Ekonomija| Istorija

Medalja

jinks RSS / 05.08.2021. u 09:52

med1.jpg

Dok gledamo finala svetskih prvenstava i Olimpijada i egzaltirano navijamo ili očajavamo, jedan od utisaka je i da li je sudbina samo naših heroja da budu sušti profesionalci, ili je sveopšta specijalizacija sudbina čitavog sveta.

Naime, pričati o tome na koje sve načine uskostručna specijalizacija definiše savremenu ekonomiju graniči se sa besmislom. Jer, očigledno je da se na taj način povećavaju efikasnost i produktivnost, smanjuju rizici i ubrzava razvoj, kao i unapređuje organizacija i snižavaju troškovi, uz bezbroj drugih prednosti.

Naravno, navedeno dobija smisao tek kada nivoi proizvodnje postanu dovoljno visoki, uz neizbežne negativne efekte koje specijalizacija nosi. Među kojima su i rizik od monotonije i samodovoljnosti uskospecijalizovanog radnog mesta, veće izolovanosti zaposlenih, kao i rigidnosti u odnosu promene. Takođe, visoka specijalizacija čitavih sektora, regiona ili država može dovesti i do političkih nestabilnosti, izazvanih zavisnošću od proizvoda drugih zemalja, kao i od pada potražnje za proizvodima za koje je neka zemlja specijalizovana.

Kad smo već kod političkih aspekata, specijalizacija radne snage predstavlja osnovu za još jednu znatno širu priču. Naime, mnogi će vam reći da, na primer, suština američkog ekonomskog i demokratskog sna nisu ni Njujork tajms, Vašington post ili Sanset strip, već pre, a ako ne i isključivo, mobilnost i specijalizacija radne snage, kao i razvijenost slobodnog tržišta radne snage.

Štaviše, neki bi rekli i da suština sukoba između kapitalizma i socijalizma, na primer, nije bila u tome što su se jedni kunuli u Smita, a drugi u Marksa, već da se pre radilo o odmeravanju snaga između dva dijametralno suprotna modela - prvog, u kome su ljudi tokom života mogli da promene N radnih mesta u M gradova, i drugog, u kome je većina čitav radni vek provodila na jednom maltene zagarantovanom radnom mestu. Odnosno, u kapitalizmu je postojalo tržište radne snage, dok je u socijalizmu ono bilo gotovo nepostojeće.

Ako bi se čak otišlo i nešto dalje kroz istoriju, neki bi rekli da je zamajac koji je doveo do renesansnog doba i pokrenuo strelu razvoja koja i danas traje, iniciran u velikoj meri revolucijom na tržištu radne snage, izazvanom između ostalog i serijom epidemija koje su harale Evropom u srednjem veku. Naime, u pandemijama desetkovanom feudalnom stanovništvu nastao je manjak radne snage, gde je potražnja za stručnijim radnicima dovela do njihove povećane mobilnosti (uprkos ograničenjima koje je feudalizam podrazumevao).

I, sve ostalo je istorija, po kojoj su povećana mobilnost i specijalizacija radne snage, kao i razvijenije tržište radne snage doveli do pada feudalizma, napretka tehnologija i ekonomije, finansija, nauke i kulture, ali i do novog koncepta ljudskih i političkih sloboda, koji jednako definiše kako tadašnja društva, tako i današnje demokratske sisteme i napredne ekonomije.

A opet, možda je sve rečeno o specijalizaciji bilo karakteristično za nekakve minule tehnološke revolucije, dok neke nadolazeće, koje se upravo sada dobrim delom i dešavaju, donose po tom pitanju i dosta toga novog. Naime, izgleda da se javljaju potpuno novi vidovi tržišta radne snage (ubrzani i dešavanjima vezanim za tekuću epidemiju), koji će pored visokospecijalizovanih stručnjaka možda sve više favorizovati i majstore više zanata.

A ko zna, možda će onda, na primer, i Olimpijske igre u budućnosti izgledati drugačije, gde će se herojske medalje deliti ne manje-više isključivo u specijalizovanim disciplinama, već sve više i takmičarima kako u postojećim, tako i u nekim novim višebojskim nadmetanjima.

 



Komentari (18)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

maksa83 maksa83 11:04 05.08.2021

vreme a ne geografija

Štaviše, neki bi rekli i da suština sukoba između kapitalizma i socijalizma, na primer, nije bila u tome što su se jedni kunuli u Smita, a drugi u Marksa, već da se pre radilo o odmeravanju snaga između dva dijametralno suprotna modela - prvog, u kome su ljudi tokom života menjali N radnih mesta u M gradova, i drugog, u kome je većina čitav radni vek provodila na jednom radnom mestu.

Ne znam ko bi to rekao, pošto je ranije i na Zapadu bili prilično normalno da se zaposliš negde i tu guraš do penzije, čak i Americi, a Japan bi bio ekstremni primer toga gde je lojalnost firmi dizana na nivo moralnog zakona (vic u kome je Japancu redosled prioriteta "Japan, Firma, Porodica" a je Muji Japan tek na trećem mestu). Dakle ortogonalno na kapitalizam vs socijalizam. Stvari su se globalno promenile.
jinks jinks 11:38 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

Skoro je bio dokumentarac sa serijom intervjua Čomskog o kraju "američkog sna" u kome je rekao da je temelj tog sna bila mobilnost radne snage (mogućnost promene radnog mesta i specijalizacije). Pretpostavljam da je bilo dosta njih koji jesu radili na jednom mestu, ali je bar po toj priči mobilnost bila suština priče.

Niko nikome nije branio u US da pokuša da radi na jednom mestu, ali je u svakom trenutku imao mogućnost da pokuša da pronađe novo ukoliko je želeo (ili morao, ili šta već), dok je u socijalizmu takva mogućnost bila mnogo ređa.

I otuda se verovatno i desilo da ste u kapitalizmu morali da se borite za radno mesto, dok vam je u socijlizmu tako nešto maltene bilo zagarantovano, pošto ionako u principu gotovo da i nije postojalo tržište radne snage koje bi to regulisalo na bilo koji drugačiji način.

Jer, čak i da ste u kapitalizmu (u US ili Japanu, na primer) i uspeli da odradite čitav radni vek u jednoj firmi to ste verovatno morali da zaslužite, dok je u socijalizmu pitanje koliko je bilo tako.

p.s.

Možda ipak u blogu citirani deo nije baš najbolje sročen, te sam ga promenio iz "prvog, u kome su ljudi tokom života menjali" u "prvog, u kome su ljudi tokom života mogli da promene", kao i iz "i drugog, u kome je većina čitav radni vek provodila na jednom radnom mestu" u "i drugog, u kome je većina čitav radni vek provodila na jednom maltene zagarantovanom radnom mestu".
niccolo niccolo 11:50 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

o kraju "američkog sna" u kome je rekao da je temelj tog sna bila mobilnost radne snage (mogućnost promene radnog mesta i specijalizacija).

Ma jok. Temelj tog sna je dovoljan broj fabrika koje proizvode za domaće i strano tržište. Kad su fabrike otišle u Meksiko*, tada je otišao i san, a jedna od posledica odlaska fabrika je da nema više tolike mobilnosti jer se nema gde otići.

* Ima ona Trampova izjava mislim tokom prve kampanje koja kaže nešto u fazonu - pre 40 godina fabrika automobila je bila u Detroitu, a stopa samoubistava u Meksiku je bila visoka. Danas je fabrika automobila u Meksiku, a u Detroitu je stopa samoubistava visoka.
jinks jinks 12:03 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

Ma jok. Temelj tog sna je dovoljan broj fabrika koje proizvode za domaće i strano tržište. Kad su fabrike otišle u Meksiko

Čomski i kaže da je kraj "američkog sna" nastao kada je ozbiljan deo poslova, sa izuzetkom finansija, otišao u inostranstvo, te se i mobilnost radne snage iz US preselila na neki globalni nivo.

Kao i to da bogatiji sloj najviše zbog toga u US sada mnogo manje mari za kupovnu moć srednje i niže klase, pošto ionako za njih u principu više ni ne proizvodi, već po nekim globalnim fabrikama za neko globalno tržište. I gde je u lokalu ostala u principu proizvodnja nečega što bi se moglo nazvati luksuznijom robom, za luksuzniju US i globalu klijentelu.

Sa tim što danas umesto bivšeg u principu lokalnog proletarijata imate novi globalni prektarijat [link].
niccolo niccolo 13:44 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

Čomski i kaže da je kraj "američkog sna" nastao kada je ozbiljan deo poslova, sa izuzetkom finansija, otišao u inostranstvo, te se i mobilnost radne snage iz US preselila na neki globalni nivo.

To da.

Kao i to da bogatiji sloj najviše zbog toga u US sada mnogo manje mari za kupovnu moć srednje i niže klase, pošto ionako za njih u principu više ni ne proizvodi, već po nekim globalnim fabrikama za neko globalno tržište.

Ti imaš taj problem i u fudbalu. Što najbolji timovi više ne baziraju svoje poslovanje na lokalnoj podršci, već na globalnoj. I onda tamo neki milioni kineza neće da gledaju Real - Osasuna, već Real - Bajern. A vlasnici kapitala u fudbalu misle da je rešenje da naprave zatvorenu ligu, ne shvatajući da se time ne rešava problem - ako te roditelj nije naučio da ideš na utakmice/pratiš fudbal na tv (što će reći lokalna podrška lokalnom timu), fudbal je samo jedna od stvari koja može da se radi i onda se gledanje fudbala nadmeće sa igranjem igrica npr. Zato ga mladi sve manje i gledaju...
jinks jinks 13:53 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

Da ta zatvorena globalna fudbalska liga je baš čudna ideja. Odakle će da skupljaju dobre igrače ukoliko u tom procesu oslabe lokalne klubove.

Drugo je NBA, ona crpi energiju iz US koledž košarke, koja je neuništiva koliko i NBA.
haklberi_tom haklberi_tom 18:29 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

maksa83
Štaviše, neki bi rekli i da suština sukoba između kapitalizma i socijalizma, na primer, nije bila u tome što su se jedni kunuli u Smita, a drugi u Marksa, već da se pre radilo o odmeravanju snaga između dva dijametralno suprotna modela - prvog, u kome su ljudi tokom života menjali N radnih mesta u M gradova, i drugog, u kome je većina čitav radni vek provodila na jednom radnom mestu.

Ne znam ko bi to rekao, pošto je ranije i na Zapadu bili prilično normalno da se zaposliš negde i tu guraš do penzije, čak i Americi, a Japan bi bio ekstremni primer toga gde je lojalnost firmi dizana na nivo moralnog zakona (vic u kome je Japancu redosled prioriteta "Japan, Firma, Porodica" a je Muji Japan tek na trećem mestu). Dakle ortogonalno na kapitalizam vs socijalizam. Stvari su se globalno promenile.

Ja ne verujem u 'suštinske' promene!
Jer - su dominantni međuljudski odnosi ostali isti!
Takođe, esencijalni ljudski motivi su ostali isti - u se, na se i poda se!
Svet se kreće cikličnom spiralom.
Odnosno - stalno se reciklira prethodno.
Jedino se menja pojavni nivo, nazovimo ga tehnologija.
I tako i treba da ostane!
I motivi (pojedinca) se ciklički menjaju - u nekom preiodu je najbitnije poda se, a nekad u se!
Ili slično.
docsumann docsumann 18:45 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

Takođe, esencijalni ljudski motivi su ostali isti - u se, na se i poda se!


to su elementarne potrebe.
motivi su nešto drugo, da ne kažem više
haklberi_tom haklberi_tom 19:02 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

docsumann
Takođe, esencijalni ljudski motivi su ostali isti - u se, na se i poda se!


to su elementarne potrebe.
motivi su nešto drugo, da ne kažem više

Ma!
Zovi ih kako hoćeš!
docsumann docsumann 19:49 05.08.2021

Re: vreme a ne geografija

haklberi_tom
docsumann
Takođe, esencijalni ljudski motivi su ostali isti - u se, na se i poda se!


to su elementarne potrebe.
motivi su nešto drugo, da ne kažem više

Ma!
Zovi ih kako hoćeš!


ok, zvaću ih glavoglavci
bene_geserit bene_geserit 20:26 05.08.2021

zamajac

zamajac koji je doveo do renesansnog doba i pokrenuo strelu razvoja koja i danas traje, iniciran u velikoj meri revolucijom na tržištu radne snage, izazvanom između ostalog i serijom epidemija koje su harale Evropom u srednjem veku. Naime, u pandemijama desetkovanom feudalnom stanovništvu nastao je manjak radne snage, gde je potražnja za stručnijim radnicima dovela do njihove povećane mobilnosti (uprkos ograničenjima koje je feudalizam podrazumevao)

U Srbiji u školama treba da uvedu obavezno višemesečno proučavanje Magna Carta-e i svega što je sledilo do trenutka kada je došlo do garantovanja privatne svojine u Engleskoj (u trenutku kada je bilo koji lokalni kabadahija mogao da dođe i otme ti sve što imaš po Evropskim zemljama) što je predstavljalo stvarni zamajac razvoja.
Ti stručniji radnici (tj. najbolje zanatlije što bi bilo pandan današnjim inženjerima) su listom išli za Englesku zbog garancije privatne svojine zbog čega se tamo i desila industrijska revolucija.
neizbežne negativne efekte koje specijalizacija nosi. Među kojima su i rizik od monotonije i samodovoljnosti uskospecijalizovanog radnog mesta, veće izolovanosti zaposlenih, kao i rigidnosti u odnosu promene. Takođe, visoka specijalizacija čitavih sektora, regiona ili država može dovesti i do političkih nestabilnosti, izazvanih zavisnošću od proizvoda drugih zemalja, kao i od pada potražnje za proizvodima za koje je neka zemlja specijalizovana.

možda sve više favorizovati i majstore više zanata.

Evo kako to izgleda u industriji u kojoj ja radim.
Prosečno vreme menjanja firme u Bay Area-i (silicijumska dolina i okolina) je 3-4 godine maksimum. To dovodi do toga da ti ljudi non stop cirkulišu, tj. u sred projekta ti odlaze ključni ljudi i moraš da ih menjaš sa nekim novim. Sa aspekta menadžera to znači da moraš da napraviš sistem u kome je svako zamenjiv. A najlakši način da svako bude zamenjljiv je vrlo uska specijalizacija. To takođe znači i ekstremno nisku efikasnost, ali sve te velike firme rešavaju probleme brutal force metodom i uvek je najveća cena ako zakasniš sa projektom a ne ako si zaposlio 10 dodatnih inženjera.
A cela stvar tako može da funkcioniše (sa ekstremno niskom efikasnosću) pošto postoje samo velike firme, tj. monopoli i ostalo pa male firme nisu konkurentne.
mentol mentol 15:44 06.08.2021

Re: zamajac

bene_geserit

U Srbiji u školama treba da uvedu obavezno višemesečno proučavanje Magna Carta-e i svega

ajd' ne seri
Milan Novković Milan Novković 22:10 05.08.2021

Ako na trenutak zaboravimo da ...

... A opet, možda je sve rečeno o specijalizaciji bilo karakteristično za nekakve minule tehnološke revolucije, dok neke nadolazeće, koje se upravo sada dobrim delom i dešavaju, donose po tom pitanju i dosta toga novog ...

... kreativni proces može da bude ograničen na neki prostor sa specifičnom strukturom, gledano iz perspektive specijalizacije, pa da širi prostor može i po pravilu jeste hijerarhijski organizovan, iako bi bolji opis bio da je organizovan u neku kompleksnu mesh strukturu, nova vremena će ponuditi efikasnije okruženje multi-disciplinarnim, pojedinim ljudima i mašinama.

Lego kockice i services budućnosti će biti mnogo kompleksnije i funkcionalnije u strukturi i mogućnostima i efikasnije će ih koristiti ljudi koji vide širu sliku i kreativni su u kompleksnijem, polimorfnom prostoru.

Primer, relativno lako ćeš biti kreativniji od mašinca koji ima značajno bolje znanje mašinstva od tebe, a koje i ti dobro poznaješ, ako imaš solidno znanje, iako daleko od visoko specijalizovanog nivoa, o 3D printingu, programiranju, elektronici itd.

Kreativni ljudi će više postati "dirigenti" ukupnog kreativnog procesa, a mašine će raditi "fizičke" poslove - tj poslove "nižeg" nivoa, bili oni stvarno fizički ili "metalni".

Computational ovo ili ono, npr biologija, hemija, itd pa jefina procesorska snaga u ogromnim količinama će dovesti do toga da se štancuju lego kockice, između ostalog, i takve da izolovane nemaju nikakvu primenu i u trenutku kreiranja najčešće nikom nisu potrebne, pa će se parametrizovane stavljati na neki globalni market place.

Primer, nekad si imao ideju i trebao ti je deo koji, npr, ima neku specifičnu težinu, čvrstinu i otpornost na habanje. Zamislimo da je taj deo bio izazov, i ako ništa takvo nije postojalo mogao si mnogo vremena i resursa da potrošiš na jurenje/sintetizovanje takvog materijala.

Danas možeš da ideš kroz hemijske formule, redom ih comp sastavlja i zna da li su moguće, koliko energije treba upumpati u proces (tj koliko je ekplozivan), šta su fizičke i hemijske osobine tako neke materije za koju imaš samo formulu ... zato što hemiju potpuno definiše kvantna mehanika i sve ti je "computable" do neke granice kompleksnosti.

I radiš to pa rezultate stavljaš u bazu (ovo je Blogijev sin radio na nekom raspustu onomad). Pa su šanse da ako meni zatreba neki materijal sutra za neku ideju taj materijal može već da čeka prvu ili n-tu primenu, definisan negde u bazi.

A ceo proces će onda prosto postati kompleksniji, praktičniji i pametniji tako što ćemo imati market-places koji su dovoljno parametrizovani tako da i ako moj magic-material ne postoji na berzi neko će primetiti da mi je potreban i pokrenuće svoj computational chemistry/materials program koji će mi "smisliti" takav materijal.

A 3D printing, energija, materijali, AI, speech and NLP tehnologije, 5G, IoT itd će učiniti da nam je kreativno okruženje na dohvat ruke gde god se nalazili.
jinks jinks 07:06 06.08.2021

Re: Ako na trenutak zaboravimo da ...

Kreativni ljudi će više postati "dirigenti" ukupnog kreativnog procesa, a mašine će raditi "fizičke" poslove - tj poslove "nižeg" nivoa, bili oni stvarno fizički ili "metalni".

Negde sam čuo da u Nemačkoj, na primer, (što sigurno važi i za druge zemlje) među poslodavcima postoji uvreženo mišljenje po kome su ljudi sa ovih prostora "majstori više zanata" za koje važi pravilo "jedna plata, tri zanata".

Sad, koliko je tome doprinelo nekakvo specifično obrazovanje, ili pre nešto drugo.

Naime, što kažeš, te kreativne ljude budućnosti o kojima govoriš, koji će biti ili su u stanju da sagledaju šire slike problema, pitanje je u kojoj meri može da proizvede aktuelni sistem obrazovanja, za koji ipak deluje da je prilagođen više visokoj specijalizaciji, pre nego stvaranju majstora mnogih zanata.

Uz pitanje kako uopšte osmisliti to nekakvo buduće multifunkcionalno obrazovanje.
nikvet pn nikvet pn 11:18 06.08.2021

Re: Ako na trenutak zaboravimo da ...

među poslodavcima postoji uvreženo mišljenje po kome su ljudi sa ovih prostora "majstori više zanata"


То је истина. Српски сељак био је сваштар. Радио је њиву, башту, виноград, шуму, ливаду па плус стока. Дакле мултидисциплинарна производња, не улазећи у резултате и финансијски исход. Зато су ти српски сељачки синови јако цењени код швапског послодавца, свуда се опробали и добро сналазили. Нарочито у зони угоститељство-туризам, то је зихерица. Сваки газда-Шваба одавно је провалио да су та деца порасла у кућама где се слави слава што значи буљук гостију дочекан на највишем нивоу одмалена. Не треба им објашњење како стоје есцајг и салвете, за разлику од Пољака, Румуна...
Черевићан Черевићан 22:38 05.08.2021

кad smo već.....

jer ko zna... možda će doneti i dosta toga novog

недорек ме походи гледајућ' у сутра
губи се полако... хуманост глобална,
(пакује се додуше сад ..у нова руха)
у недорек исчеке ......посве иреална
filip3f filip3f 22:48 08.08.2021

oo

Javlja mi se da će se Olimpijske igre održavati online, kao i većina drugih sportskih i ostalih dešavanja. Nadam se da grešim.
jinks jinks 07:14 09.08.2021

Re: oo

Već sada izgleda da već i postoje čak i svetska prvenstva u e-sportovima, možda će i to uskoro uvesti na Olimpijskim igrama.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana