Ovoj gospođi
U moru hoćemo-ovo-nećemo-ono i vesti da ni 20 od 130 fantomskih agenicja za presipanje para partijskim lezilebovićima još uvek neće biti ukinuto, momenat gde vidiš da neko tamo negde svoj posao voli i shvata dovoljno ozbiljno da napravi ovako nešto je upravo razgaljujuć.
Kako si ti popravio svoj kutak univerzuma danas?
Milan Nikolić
Ljudi aplaudirajte, budite ponosni na svoju državu, verujte njenim institucijama, uzdajte se u poredak pod budnim okom Pravde, ostavljajte Ceci darove na vratima, bodrite je da radi na novim pesmama tokom trajanja pritvora, čistite teren po Ušću spremajući se za momenat kada će ponovo izaći pred vas i poručiti vam: "Ajmo Beograde, 'ajmo Srbijo! Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine!" U međuvremenu, vežbajte priznavanje, olakšavajte sopstvenu dušu i cenkajte se.
Vreme otužnih refrena ne prolazi. Posebno onih koji trijumfalno
evo, pošto me već drugi put banovalo kod Druga Dart Vejdera, moram da dovedem ovu praksu u pitanje.
Beograd -- Navršava se 13 godina od kada je bivši predsednik Slobodan Milošević izgubio izbore za predsednika SR Jugoslavije od kandidata DOS-a Vojislava Koštunice.
Politika | utorak 24.09.2013 | 00:25
Smena Đilasa na dnevnom redu?
Izvor: B92
Slabašno je u našim sredstvima informisanja odjeknuo predlog Bedžeta Pacolija da sever Kosova bude slobodna ekonomska zona. Da li je to zato što smo mi ovde utopljeni u sapunsku operu formiranja vlade i onu koja se bavi odnosima u Demokratskoj stranci, ili zato što naše medije rešavanje kosovskog problema suštinski više ne interesuje, teško je reći.
Od mračnog gospodara zagonetki, Heraklita, smo prerano naučili par sitnica, pošto smo bili previše mladi i nismo bili spremni za više. Sve teče. Sve što postoji je burna transformacija kosmičke vatre, dok fragmenti u nekim mogućim odnosima na trenutke zauzimaju stabilna stanja.
Iako mi, prosečni amateri, u prošlost ekplicitno idemo do Sokrata, Platona i Aristotela, Herkalita kao oca procesne filozofije srećemo ponovo kasnije na jedan neočigledan i indirektan način, pomalo, nejasno i preko ne uvek uigranog tima od Marksa, Ničea, Hegela, Haidegera, Deride i drugih, čija i imena nama amaterima polako izmiču čim okrenemo glavu, čak i kad, uglavnom indirektno i popularno, i naučimo nešto od njih.
Zapad, neoliberalnost i individualizam su odjednom pred kataklizmičkim promenama. Too-big-to-fail lice delova modern stvarnosti odjednom počinje da škripi i na nivoima koji su u oblacima u odnosu na one zbog kojih je kovanica nekad skovana.
AleXandar Lambros
Najobičniji mikroskop nemaju ni pojedini fakulteti a kamoli srednje škole. Internet je najskuplji u Evropi. PDV na računare opet bi mogao biti 18% iako je potražnja za godinu dana pala za 35%. Beogradski univerzitet nije ni među prvih 500 u svetu. Ikone vise po školskim hodnicima a veroučitelji deci pričaju da muškarci imaju rebro manje od žena jer ga je bog izvadio Adamu da napravi Evu. Po odlivu mozgova Srbija je na 132. mestu od ukupno 133 zemlje.
Al za deset godina će postati zemlja nauke i znanja.
Nema mikroskopa za hitne operacije
Od četiri postojeća mikroskopa, tri su otkazala zbog starosti. Cena jednog mikroskopa je 80000 EUR.
Obnova dvora Patrijarha za 800000 EUR iz budžeta.
... Kažu da su još blaženopočivšeg Patrijarha Pavla poodavno pitali šta da rade s tim starim dedinjskim zdanjem, a da je on pitao koliko bi to koštalo.
Овога кратког текста не би било да нисам кренуо у продавницу да купим пире од парадајза. Јер тамо сам баш испред полице са производима од парадајза срео мог доброг друга, коме политика и њена анализа јесу у опису посла, за који га, верујем пристојно, плаћају странци. Ево како смо причали.
Хоће ли бити избора, ових-оних,
*Molim pogledajte dodatak na dnu teksta, nisam želeo da menjam originalno obećanje bez dogovora.
Nikad nisam bio u Petnici - ni na nekom od tih đačkih naučnih kampova, čak ni u prolazu - ali ideja ustanove mi se sviđa. Sviđa mi se i to što je u pitanju neprofitna organizacija, koja se trudi da pristup deci ne bude ograničen mogućnošću plaćanja komercijalne cene takve vrste obrazovanja, nego da kriterijumi budu na bazi znanja i ideja, a da se troškovi pokriju na drugi način.
Sa Dunjinog bloga preuzimam ovaj link na vest da Petnica trenutno ima akutan problem sa finansiranjem, zbog neuplaćivanja obećanog iznosa od strane "države" (koji god državni organ je to obećao pa nije ispunio). Nadam se da će kratkoročni problem biti premošćen što pre - a u međuvremenu bih voleo da predložim način da se, na srednji rok, smanji zavisnost od državnog budžeta i da deo finansiranja na sebe direktno preuzmu oni koji veruju da je Petnica potrebna Srbiji - a posebno, nadam se, oni koji su sami imali priliku da se uvere u vrednost Petnice kao obrazovne institucije - oni koji su u njoj nekada bili, a sada su odrasli i postali finansijski sposobni.