesanih u stenama u Petri. Neko bi očekivao hale i carske i balske dvorane, a ono ...

...a ono ništa.

Verujem da nije baš ništa, kažu da je mnogo toga dole zatrpano i neće da otkopavaju sve da ne unište sam grad.
(ja sam malo dopunila prethodni komentar)
nsarski nsarski 16:06 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

kažu da je mnogo toga dole zatrpano i neće da otkopavaju sve da ne unište sam grad

Indijana Džons kaže da se tu nalazi Sveti Gral

jinks jinks 16:20 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

Pošto je u jutjub klipu vekovima star vitez pretpostavljam Templar ... i oni su bili opasni trgovci i čuvari trgovačkih puteva ... i završili po svoj prilici onako kako sanja svaki trgovac robom - kao trgovci novcem (inače pod ovim kako su završili ne podrazumevam i njihov čuveni petak trinaesti :).
mirelarado mirelarado 16:28 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

(inače pod ovim kako su završili ne podrazumevam i njihov čuveni petak trinaesti :)


I to petak, trinaesti oktobar 1307. :)
jinks jinks 16:32 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

Mada, trgovački gildovi su se izgleda nakon 1307. dobro potrudili i poradili na tome da se trgovcima i budućim bankarima ta 1307. više nikada ne ponovi :)
mirelarado mirelarado 16:37 08.10.2018

Re: nije u šoldima sve

jinks
Mada, trgovački gildovi su se izgleda nakon 1307. dobro potrudili i poradili na tome da se trgovcima i budućim bankarima ta 1307. više nikada ne ponovi :)


Ne kaže se slučajno da bi eventualni smak sveta preživeli jedino poklonici boga Merkura. :)
spinoza spinoza 17:57 08.10.2018

Što se tiče ...

Opet, kada se kao veliki trgovac dovoljno obogatite, poželećete da sve više gradova povežete u sve veće tržište, za šta vam je potrebna dobra priča i - država. I to je to.

... ove "zbirke" trgovaca u ilustraciji evo sitnice koje mnogi nisu svesni.

Amazon je stvarno ogroman, recimo market kapitalizacija mu je oko 900 milijardi dolara sada.

Alibabina je nešto ispod 400 milijardi.

Ali, iako je moj sve tužen, ja rutinski na alibabi kupujem stvari za 10% od Amazon cene.

I, igrom slučaja, bar sada se uglavnom radi o istim stvarima, samo ih na Amazonu prodaju (često isti Kinezi) po 10x skuplje

Ja sada, npr, iz elektronike rutinski kupim komad-dva na Amazonu, pa dobijem sledećeg dana i probam, a onda kupim desetine ili par stotina tih stvari na Alibabi za upotrebu.

Evo, uskoro mi idu i porudžbine u hiljadama.

Dosta često su stvari i po 20-30 puta jeftinije, a ne tako retko i mnogo više od toga.

Evo, pošto će mi ovih dana trebati 1,000 microcontrolera sa ugrađenim WiFi jem i bluetoothom, podernih i relativno brzih, 240 Mhz, sa svim i svačim, zezanje za razvoj, proveravam i na DigiKeyu - tamo su 10x skuplji nego na Alibabi, na UK amazonu 20x skuplji.

E sad, često je front za prodaju nečega US ili UK firma, i iako je možda samo prazna ljuštura ja ih ponekad proverim i ako su iole poradili bar na tom frontu ja ih radije koristim, uz sitnu premilu, nego "gole" Kineze.

Pa ima Kineza koji ne kriju da su samo front tako što daju na Amazonu cene kao na Alibabi, ali duge rokove isporuke, recimo do par nedelja (uvek mi sve uredno stie kad naručim).

Recimo, i evo je opet nesrećna geopolitika, ako i kad ovaj novi put svile promrda, pa pruga od Soluna preko Beograda pa na sever, a neće to biti trivijalno sad posle US plaćenika u Makedoniji, cela srbija bi mogla da živi samo od Alibabine distribucije za Evropu - pa Makedonija, sigurno, a i ostale republike.

Neverovatan potencijal.

A kad nađem da je nešto Kinesko recimo 100x jefinije ostaje mi samo da se krstim - cenim da u tom proizvodno-trgovačkom ključanju tamo u ceni, kao u kvantnom vakumu, firmice isplivavaju kao mehurići, probaju nešto, mnoge ne uspeju i ostaju sa skladištem koje se direktno ili indirektno rasprodaje, pa su šanse da se, ako su rokovi labavi ili projekti fleksibilno isplanbirani, za projekte kupe tako jeftine komponente, doda know-how i izađe na svetsko tržište.

Pričam sad o elektronici, zbog tebe

Mi smo dobili prvi veliki posao tako, oko 6,000 raznih uređaja. 18 meseci trajalo ali mi u Londonu smo skupi, iako je više od poal posla urađeno u Srbiji.

Ako nečiji šurak ili zaova tamo zna da radi plastic-injection-molding, i od reputacije je, neka se jave, mazićemo i pazićemo ih, i zvaćemo ih Đorđe (sexy kutije su u pitanju, naravno)
jinks jinks 18:20 08.10.2018

Re: Što se tiče ...

Uf, interesantno WiFi i Blutut zajedno, još na 240 MHz ... idem da pogledam šta ima na tu temu. Znam za odlične WiFi mikrokontrolere (doduše ne 240 Mhz) i Blutut mikrokontrolere, ali ne zajedno (baš mislio da naručim razvojni sistem za kontrolere koji objedinjavaju sub 1 MHz, 2.4 MHz i Blutut ... za WiFi već imam, probano).

Inače, koliko je pouzdano da se na AliBabi kupuju elektronske komponente, vezano za kontrolu kvaliteta i slično (a ne Mouser, RS, Farnell).
spinoza spinoza 18:28 08.10.2018

Re: Što se tiče ...

jinks
Uf, interesantno WiFi i Blutut zajedno, još na 240 MHz ... idem da pogledam šta ima na tu temu. Znam za odlične WiFi mikrokontrolere (doduše ne 240 Mhz) i Blutut mikrokontrolere, ali zajedno.

Inače, koliko je pouzdano da se na AliBabi kupuju elektronske komponente, vezano za kontrolu kvaliteta i slično.

Googluješ ESP32, pa dokle dobaciš.
Imaš i još jeftiniju i stariju generaciju ESP2866.

Imaš i BLE (Bluetooth Low Energy, a istovremeno i self-organising mesh).
Razvojno okruženje C++ ili Python.

Tajna ovih nekih cena je, nagađam, i opuštena IP sredina - module izvorno prave Kinezi isto Espressif, koristeći US Tensilica čipove, nego onda jeftiniji Kinezi mažnjavaju ideje od skupljih
jinks jinks 18:36 08.10.2018

Re: Što se tiče ...

Googluješ ESP32, pa dokle dobaciš.
Imaš i još jeftiniju i stariju generaciju ESP2866.

Imaš i BLE (Bluetooth Low Energy, a istovremeno i self-organising mesh).
Razvojno okruženje C++ ili Python.

Našao sam u međuvremenu, interesantno, baš ću da pogledam.

TI ima novu seriju SimpleLink kontrolera, koji su odlično podržani u smislu kompajlera, biblioteka, ... kao i sve na TI generalno.


Edit:

Gledam na Mouser-u ESP32 module, pa ovo je džabe.
spinoza spinoza 09:08 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

jinks
Googluješ ESP32, pa dokle dobaciš.
Imaš i još jeftiniju i stariju generaciju ESP2866.

Imaš i BLE (Bluetooth Low Energy, a istovremeno i self-organising mesh).
Razvojno okruženje C++ ili Python.

Našao sam u međuvremenu, interesantno, baš ću da pogledam.

TI ima novu seriju SimpleLink kontrolera, koji su odlično podržani u smislu kompajlera, biblioteka, ... kao i sve na TI generalno.


Edit:

Gledam na Mouser-u ESP32 module, pa ovo je džabe.

Ako pogledaš na Alibabi, prvo ima nekoliko stotina do preko hiljadu firmi što ti to nude, a drugo, ne samo core module, nego već na pločici sa micro USB, 700mA regulatorom pa možeš da goniš i drugu elektroniku, Reset i Boot tasterom, DIL aranžman, sa pinovima ili bez, imaš za nekoliko do 10x jeftinije od core modula na Mouser-u ....

... ako te ne mrzi da ostaneš online 5 sati, zbog pregleda.

Imaju i dobro foru da čim pogledaš nečiji proizvod oni dobiju tvoje contact detalje, ako si ulogovan, i alju ti quotes tipa "što ne kupiuš 46 komada ovoj nisko ceni", ili jedan po $0.1, to mu dođe kao uzorak da te zainteresuju za svoj proizvod.
myredneckself myredneckself 10:09 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Млечани и Ђеновљани,

Jinks, lep i interesantan post.

Neko je ovo pomenuo (izvinjavam se što trenutno nemam dovoljno vremena da čitam komentare pažljivo i detaljno), a ja odmah imam asocijaciju na Šekspira, i njegove trgovce robom i trgovce novcem, na Antonije i na Šajloke.
Mletački trgovac ima i nekoliko filmskih verzija. Evo jedne relativno novije.
Možda Al Paćino kao Šajlok ponekad preglumljuje, i govori prenaglašeno engleski jezik, ali mu je gluma u ovom filmu općenito odlična.



Edit:

Što se tiče trgovine, ne znam uopšte da trgujem. Znam uglavnom da poklanjam. (aj dobro, i malo da šparam)
Ali imam muža koji je u tom delu posla bolji, i često mi kaže, ti nikad tri kuće ne'š imati.
Naravno, nikad se ne naljutim na tu njegovu šaljivu opasku, samo pomislim, a šta će meni tri kuće?
jinks jinks 10:25 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

i njegove trgovce robom i trgovce novcem, na Antonije i na Šajloke

Interesantno, koliko trgovci robom ostaju trgovci robom, a koliko im je krajnji cilj da se diversifikuju koliko god mogu, tako da oni uspešniji neretko postaju i trgovci novcem, kao i fabrikanti i investitori u proizvodnju, razvoj, ili u neku treću prodaju.

Mislim, interesantno je koliko se ljudi iz desetih struka iznenade kada im neko predoči i da je novac na određeni način roba kojom se trguje (šta su krediti na kraju krajeva).
mariopan mariopan 13:53 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

jinks

Mislim, interesantno je koliko se ljudi iz desetih struka iznenade kada im neko predoči i da je novac na određeni način roba kojom se trguje (šta su krediti na kraju krajeva).


Da, recimo meni nikako nije bilo jasno da je i novac roba koja se prodaje i kupuje kao sve drugo.

Bilo mi je jasno dok je svaka moneta morala da ima pokriće u zlatu, dakle nešto opšteštihvaćeno kao vrednost kojoj ne opada "cena", i dok je svaka država za svoj novac garantovala tim zlatom da je vredan, pa je taj novac mogao da posluži za raskusuravanje po celom svetu, da ga kupuju, daju na zajam pood kamatom, menjaju međusobno za neku robu... itd.

Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

Više im ne verujem otkad sam čitala da dolar štampa privatna kompanija sa dozvolom SAD? Zar ne bi država morala da ima apsolutnu kontrolu toliko da niko drugi ne bi smeo da štampa državnu valutu osim nje?

Sve drugo bi bio samo falsifikat sa velikim mogućnostima zloupotrebe?

I sad veruj ili ne veruj da oni štampaju samo onoliko koliko imaju pokrića u zlatu?

jinks jinks 14:01 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

Nije od početka sedamdesetih godina, kada je Nikosonova administracija uvela "fiat dolar", ili tako nešto.

Inače to oko privatnog FED-a (Američka federalna banka), koji štampa dolare i reguliše visinu kamate pod kojom ih sam FED pozajmljuje komercijalnim bankama, je sigurno mnogo interesantna priča ... zašto je dobro da bude baš tako, što po svoj prilici i jeste ... koju bi mogao da ispriča neki ekonomista.

p.s.

Inače ovo "fiat" je prastara izreka, koja znači nešto kao "stvoreno dekretom autoriteta" iliti "let it be done".
mariopan mariopan 14:12 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

jinks
Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

Nije od početka sedamdesetih godina, kada je Nikosonova administracija uvela "fiat dolar", ili tako nešto.

Inače to oko privatnog FED-a (Američka federalna banka), koji štampa dolare i reguliše visinu kamate pod kojom ih sam FED pozajmljuje komercijalnim bankama, je sigurno mnogo interesantna priča ... zašto je dobro da bude baš tako, što po svoj prilici i jeste ... koju bi mogao da ispriča neki ekonomista.


Pa zato i nemam poverenja.

Volela bih da čujem tu priču jer oni pozajmljuju i sopstvenoj državi, sa kamatom, pa mi nije jasno kako sve to "radi"? I zašto je dobro ako jeste?

Sigurno je uređeno na neki način da je zakonito ali imamo razne nijanse "zakonitih" odnosa prema kapitalu a obzirom da je dolar postao međunarodna valuta interesuje me kako se to može odraziti na ceo svet?

Imal koga da nas prosvetli?
mariopan mariopan 14:13 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Inače ovo "fiat" je prastara izreka, koja znači nešto kao "stvoreno dekretom autoriteta" iliti "let it be done".

Zato me i brine.
niccolo niccolo 14:30 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

A čime je vrednost zlata garantovana?
tasadebeli tasadebeli 15:03 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

myredneckself

ja odmah imam asocijaciju na Šekspira, i njegove trgovce robom i trgovce novcem, na Antonije i na Šajloke.
Mletački trgovac ima i nekoliko filmskih verzija.



Реднек, јеси знала за ово?







Врхунски!


Što se tiče trgovine, ne znam uopšte da trgujem. Znam uglavnom da poklanjam. (aj dobro, i malo da šparam)
Ali imam muža koji je u tom delu posla bolji, i često mi kaže, ti nikad tri kuće ne'š imati.
Naravno, nikad se ne naljutim na tu njegovu šaljivu opasku, samo pomislim, a šta će meni tri kuće?



Видиш како је бог све то тако лепо уредио и наменио нам животне судбине још од колевке да свако у животу нађе баш оног ко му треба (с практичне стране гледано), те да ти и ја не живимо у некој заједници са истом заједничком касом иначе бисмо сада већ баштрали обоје по контејнерима.


mariopan mariopan 15:05 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

niccolo
Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

A čime je vrednost zlata garantovana?

Cenom koju su svi spremni da plate za određenu količinu?

Ne znam, nagađam?
mariopan mariopan 17:11 09.10.2018

Re: Što se tiče ...


Видиш како је бог све то тако лепо уредио и наменио нам животне судбине још од колевке да свако у животу нађе баш оног ко му треба (с практичне стране гледано), те да ти и ја не живимо у некој заједници са истом заједничком касом иначе бисмо сада већ баштрали обоје по контејнерима.



Ja zaista verujem da je Bog to odredio jer sam i ja imala Čoveka koji (verujem kobajagi) pojma nije imao pa sam ja morala da budem babaroga koja " ne da pare" i bakćem se sa računima, čekovima, bankama, kreditima, kamatama, ratama...
niccolo niccolo 17:38 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

mariopan
niccolo
Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

A čime je vrednost zlata garantovana?

Cenom koju su svi spremni da plate za određenu količinu?

Ne znam, nagađam?

Pa isto tako i dolar (ili bilo koja druga valuta).
svarog svarog 18:21 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Inače to oko privatnog FED-a


I Narodna banka Srbije kada je osnovana bila je u vlasništvu privatnih kompanija i fizičkih lica, akcionara. To je bilo pitanje prestiža da se upišeš kao akcionar
vcucko vcucko 18:28 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

niccolo
Da li je vrednost dolara garantovana zlatom?

A čime je vrednost zlata garantovana?

Zlato je vrednost koliko, desetak hiljada godina. Otkad se računa bilo kakva civilizacija. Dolar dvesta i kusur.
Recimo...
niccolo niccolo 18:36 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Recimo...

To da, ali nije to bio predmet diskusije. Pitanje je na osnovu čega se garantuje vrednost ovoga ili onoga. A odgovor je da je osnov spremnost ljudi da razmenjuju kamen/biser/zlato/srebrni ili bakarni novčić/papirni novac/elektronski novac za određenu količinu neke druge vrednosti - bila ta druga vrednost neka roba ili isto to kamenje/biseri...novac. Uzgred, od kada ja tu i tamo pratim vrednost zlata (barem 20tak godina), vrednost je skakala od dvesta i nešto do jedno dve hiljade (plus minus) u dolarima...

Naravno, možemo sad dalje da filozofiramo o tome zašto su ljudi spremni da nešto proglase univerzalnom vrednošću kojom prodaju ono što imaju/stvaraju i kupuju ono što drugi imaju/stvaraju...
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:41 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

spinoza
jinks
Googluješ ESP32, pa dokle dobaciš.
Imaš i još jeftiniju i stariju generaciju ESP2866.

Imaš i BLE (Bluetooth Low Energy, a istovremeno i self-organising mesh).
Razvojno okruženje C++ ili Python.

Našao sam u međuvremenu, interesantno, baš ću da pogledam.

TI ima novu seriju SimpleLink kontrolera, koji su odlično podržani u smislu kompajlera, biblioteka, ... kao i sve na TI generalno.


Edit:

Gledam na Mouser-u ESP32 module, pa ovo je džabe.

Ako pogledaš na Alibabi, prvo ima nekoliko stotina do preko hiljadu firmi što ti to nude, a drugo, ne samo core module, nego već na pločici sa micro USB, 700mA regulatorom pa možeš da goniš i drugu elektroniku, Reset i Boot tasterom, DIL aranžman, sa pinovima ili bez, imaš za nekoliko do 10x jeftinije od core modula na Mouser-u ....

... ako te ne mrzi da ostaneš online 5 sati, zbog pregleda.

Imaju i dobro foru da čim pogledaš nečiji proizvod oni dobiju tvoje contact detalje, ako si ulogovan, i alju ti quotes tipa "što ne kupiuš 46 komada ovoj nisko ceni", ili jedan po $0.1, to mu dođe kao uzorak da te zainteresuju za svoj proizvod.


A jel vraćaju odma pare, ako ti stigne nešto, nedajbože, sjebano, ili pogrešno? Mislim, što ne bi i ti kupio delove od njih po tim 10x manjim cenama, pa ih prodavao na ebay-u, ili eto, na amazonu, po regularnim cenama? Ne moraš ni da se baviš elektronikom, nađeš samo nekog klinca ili neku tetku iz Prigrevice da online trguje, i pare same kaplju. Ili to nisu baš baš isti delovi kao na mauzeru ili digikey-u, nego neki škart koji ne može da prođe QC, u smislu da možda pola radi, pola ne, ili radi neko vreme, pa crkne, ali im se ne isplati da to ispituju, sortiraju i tako prodaju, nego uvalju sve đuture, pa ko se upeca?





spinoza spinoza 19:18 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

srdjan.pajic
spinoza
jinks
Googluješ ESP32, pa dokle dobaciš.
Imaš i još jeftiniju i stariju generaciju ESP2866.

Imaš i BLE (Bluetooth Low Energy, a istovremeno i self-organising mesh).
Razvojno okruženje C++ ili Python.

Našao sam u međuvremenu, interesantno, baš ću da pogledam.

TI ima novu seriju SimpleLink kontrolera, koji su odlično podržani u smislu kompajlera, biblioteka, ... kao i sve na TI generalno.


Edit:

Gledam na Mouser-u ESP32 module, pa ovo je džabe.

Ako pogledaš na Alibabi, prvo ima nekoliko stotina do preko hiljadu firmi što ti to nude, a drugo, ne samo core module, nego već na pločici sa micro USB, 700mA regulatorom pa možeš da goniš i drugu elektroniku, Reset i Boot tasterom, DIL aranžman, sa pinovima ili bez, imaš za nekoliko do 10x jeftinije od core modula na Mouser-u ....

... ako te ne mrzi da ostaneš online 5 sati, zbog pregleda.

Imaju i dobro foru da čim pogledaš nečiji proizvod oni dobiju tvoje contact detalje, ako si ulogovan, i alju ti quotes tipa "što ne kupiuš 46 komada ovoj nisko ceni", ili jedan po $0.1, to mu dođe kao uzorak da te zainteresuju za svoj proizvod.


A jel vraćaju odma pare, ako ti stigne nešto, nedajbože, sjebano, ili pogrešno? Mislim, što ne bi i ti kupio delove od njih po tim 10x manjim cenama, pa ih prodavao na ebay-u, ili eto, na amazonu, po regularnim cenama? Ne moraš ni da se baviš elektronikom, nađeš samo nekog klinca ili neku tretku iz Prigravice da online trguje, i pare same kaplju. Ili to nisu baš baš isti delovi kao na mauzeru ili digikey-u, nego neki škart koji ne može da prođe QC, u smislu da možda pola radi, pola ne, ili radi neko vreme, pa crkne, ali im se ne isplati da to ispituju, sortiraju i tako prodaju, nego uvalju sve đuture, pa ko se upeca?

Srki, ne znam

I.e. i ja sam oprezan i tek učim

Pa neću da se bavim preprodajom, naravno, radije ću da se penzionišem.

Elem, naručivao sam 200 komada, 300 komada, 20-100 više puta - so far so good, sve radi.

Ali mi je prpa malo sad sa 4,000 serijom jednih senzora

Imam vrlo cunning plan, što bi rekao Baldrick

Reputable US firma mi prodaje senzor module za $3, Kino-Indusi (indijski sensing elem, kineski module) za $0.1, 30x jeftinije.

Evo na work benchu prvih par komada ovih jeftinih, danas ih dobio, stabilniji od US za moje potrebe, pouzdanija merenja.

Cunning plan, nemoj da se smeješ, zasniva se na našem lakom pisanju softvera:

1. Pravim tester - u prstenu od metar od šperploče bušim rupe za, recimo, 100 senzora.

2. 10 takvih stavim vertikalno na odstojanju X, osovina ide po centru, na njoj 10 ruku, na vrhu ruke "tip" za pobudu, šta li već testiram, brightness, temp, humidity, presence

3. Stavim u rupe do 1,000 senzora odjednom, osovina se okreće brzinom koja zavisi od tipa senzora (recimo za PIR jednom u 5 sekundi (2+2+1 za pauzu, taki senzori)

4. I comp i softver mi mere, ostavim tako 24 sata i imam 17,280 testova po senzoru

Anaziza rezultata mi je zezanje, mogu da imam stress testing testove, biram pouzdanost, pri ovakvo smešnim cenama.

A možda samo preživim prvih 10,000 senzora na valjda-neće foru tako što ću nasumice istestirati par stotina komanda, i ako ima previše sumnjivih prosto batalim Kineze i kupim Amere (Zilog na ovom najvećem broju)

Ostalih 2,000 su mi lakši, 1,000 microcontrolera su inteligentni, samoorganizuju se i samo-testiraju, a poslednjih 1,000 su Ameri, Nemci (Bosh), Japanci, high quality.

Dok klijenti ne mare poneki faulti sensor, njima prvo trebaju statistike i distribucije razne.

Sve u svemu, imam još malo fore da učim i proveravam, pa idem da naručim ovih jeftinih 300 komada.

I evo, častim za inspiraciju, komentar mi je inspiracija:

- Bolja ideja za tester u velikim brojevima mi je ne ova fora sa prstenovima, nego, ako se sećaš, a premlad si, nekad su kompjuteri imali drum-memoriju

- Svaki magnetic track na bubnju, koji se okretao, je imao fiksnu glavu za čitanje.

- Sad senzori mogu da mi budu u liniji, fiksirani, čak i u seriji breadboards (tako i sad testiram po 8 komada). Ne mogu baš po 1,000 da testiram odjednom, ali mogu po 100, ajd 96 odjednom, pa ne mora 24 časa nego po sat - 60x12 + 720 testova.

Sasvim je moguće da ću da se uplašim, odem kod čika Ziloga (njehovih par stotina modula sam već probao, i svi su radili), i kažem "Dobro veče, ovde Spinoza, ja sam B92 bloger ..."
spinoza spinoza 19:41 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

srdjan.pajic
...
A jel vraćaju odma pare, ako ti stigne nešto, nedajbože, sjebano, ili pogrešno? ...

Zaboravih u prethodnom komentaru - naučio sam i dosta trikova

- Tipa tražiš nešto i dobiješ 1,000 - 2,000 rezultata - ima prostih stvari da probereš one nešto ili više bolje.

- Sledeći nivo je da radiš sa UK firmom kao frontom čiji je biznih rad sa kvalitetnim podizvođačima u Kini - sa jednima u Uk sam već probao 300 komada, sve uredno, a našo amere samo nisam još probao, oni su brži i profesinalniji na papiru, verovatno i u praksi, Britanci umeju da budu laganica, iako ovi prodaju i komponente, probrane po kvalitetu, a samo mala je premija - nažalost nemaju ove specijalizovane što meni trebaju.

- Pa IP - ako ti je previše IPja "spolja" onda možeš malo da doplatiš preko ovih posrednika pa ideš u Tajvan, kod njih su "kineski zidovi" uredniji nego kod Kineza, iako uče brzo i Kinezi pa nbeki uče da stiču competitive advantege tako što paze da im radnici, bukvalno, ne ukradu tvoj dizajn.

- Mnogi oni uredno sve testiraju, i naprlaću ti preko escrowa, pa možeš da se zaštitiš od loših proizvoda

Ostaje problem da od 2,000 rezultata posle pretražnje jedno 1,800 su preprodavci, a od ostalih 200, za koje ne znaš unapred koji su, nisu svi baš tako jeftini
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:25 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Imam vrlo cunning plan, što bi rekao Baldrick


Aha, znači kinezi ti prodali jeftin senzor, ali moraš sam da ga testiraš, i da, što kažu političari, preuzmeš odgovornost? Srećom da sam radiš testiranje, pa je to cheap labor.

A koliko dugo planiraš da vrtiš te točkove da bi mogao da sa nekom sigurnošću kažeš da su senzori dovoljno dobri-pouzdani, da će možda da rade bar godinu ili dve, kolika je već garancija koju nameravaš da daš, a da ne pocrkaju kad ti se kontejner sa proizvodom smrzne u prtljagu aviona?

E, baš igrom slučaja čitam neku lepu knjigu od braće Rumuna, o pouzdanosti elektronskih komponenti i sistema.



spinoza spinoza 20:59 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

srdjan.pajic
Imam vrlo cunning plan, što bi rekao Baldrick


Aha, znači kinezi ti prodali jeftin senzor, ali moraš sam da ga testiraš, i da, što kažu političari, preuzmeš odgovornost? Srećom da sam radiš testiranje, pa je to cheap labor.

A koliko dugo planiraš da vrtiš te točkove da bi mogao da sa nekom sigurnošću kažeš da su senzori dovoljno dobri-pouzdani, da će možda da rade bar godinu ili dve, kolika je već garancija koju nameravaš da daš, a da ne pocrkaju kad ti se kontejner sa proizvodom smrzne u prtljagu aviona?

E, baš igrom slučaja čitam neku lepu knjigu od braće Rumuna, o pouzdanosti elektronskih komponenti i sistema.

Malo mi se i sreća nasmešila - prvi poslovi su u kratkoročnom izdavanju senzora, ne prodaji, na 3-6 meseci.

A, kad kažem Zilog, mislim na njihove sensing elemente, kojima glue i comms logiku dodajemo mi, pa pakovanje, firmware i ostalo. I svak čast Zilogu, ostalo mi kontrolišemo, oimamo proizvoljnost gde nam je potrebna.

A ako kupim senzor iz 10y stare, reputable Silicon Valley firme, 3-5% mi se čudno ponaša posle 3-4 meseca (nisam ih otvara, ali bih stavio kintu na to da je unutar neka uber-kina

Iako nam je sve još uvek u fluxu, razmišljamo (za 1,000 mikrokontrolera ne, tu žarimo i palimo i sa Kinezima, al to nam je čist kompjuting, a lemove možemo sve pod lupom da proverimo
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:42 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

Milanče


Ajd, nek je sa srećom!

michiganac michiganac 23:35 09.10.2018

Re: Što se tiče ...

mariopan

pa mi nije jasno kako sve to "radi"? I zašto je dobro ako jeste?

Pa i ne radi bas.. Pa i nije..

Imal koga da nas prosvetli?


Steve Carell u ulozi karijere (grimase konsterniranog inclusive):




Ako ti opet ostalo nedoreceno nakon odgledanog muvija, preporuka ide i na ovaj dokumentarac (zao mi je opet sto je na Deutsch-u):




Btw, da je Princi tu, on bi vjerovatno mogao to mnogo plasticnije da opise.. Imas i ovaj blog (i moj komentar dole sa kratkim opisom gornjeg dokum. i jednim od mogucih odgovora iz istog: -kako se nositi sa posastima koji nosi vrli novi umrezni svijet globalnog (& elektronskog) kapitala, trgovine futures-ima, swaps-ima i inim finans. derivatima i baucima): LINK


Slagvort: -famozno 'samoupravljanje' (a.k.a self-managed economy resurrected) - iliti sto Maksa bejase opet jednom natuknuo, samo u kontekstu rjesavanja problematike buduce robotizacije i AI-zacije vaskolikog ljudskog rada, pocevsi npr. od 'Amazona' pa nadalje: "ziv je Marks, jos umro nije!" :))
myredneckself myredneckself 09:12 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

tasa
Реднек, јеси знала за ово?
...Врхунски!

Ne, nisam znala za taj dokumentarac i njegove autore.
Odgledala sam sada i Velsov monolog. Dakle, glumački i uopšte po pristupu liku, to su dva potpuno različita Šajloka.
Ooo, kako priča, i kakvu je boju glasa imao taj čovek Vels.

Usput, da je moguće, i da neko snima Mletačkog trgovca u vremenu sadašnjem, ne bi bilo dobro da Vels igra Šajloka. Tako povređen i tužan, s tim predivnim glasom mi je nekako suviše gospodstven za Šajloke. Paćino bi bio pravi, oholi zelenaš-dripac za 21. vek, večno s belom flekom od kokaina na nozdrvi koju ni ne krije. On bi Šajlokov lik lepo ažurir'o na današnje, govoreći ga na nekom od njujorških žargona, sve dikcijski a la munze kod nas, naravno.

...те да ти и ја не живимо у некој заједници са истом заједничком касом иначе бисмо сада већ баштрали обоје по контејнерима.

Ne bismo, ne boj se.
Ti i ja, ja i ti u kontejnersima?! Ma, nevr!
Makar ja danonoćno pravila ne srednjovekovnu, nego starorimsku ćićerkjAAAtu, da preživimo. (link do mog umeća)
Ti bi morao samo da protrguješ i misliš o plasmanu tj. da ćićerkjatu uvaljuješ i prodaješ, da preživimo. Znaš da sam ja slaba žena, i sve bih ispoklanjala...eto ti jedna od ideja, nismo mi za kmečanje i kontejnere, ubeđena sam iako se znamo samo iz ovog virtualiteta.
maksa83 maksa83 09:21 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

Btw, da je Princi tu, on bi vjerovatno mogao to mnogo plasticnije da opise..

Da je princi tu verovatno bi u jednom trenutku okačio ovo:

The Bermuda Triagle of Wealth

Filigranski rad dećka sa MIT-a, sračunao i pokazao sa sve grafikonima da je sistem napravljen tako da srednjoj klasi ošiša i uzme ono što bi inače bila ušteđevina, i da je to jedina konstanta kroz vreme.
milisav68 milisav68 10:17 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

myredneckself
(link do mog umeća)

Error 403

Nećeš se ti od tvog umeća leba najesti.
michiganac michiganac 10:26 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

Odlicno.

Samo, nisam nesto siguran koliko jos i da li uopste kapital ce moci jos da se kameleonise, gdje mu je posljednja iteracija. Mislim, rizici u savremenom globalno-umrezenom svijetu su sve veci, izmicu nam kontroli uporedo s razvojem novih tehnologija, a i priroda se okrece protiv nas kao nikad u poznatoj nam pisanoj istoriji. Hocu reci, paralelno sa razvitkom algoritama i AI-a, kontradiktorno na prvi pogled, ali - okolnosti postaju sve nepredvidivije..


Ovaj klip takodje vrijedi pogledati:

stefan.hauzer stefan.hauzer 12:58 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

maksa83
Btw, da je Princi tu, on bi vjerovatno mogao to mnogo plasticnije da opise..

Da je princi tu verovatno bi u jednom trenutku okačio ovo:

The Bermuda Triagle of Wealth

Filigranski rad dećka sa MIT-a, sračunao i pokazao sa sve grafikonima da je sistem napravljen tako da srednjoj klasi ošiša i uzme ono što bi inače bila ušteđevina, i da je to jedina konstanta kroz vreme.




I pustio bilo koju stvar sa ovog albuma!

myredneckself myredneckself 13:14 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

milisav68
myredneckself
(link do mog umeća)

Error 403

Nećeš se ti od tvog umeća leba najesti.

Milisave, makina ti štuca. Meni link radi, (kad postavljam, obično i proveravam), a ti gledaj šta ćeš.

Milisave edit, edit, edit... :

Makina ti ne štuca. Nisam znala da mi link koji sam postavila vodi u totalnu privatnost i da ti zahvaljujući mojim anđelima čuvarima ne možeš da vidiš moj čudesni serijal fotosa Ćićerkjata i ja.
Da probam ovako, pogle sad:





Maksa kaže ovo, što sve objašnjava:
Link radi tebi zato što si ulogovana na svoj Google account (pretpostavljam da koristiš Chrome) i tu stvar možeš da dohvatiš samo ti, tj. šta god da je tamo nema status Public. Svi ostali koji kliknu dobiju 403 Forbidden.



Hvala, Makso. Znači, došlo mi vreme za evakuaciju?
maksa83 maksa83 13:30 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

Milisave, makina ti štuca. Meni link radi, (kad postavljam, obično i proveravam), a ti gledaj šta ćeš.

Link radi tebi zato što si ulogovana na svoj Google account (pretpostavljam da koristiš Chrome) i tu stvar možeš da dohvatiš samo ti, tj. šta god da je tamo nema status Public. Svi ostali koji kliknu dobiju 403 Forbidden.

Google+ ionako odlazi na ropotarnicu povjesti pa je možda vreme da menjaš mesto gde stavljaš (pretpostavljam) slike.
adviser adviser 13:34 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

spinoza

...

Neverovatan potencijal.

A kad nađem da je nešto Kinesko recimo 100x jefinije ostaje mi samo da se krstim - cenim da u tom proizvodno-trgovačkom ključanju tamo u ceni, kao u kvantnom vakumu, firmice isplivavaju kao mehurići, probaju nešto, mnoge ne uspeju i ostaju sa skladištem koje se direktno ili indirektno rasprodaje, pa su šanse da se, ako su rokovi labavi ili projekti fleksibilno isplanbirani, za projekte kupe tako jeftine komponente, doda know-how i izađe na svetsko tržište.

Pričam sad o elektronici,
zbog tebe

Mi smo dobili prvi veliki posao tako, oko 6,000 raznih uređaja. 18 meseci trajalo ali mi u Londonu smo skupi, iako je više od poal posla urađeno u Srbiji.

Ako nečiji šurak ili zaova tamo zna da radi plastic-injection-molding, i od reputacije je, neka se jave, mazićemo i pazićemo ih, i zvaćemo ih Đorđe (sexy kutije su u pitanju, naravno)

Spinoza,
Meni se to kupovanje povoljnih komponenti 'isplatio' tako da sam u jednom trenutku imao cca 300 hiljada kojekavih tranzistora (BC-jaca, FET-ića, 1N4148 diodica, staklenaca kako sam ih zvao, itd...), sve zapakovane u kese od po hiljadu komada, da više nisam mogao da se okrenem.
Potom sam tako isto radio i sa PIC mirko-kontrolerima itd... a posebno sa nekim malečkim 8-pincima, od kojih si mogao čuda da napraviš, sa 6 I/O pinova (često sam pravio neke RGB modulatore/drajvere itd) ... no, koliko ponekada (to) gomilanje ima prednosti (da imaš sa čim da zbudžiš koješta odmah sada, kao i da pomogneš i dodaš drugarima), tako (to) ponekada predstavlja i limitirajući faktor koji te navodi na 'stare' staze da često postaneš zatvoren za nove ideje.
Itd...
nsprof nsprof 13:35 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

srdjan.pajic
Milanče


Ajd, nek je sa srećom!



Meni je danas Aliexpress odobrio povraćaj novca zato što je uređaj koji sam tamo kupio došao neispravan.

Do sada sam imao dva (ovo je treći) povraćaja novca. Dva puta je bilo zato što roba uopšte nije stigla (sitna elektronika, za koju se trgovcu ne isplati da plati tracking code), a ovaj treći put je bio adapter od $28.
adviser adviser 13:39 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

jinks
Uf, interesantno WiFi i Blutut zajedno, još na 240 MHz ... idem da pogledam šta ima na tu temu. Znam za odlične WiFi mikrokontrolere (doduše ne 240 Mhz) i Blutut mikrokontrolere, ali ne zajedno (baš mislio da naručim razvojni sistem za kontrolere koji objedinjavaju sub 1 MHz, 2.4 MHz i Blutut ... za WiFi već imam, probano).

Inače, koliko je pouzdano da se na AliBabi kupuju elektronske komponente, vezano za kontrolu kvaliteta i slično (a ne Mouser, RS, Farnell).

Baš danas sam dobio ponudu od RS-a za 25 komada nečega, a meni je potreban samo jedan komad toga.
Jedan komad košta cca 50 funti, ali eto, oni će meni da se smiluju pa da mi prodaju 25 komada po 30 funti, što je ukupno 750 funtića.
Rekoh braćo, pomagajte - i da kupim, gde da to ugradim.
Uljudno su mi objasnili da je to njihova politika.
Mislim se u sebi, pos***m vam se u politiku.
adviser adviser 13:46 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

srdjan.pajic
Imam vrlo cunning plan, što bi rekao Baldrick


Aha, znači kinezi ti prodali jeftin senzor, ali moraš sam da ga testiraš, i da, što kažu političari, preuzmeš odgovornost? Srećom da sam radiš testiranje, pa je to cheap labor.

A koliko dugo planiraš da vrtiš te točkove da bi mogao da sa nekom sigurnošću kažeš da su senzori dovoljno dobri-pouzdani, da će možda da rade bar godinu ili dve, kolika je već garancija koju nameravaš da daš, a da ne pocrkaju kad ti se kontejner sa proizvodom smrzne u prtljagu aviona?

E, baš igrom slučaja čitam neku lepu knjigu od braće Rumuna, o pouzdanosti elektronskih komponenti i sistema.




Molim link.
spinoza spinoza 14:14 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

adviser
...tako da sam u jednom trenutku imao cca 300 hiljada kojekavih tranzistora (BC-jaca, FET-ića, 1N4148 diodica, staklenaca kako sam ih zvao, itd...), sve zapakovane u kese od po hiljadu komada, da više nisam mogao da se okrenem....



Krenuo sam i ja u jednom trenutku sa pripremama za "zimu" rolnama SMD otpornika i koječega ...

... ali sam ubrzo stao i sad kupujem samo ono što mi treba za R&D pa produkciju
tasadebeli tasadebeli 14:36 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

myredneckself

Ooo, kako priča, i kakvu je boju glasa imao taj čovek Vels.



А тек очи! Погледај му очи док изговара монолог.

Сунце му жарко, какав човек!


Makar ja danonoćno pravila ne srednjovekovnu, nego starorimsku ćićerkjAAAtu, da preživimo.









Радимо доставу по кућама.

Virtus et honor!





П.С. -

Линк за Милисава и Максу.
pnbb pnbb 15:43 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

Btw, da je Princi tu, on bi vjerovatno mogao to mnogo plasticnije da opise..

Da je princi tu verovatno bi u jednom trenutku okačio ovo:

cekaj, zar ne bese covek gradjevinac?

sta li je snjim...da nije nedajboze stradao pretrcavajuci caplin, ili se preforsirao losom kaipirinjom
myredneckself myredneckself 18:35 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

tasa
Радимо доставу по кућама.

Tako je, , door to door style, ugledajmo se na političke aktiviste.
maksa83 maksa83 18:39 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

Hvala, Makso. Znači, došlo mi vreme za evakuaciju?

Google is shutting down Google+.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:50 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

adviser
srdjan.pajic
Imam vrlo cunning plan, što bi rekao Baldrick


Aha, znači kinezi ti prodali jeftin senzor, ali moraš sam da ga testiraš, i da, što kažu političari, preuzmeš odgovornost? Srećom da sam radiš testiranje, pa je to cheap labor.

A koliko dugo planiraš da vrtiš te točkove da bi mogao da sa nekom sigurnošću kažeš da su senzori dovoljno dobri-pouzdani, da će možda da rade bar godinu ili dve, kolika je već garancija koju nameravaš da daš, a da ne pocrkaju kad ti se kontejner sa proizvodom smrzne u prtljagu aviona?

E, baš igrom slučaja čitam neku lepu knjigu od braće Rumuna, o pouzdanosti elektronskih komponenti i sistema.




Molim link.


Pa tu je link, u italic-u. A video sam da ima negde i u pdf-u.
alselone alselone 19:11 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

maksa83
Hvala, Makso. Znači, došlo mi vreme za evakuaciju?

Google is shutting down Google+.

Ja mislim da su se oni toliko usrali šta će sve da ispadne ako njima krenu da tresu sito privatnosti, da su se odlučili na ovako radikalan korak.

adviser adviser 19:13 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

srdjan.pajic
adviser
srdjan.pajic
Imam vrlo cunning plan, što bi rekao Baldrick


Aha, znači kinezi ti prodali jeftin senzor, ali moraš sam da ga testiraš, i da, što kažu političari, preuzmeš odgovornost? Srećom da sam radiš testiranje, pa je to cheap labor.

A koliko dugo planiraš da vrtiš te točkove da bi mogao da sa nekom sigurnošću kažeš da su senzori dovoljno dobri-pouzdani, da će možda da rade bar godinu ili dve, kolika je već garancija koju nameravaš da daš, a da ne pocrkaju kad ti se kontejner sa proizvodom smrzne u prtljagu aviona?

E, baš igrom slučaja čitam neku lepu knjigu od braće Rumuna, o pouzdanosti elektronskih komponenti i sistema.




Molim link.


Pa tu je link, u italic-u. A video sam da ima negde i u pdf-u.

Nije.
Ma - nema veze.
spinoza spinoza 19:43 10.10.2018

Re: Što se tiče ...

alselone
maksa83
Hvala, Makso. Znači, došlo mi vreme za evakuaciju?

Google is shutting down Google+.

Ja mislim da su se oni toliko usrali šta će sve da ispadne ako njima krenu da tresu sito privatnosti, da su se odlučili na ovako radikalan korak.


I ja mislim da im je prpa da ih ne iskomadaju, ako Trump preživi mid-term izbore, pošto svi preko velikih US društvenih mreža lukavo propagiranju politički bias, a njima je ovih dana veća frka oko toga neko oko provaljenih pola miliona naloga.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana