Budućnost| IT| Mediji| Politika| Život

Društveni inženjering

Milan Novković RSS / 03.11.2011. u 23:01

21-networking.jpg?height=200&width=200Kako se ljudi organizuju u lokalne grupe, manje, srednje, a često i veće, njih je, odjednom, moguće simulirati na kompjuteru, a isto tako je moguće i manipulisati ih donekle, bez obzira na kvalitet takvih grupa u nekom specifičnom kontekstu.

Simulirati jednu osobu je teško do nemoguće, zato što je jedna osoba specifična na mnogo raznih načina. U grupi sa mnogo pojedinaca te male razlike se donekle ili dobrim delom poništavaju.

U inženjeringu su simulacije korisne i ja sam se tim dosta bavio u karijeri, uglavnom u elektronici. Simulacija nam pomaže da neke grube greške u dizajnu primetimo i ispravimo dok je to još jeftino, pre produkcije.

Primer star preko 20 godina u dizjaniranju i proizvodnji elektronskih kola, čipova:

    - Simulacijom je mnoge probleme bilo moguće primetiti u pola sata rada jednog čoveka, ponekad je to nekoliko sati, a ponekad nekoliko dana, i cena tog rada je bila beznačajna na projektu koji košta stotine hiljada Evra, na primer.

    - Napraviti probnu seriju čipova pa primetiti grešku u njima je koštalo preko 20,000 evra, onomad, i recimo da je to, zbog inflacije, ekvivalentno cifri od 40,000 evra danas. Dalje, u najboljem slučaju izgubljene su i dve nedelje u vremenu, često mnogo više.

    - Kad se znalo gde je problem rešenje se često pronalazilo u minutima, kao kad u formuli pogrešimo znak na nekom mestu, kažemo c = a + b umesto c = a - b. U redu, ponekad je put do rešenja trajao satima, a ponekad danima.

Ja sam se u karijeri kasnije dotakao operativnog rizika gde su uključeni i ljudi. Primer (ne iz moje prakse, moja praksa je bila vrlo kratka i dosadna, nego zbog svog iskustva mogu da zamislim slične primere):

- U nukleranoj elektrani može da radi više stotina ljudi

- Kako reagovati u mnogo specifičnih slučajeva je dokumentovano i ljudi prođu obuku.

- Dok su takvi slučajevi, na nekoj našoj listi, prosti ili srednje kompleksni ima ih ne previše pa obuka, dokumentacija i proces obnavljanja znanja mogu da pokriju sve slučajeve.

- Problem nastaje u nekim kompleksnim situacijama gde je nemoguće predvideti svaki scenario pošto takvih scenarija ima previše da bi se potrebne reakcije zaposlenih uvežbale sa živim ljudima.

- Tu se male grupe ljudi onda simuliraju na kompjuteru pa se takve grupe uvežu u šemu celog preduzeća i kompjuter može da simulira razne situacije, na nivou celog postrojenja, kompanije, u delićima sekunde. Tako mogu da se provere reakcije kompanije na desetine hiljada raznih riskantnih situacija.

Polu-šala sa Fecebook-a ilustruje potrebu za svim ovim. Radi se o upozorenju u firmi koje kaže: „U slučaju požara prvo napustite zgradu pa onda twittujte".

U simulaciji je moguće imati scenario gde kritična osoba zastane pa tvituje, i onda predvideti posledice.

Simulacija ima i mračnu stranu. Može da ukaže na to kako će ljudi, otprilike, reagovati ako im se plasiraju pogrešne informacije ili saveti. I to plasiranje može u stvarnom životu da traje nedeljama, mesecima, godinama ili decenijama, a kompjuter može da nam ponudi vrlo moguće rezultate u sekundama.

Često se unapred zada željeni rezultat, potreban političarima, oligarhiji ili sličnima, pa se regresivnom analizom traže grupe laži ili polu-laži koje će, sistematski i precizno plasirane, do takvog rezulata dovesti.

Evo šta je sve u repertoaru onih koji žele da nas manipulišu na velikoj skali, prostornoj, u broju ljudi i vremenskoj, po Noamu Čomskom iako na ovu temu (idu moje pretpostavke) može mnogo da se priča, ima većih autoriteta i mnogo istraživača, pa praktikanata, i ja zloupotrebljavam priliku da dam nepromišljene, pomalo naivne i add-hoc primere iz moje proste perspektive, a sve u ime blog-zabave:

1. Skretanje pažnje. Primer: zamislimo da ja u svojoj bašti pravim skladište nuklearnog otpada pošto se za takve usluge skupo plaća. Naravno, moja žena to nebi odobrila sve dok je to moguće neodobriti, ali ja joj sistematski skrećem pažnju:

    a. Prvo tiho i neprimetno radim, nema još klijenata koji se motaju oko kuće, pa ona ne primećuje da nešto petljam, pažnju je lako skrenuti.

    b. Kad je skladište gotovo i ona zanemi od čuda i neverice ja mogu da joj skrećem pažnju na to da i mi imamo mali radioaktivni biznis proizvodnje izotopa za bolnice i da ćemo sad otpatke uredno skladištiti, po međunarodnim propisima, ne spominjući da su kapaciteti skladišta višestruko veći nego što je nama potrebno.

    c. A onda mogu da je bombardujem poplavom nevažnih vesti, od najnovije kreme protiv celulita, do golih Šon Konerija i Brad Pitova po obližnjim trgovima, dok prvi kamioni stižu i istovaraju pošiljke. I, na kraju, ona nema izbora.

2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije. Zamislite da imam gomilu lekova kojima je upravo istekao rok i morao bih da ih bacim, a onomad sam ih platio. Mogu da naduvam priču o velikom riziku od epidemije pa kažem kako su lekovi još uvek uoptrebljivi (što je uglavnom tačno), pa prodam lekove a epidemije se, igrom slučaja, ne pojavi i lekovi na kraju moraju da se bace.

3. Postepeno uvođenje lošeg u igru. Ovo je klasika, rak u vodi koja se polako zagreva. Ljudi nemaju ni vremena ni znanja, kao velika grupa, za detaljno, strategijsko razmišljanje, a sitne loše vesti lako „progutaju".

4. Prodaja lošeg unapred. Primer, ako smo u dugovima i meni je do kocakanja nekretninama na berzi i znam da moja žena neće ni da čuje ja mogu da joj plasiram ružičastu priču o nekretninama koja će da krene da se vrti za 8 meseci i o tome kako ne treba propustiti priliku. U ljudskoj psihi je optimizam i vizija budućnosti gde će se problemi sutra rešiti, sami od sebe ako treba, pa je rizik u budućnosti manji rizik i ja ću lakše ubediti ženu da tako neki „ugovor" o budućem ulaganju potpiše danas.

5. Prodaja lošeg u detinjastom maniru. Psihologija - i kupcu opada pažnja i analitička sposobnost ako ja foliram detinjastost. Primer kako mogu ženi da prodam priču: „Mi smo pametni, pošteni i vredni, lideri u regionu, više smo zaslužili, jednom se živi, hajde da stavimo hipoteku na kuću i odemo na skup godišnji od dva meseca, pozajmicu možemo da otplaćujemo". I ona kaže „ajmo", spustila se na moj infantilni nivo.

6. Korišćenje emocija da bi se umrtvio zdrav razum. Svaki bloger koji drži do sebe je ovo ne naučio, nego i poprilično praktikovao poslednjih godina. Život bi bio „dosadan" bez toga. Nije teško uskovitlati emocije najpametnijem, najlepšem, najzgodnijem, najnačitanijem, najnacionalnorazboritijem, najplemenitijem, najzaslužnijem, najmanje shvaćenom i slično blogeru.

7. Negovanje nezainteresovanih mediokriteta - što manje znaju i što su manje sposobni da razmišljaju lakše im je prodati proizvoljnu priču.

8. Prodaja lošeg sistema vrednosti - easy: silikoni su bolji od znanja, mačo je bolji od pameti, odeća je važnija od knjiga itd.

9. Prodaja kolektivne i pojedninačne krivice na najširem nivou. Khm, poznato, nisu krivi političari, zlikovci, lopovi, sistem nego smo krivi svi mi ostali što smo im to dozlolili pa, logično, nema neke velike potrebe za izlaskom na ulicu.

10. Poznavanje pojedinaca bolje nego što oni poznaju sami sebe. Tužno, ako nam dvesta puta kažu da ćemo lakše naći žensku na najke i iPhone, nego na znanje, veselost i humor, mi muškarci ćemo otići i kupiti najke pa iPhone. Nije bitno ko je „pametniji" u ovom resoru, muškarci ili žene.

Ja ovih 10 „marketinških zapovesti" nisam prevodio odavde nego na brzaka prepričao u pauzama dok radim dosadni deo posla od kog živim.

Neka je dosadan, od njega ću zaraditi kintu i evo kako će mi ova zapovest broj 10. uskoro još više „pomoći" da tu kintu potrošim:

    - Sad su procesori u našim jeftinim kompjuterima toliko moćni, da kamerice na kompjuterima mogu da nas snimaju i kompjuter:

        o Može da nam plasira oglas

        o Snimi položaj zenica u očima i zaključi da li gledamo u oglas i koliko dugo

        o Analizira nam lice i sa velikom verovatnoćom proceni našu emotivnu reakciju na oglas

        o Dok je reakcija na oglas pozitivna kompjuter nas nežno juri i ohrabruje da kupimo

        o Kad nam primeti nezadovoljstvo na licu ljubazno nam se izvini, i zahvali, bukvalno

        o Ućuti na neko vreme i pusti nas da malo odmorimo i zaboravimo

        o Pa nam nađe sledeću stvar koju „želimo"

        o Polako uči i pamti šta volimo, a šta ne, da ne bi morao sutra isto ovoliko da se zamara da bi nam nešto prodao.

(svaka sličnost koju muškarac može da primeti između procesora i lepše polovine je slučajna)  :)



Komentari (81)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:16 03.11.2011

Prva liga

Svaka čast, gos'n Novkoviću, to je to, u kratkim crtama.

Skretanje pažnje, kao poseban sektor?

Imam problem sa dugonogim, ali u grupi i kanarinac radi.
Milan Novković Milan Novković 23:35 03.11.2011

Re: Prva liga

Svaka čast

Dobar primer resavske škole na delu
princi princi 23:31 03.11.2011

2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Omiljeni i majstorski. Prvo počeli praktikuju Japanci na masovnoj skali, prvo građevinska ostrva (nasuta ostrva), potom automobilska industrija (sledili Nemci), a sad vidim da je počeo da praktikuje i Apple sa iPhone 4S. Dobra taktika za održavanje uposlenosti.

A ima i ona slatka R&D inverzija: 2b. Solucija koja čeka na problem.
Milan Novković Milan Novković 23:46 03.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Omiljeni i majstorski. Prvo počeli praktikuju Japanci na masovnoj skali, prvo građevinska ostrva (nasuta ostrva), potom automobilska industrija (sledili Nemci), a sad vidim da je počeo da praktikuje i Apple sa iPhone 4S. Dobra taktika za održavanje uposlenosti.

Pošto se stari marketinški kanali, kojima nije svako imao pristup, polako zatiru sad odjednom i "sitna riba" ima šansu (tvoji primeri su premier division).

Odejdnom na "tone" intelekta odoše na marketing strategije. Ovo sa kamericom će uskoro u produkciju, ako već nije. I Broj 10. automatika, npr, će onda i kasnije:

- Em uskoro znati više od kvalifikovanih psihologa

- Em će imati i heuristiku u sebi, biti adaptivna, beskompromisno, bez "ega", "sujete", "letargije" i ostalog tražiti, 24x7, gde su nam soft sports.

Svaki put kad mrdnemo, mišem, tipkama, glavom, telom ili očima comp će da "popravi" sliku o nama.

Znaće nam o umetničkom ukusu pa će nam oglase dekorisati accordingly.

Šta bi rekao optimista: pa moramo na kraju da nađemo neku ravnotežu i otpor ćemo pružiti tako što ćemo, tiho i neprimetno, pomeriti sistem vrednosti na bolje.

Dok odjednom, možda, marketing ne postane pozitivna sila u univerzumu
princi princi 00:01 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Odejdnom na "tone" intelekta odoše na marketing strategije.

Nije odjednom. Ta priča sa marketingom je stara, samo što nas sada, sa internetom, mobilnim telefonima i kreditnim i debit karticama imaju potpuno u šaci. Što se ono kaže, zatvorili su loop, sad imaju i response, jedan na jedan. Čini se da ni ovo prebacivanje sa Intel i AMD na ARM procesore nije slučajno. Na jednoj drugoj mreži sam pre neki dan napisao kako mi se čini da je ključna reč u procesu stupifikacija. Mnogo mi se svideo naslov one dizajnerske knjige koju je Šaca pre x vremena promovisao ovde po blogu: Don't make me think. Mislim da je to, onako, adage modernog doba. Živimo u šminkerska vremena.
freehand freehand 00:21 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Živimo u šminkerska vremena.

Gedžetiziranje.
Slaže se sa Geronto rock erom i adekvatnim stajlingom.
a_jovicic a_jovicic 00:24 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Milan Novković
Šta bi rekao optimista: pa moramo na kraju da nađemo neku ravnotežu i otpor ćemo pružiti tako što ćemo, tiho i neprimetno, pomeriti sistem vrednosti na bolje.

Dok odjednom, možda, marketing ne postane pozitivna sila u univerzumu

... ili mi ne razvijemo "6-to čulo" za prepoznavanje kognitivnih i afektivnih amalgama (dobro de ... ne mora da razvijamo novo čulo ... može nešto i da se nauči ... ref. Filip Breton "Izmanipulisana reč")

Nego ja kao "dobro obavešteni optimista" (tj. pesimista, prim. prev.) mislim da otpor treba da pružamo aktivnije. Nisu još iskorenjeni ni "klasični kanali" marketinga (eto ... malo - malo pa me telefonom pozovu da mi kažu da sam "srećni dobitnik" večere za dvoje na kojoj će mi objasniti sve o tom i tom proizvodu koju njihova partnerska firma nudi ... o tonama posečenih šuma u poštanskom sandučetu neću ni da govorim ... a o reklamama za deterdžente koji uklanjaju "uporne mrlje", pastama za zube koje uklanjaju bol ili o "mojoj mobilnoj mreži" koja prosto vapi za mojom pretplatom mogu da kažem samo najbolje ... zbog istih više i ne gledam domaće kanale ... nego polako počinju da se uvlače i u one stranjske ... no na svu sreću minutaža im je mnogo kraća)

Nego da se vratimo na "sokoćala". Sećam se da je davnih '90-tih, IN bila priča o KDD-u (da ne kažem "Data Mining"-u) i "Inteligentnim agentima". Ovo prvo verovatno (kroz kojekakve Datawarehouse) i koriste razne korporacije, medjutim o "agentima" se nešto više ne priča (ili su već "medju nama"?!?). To je trebala da bude "pomoć svakoj domaćici" (ovaj htedoh reći domaćinu) da olakša razvrstavanje pošte, pomogne u planiranju poslovnih sastanaka, pronalaženju najpovoljnijih avio-karata i hotela ... ma skoro da su obećavali da mogu da rade umesto nas (one naše dosadne kancelarijske poslove) ... pa ja još ne videh neke vajde od cele priče (ne zameniše me na dosadnom poslu). Iz tog razloga se tačke 10 nešto ne plašim ... ali me prvih 9 smrtno brinu ... ne zbog računara ... nego zbog domaćih političara koji su ih doveli do savršenstva!
maksa83 maksa83 00:34 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Mnogo mi se svideo naslov one dizajnerske knjige koju je Šaca pre x vremena promovisao ovde po blogu: Don't make me think

To je stvarno jezgrovita i (bar za mene) prosvetljujuća knjižica.

Ne znam da li je Šaca (?) pominjao, ali sa njom u paru po pravilu uvek obavezno ide The Design of Everyday Things.

Te dve po meni nemaju puno veze sa ovim o čemu se priča, ali npr. ova ima pošto između ostalog opisuje i korene naše prijemčivosti na manipulacije The Invisible Gorilla: And How our Intuitions Deceive Us.
maksa83 maksa83 00:45 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

To je trebala da bude "pomoć svakoj domaćici" (ovaj htedoh reći domaćinu) da olakša razvrstavanje pošte, pomogne u planiranju poslovnih sastanaka, pronalaženju najpovoljnijih avio-karata i hotela ... ma skoro da su obećavali da mogu da rade umesto nas (one naše dosadne kancelarijske poslove)

Pa, i rade (te dosadne kancelarijske poslove).
Tehnički crtači i računači (da, i to je postojalo) su npr. izumrli, sada npr. veliki projekat koji je 2 meseca radio građevinski biro od 60 ljudi uradi jedan kompetentan inžinjer sam za 3 dana (ne preterujem). Brokeri, dileri, trejderi u pitu takođe izumiru zajedno sa berzom kao fizičkim mestom koja se u međuvremenu pretvorila u neku gomilicu servera i softvera i kablova. Ljudi masovno koriste Orbitz (inicijalno napisan u LISPu, btw.) za planiranje puta, itd. Meni (a i svima koji imaju mejl adresu) bayesian spam filteri jako pomaži u razvstavanju pošte i 'fala im.

I da opet uvalim preporuku za knjigu: Programming Collective Intelligence.

Ispostavlja se na kraju da smo mi u poslu "ostavljanja ljudi bez posla". Misli o tome.
princi princi 00:54 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Te dve po meni nemaju puno veze sa ovim o čemu se priča, ali npr. ova ima pošto između ostalog opisuje i korene naše prijemčivosti na manipulacije The Invisible Gorilla: And How our Intuitions Deceive Us.

Pominjao sam naslov koji me dojmio i koji je, čini se, perfektna ilustracija odnosa average Joea (ili, srpski, Pere Petrovića) prema novim tehnologijama. A što se tiče samih knjiga koje imaju direktne veze sa ovim o čemu se priča, menE se čini, pre svega, Toxic Sludgs is good for you i Trust us we're experts. Ima i site.
Milan Novković Milan Novković 01:03 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Nije odjednom. Ta priča sa marketingom je stara

Jeste, slažem se, nego sam ja mislio da će se broj marketinških stručnjaka u svetu prorediti, kako tehnologija "udari" po biznisu.

A, izgleda, da se priča širi, razne fuzije marketing ai raznih drugih "industrija" su na delu, pipci su možda tanji ali ih ima više i dalje dobacuju.
Čini se da ni ovo prebacivanje sa Intel i AMD na ARM procesore nije slučajno

ARM je energenski efikasniji, a procesorske snage ima dovoljno.

U softweru i ostalom hardveru se polako dešava komoditizacija i pošto polako počinjemo sve soje IT sobom da nosimo energetska efikasnost je bitna.

Naravno, sasvim je moguće da je energija kao problem to što ti pričaš, izmišljena (ja sad obično kupim 2 ispravljača, jedan za kuću, jedan za ofice i 6 ili 10 sati bez punjenja mi ne znači mnogo.
Na jednoj drugoj mreži sam pre neki dan napisao kako mi se čini da je ključna reč u procesu stupifikacija

Ja svako malo naletim na neko iznenađenje. Na ovu temu, npr, imam utisak da iEverything sektašenje teže procesiraju odrasli nego tinejdžeri - ovi mlađi počinju da glredaju funkcionalnost, osnovnu pa aplikacije.
lakipingvin lakipingvin 01:03 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

ali npr. ova ima pošto između ostalog opisuje i korene naše prijemčivosti na manipulacije


kad vec govorimo o korenima, meni je ova knjiga posluzila kao jedan odlican koren

http://www.amazon.com/The-Construction-of-Preference-ebook/dp/B000V9HTUE/ref=tmm_kin_title_0?ie=UTF8&m=A1Z9OKG1LIUG2X

maksa83 maksa83 01:06 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

, Toxic Sludge is good for you


Inače, bivalo je takvih blundera, ali for ril:

Radiation is good, so we put it in your toothpaste:




8 WEIRDEST RADIOACTIVE PRODUCTS THAT PEOPLE ACTUALLY USED
Milan Novković Milan Novković 01:21 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Ispostavlja se na kraju da smo mi u poslu "ostavljanja ljudi bez posla". Misli o tome.

Pomeraju se poslovi.

Fenomen: što više ljudi radi po svetu to, neverovatno i ne znam da li je tačno, kao da ima sve više posla i ovde u UK i pored krize pa prestrojavanja u strukturi zposlenosti.

Moja ćerka i njene drugarice za čas nađoše posao.

Ipak, sledeća decenija pripada robotima, pa onda dolazi singularitet polako - ko još nije kupio zemlju za obrađivanje ne znam šta čeka
princi princi 01:32 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Jeste, slažem se, nego sam ja mislio da će se broj marketinških stručnjaka u svetu prorediti, kako tehnologija "udari" po biznisu.

Nema šanse! Tih "analitičara" i marketing stručnjaka može samo biti više. Pa prosečan hedge fond u Londonu, ja mislim, od nekih 60 zaposlenih drži bar nekih 40 ili 45 "analitičara", što biologa, što inženjera, što fizičara, što štatijaznamkoga (liberal arts, na primer, oni imaju logiku u školi i znaju lepo da pišu reporte). Ovaj management consulting business iz koga, na primer, dolazi naš Đelić je sav oko toga, creative accountinga što, zapravo, nije ništa drugo nego spinovanje i, u krajnjoj meri, marketing. Za finansiranje velikih projekata, terminala, offshore platformi, novih rudnika bilo čega, su opet potrebni marketing stručnjaci jer ko će drugi da ubedi nekoga da će baš taj i taj projekat biti onaj koji će doneti fantastične returne i omogućiti suckeru večito leto na Karibima ili južnom Pacifiku. Živimo u marketing svetu, danas je sve marketing.

Pored navedenog Đelića, dobri primeri za navedene su i Ćeda i Krstić, na primer. Ajde ovaj prvi je dramoser po zanimanju, ali ovaj drugi je zabatalio jedan unosan zanat (medEcinu) zarad još unosnijeg (marketing).
a_jovicic a_jovicic 08:55 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

maksa83
Pa, i rade (te dosadne kancelarijske poslove).
Tehnički crtači i računači (da, i to je postojalo) su npr. izumrli, sada npr. veliki projekat koji je 2 meseca radio građevinski biro od 60 ljudi uradi jedan kompetentan inžinjer sam za 3 dana (ne preterujem). Brokeri, dileri, trejderi u pitu takođe izumiru zajedno sa berzom kao fizičkim mestom koja se u međuvremenu pretvorila u neku gomilicu servera i softvera i kablova. Ljudi masovno koriste Orbitz (inicijalno napisan u LISPu, btw.) za planiranje puta, itd. Meni (a i svima koji imaju mejl adresu) bayesian spam filteri jako pomaži u razvstavanju pošte i 'fala im.

I da opet uvalim preporuku za knjigu: Programming Collective Intelligence.

Potpuno se slažem sa gore napisanim. "Kolektivna inteligencija" je još jedan od trendova u "Inteligentnim sistemima" (da ne kažem "Veštačkoj inteligenciji" ) mada je tu samo "izmišljen" koncept "kolektivnog" ... koriste iste algoritme koji su postojali i u "tradicionalnim" pristupima ... Od kako sam se "razveo" od akademske sredine, nisam nešto pratio šta se sa istima dešava (a u stvari i KDD i "agenti" mu nekako i spadaju u to "kolektivno" ) ... nego ja se baš bio nameračio na "agente" pošto je onaj Milanov primer sa "umilnim" kućnim računarom koji nam "uvaljuje" robu dušu dao baš za njih. Inače oni baš imaju "socijalnu" dimenziju ... prave se tako da uče ali i da razmenjuju znanje sa drugim agentima specijalizovanim za nešto drugo (koje je u svet "pustila" neka druga osoba). Tako da ovaj "naš" koji umilno gleda pokrete zenica, kad spazi kako se iste rašire na neku temu ... samo "otrči" u "agentsku kafanu" i vikne: "Ej' društvo ... mom gazdi treba to i to ... častim pićem svakog ko se u to razume!" ... a ono za avionske karte i hotel ... pa ne mora "moj" agent da sve to kopa ... "izvede na piće" onu "slatku agenticu" iz putničke agencije i dobije sve informacije koje mu trebaju! Razlika u odnosu na Orbitz je što agent to uradi sam, na osnovu mojih zakazanih sastanaka tamo negde ... pa čak ne moram ni da se "mučim" da odem na neki od site-ova ... sve mi servira uz jutarnje čitanje izveštaja sa berzi.

Ispostavlja se na kraju da smo mi u poslu "ostavljanja ljudi bez posla". Misli o tome.

Ih ... vazda bilo ... mislim to je davnašnje "inženjersko prokletstvo" ... Nekad je to bila parna mašina a sad kompjuKtor!
jasnaz jasnaz 18:45 04.11.2011

: Kreiranje

Milan Novković
- ko još nije kupio zemlju za obrađivanje ne znam šta čeka

jinks jinks 21:29 04.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

princi
Čini se da ni ovo prebacivanje sa Intel i AMD na ARM procesore nije slučajno.

Da li bi ste mogli ovo dodatno da elaborirate :). Bas me interesuje sta ste prepoznali kao razlog za ovako nesto.
Milan Novković Milan Novković 11:09 05.11.2011

Re: 2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije.

Iz tog razloga se tačke 10 nešto ne plašim

Nije naivna ta tačka uopšte! Po meni je, u nekom srednjem do dugom roku skoro najopasnija - tehnologija radi protiv prvih 9 tačaka, a za ovu desetu.

Ja gledam šta mi šalje Amazon - perfect targeting i poznavajuću svoje slabosti ponekad mi jedino ostaje da email ne pročitam

A ovo su "opštija" osećanja koja ne cimaju previše ego i sujetu.

Kad lukavo upletu ego i sujetu džaba ti svest o tome šta ti rade
ref. Filip Breton "Izmanipulisana reč"

Meni su svi interesantni, ne samo ekstremna desnica, da vidiš šta je samo umerena levica ovde uradila u 10 godina.

Svi su oni majstori ovih tehnika, samo im se ciljevi i "ideologije" razlikuju, donekle, tj često površno.
a_jovicic a_jovicic 12:39 05.11.2011

Re: tačka 10 i zemlja Srbija

Milan Novković
Iz tog razloga se tačke 10 nešto ne plašim

Nije naivna ta tačka uopšte! Po meni je, u nekom srednjem do dugom roku skoro najopasnija - tehnologija radi protiv prvih 9 tačaka, a za ovu desetu.


Ajde da se korigujem ... Pošto Srbija (zemlja "nebeskih" političara i zamaljskih problema) kasni za svetom bar 20-tak (a u nekim oblastima i više) godina, tačka 10 će svakako postajati sve prisutnija ali teško i dominantna. Domaći političari su tako "lepo" primenili onih prvih 9 na najširi potrošački sloj da će isti u narednim decenijama gledati u "multimedijalne" rafove presabirajući se dal' da kupe sapun ili prašak.

Ja gledam šta mi šalje Amazon - perfect targeting i poznavajuću svoje slabosti ponekad mi jedino ostaje da email ne pročitam

A ovo su "opštija" osećanja koja ne cimaju previše ego i sujetu.

Kad lukavo upletu ego i sujetu džaba ti svest o tome šta ti rade

No sad bez šale. Slažem se 100% da je targeting dominantna pretnja po džep, posmatrano globalno i dugoročno. Ja se nekako treniram da prepoznam koju od metoda mi plasiraju pa reagujem ono tipično srpski ... "e pa neću iz inata!" ... svakako da ta moja "metodologija" neće baš biti prihvaćena od većinske potrošačke populacije ali ja polazim od stava da "što bolje poznaješ neprijatelja - lakše ćeš ga pobediti!"

Ono što se sada dešava je transformacija "marketing mix"-a iz 4P (Product, Price, Promotion, Place) u 4C (Consumer, Cost, Communication, Convenience) i kao svaka promena, može da deluje zastrašujuće. Ja nekako verujem da je ljudsko društvo pre svega samoorganizujući sistem pa će se uz manje ili veće lomove ipak zadržati u "ravnotežnom stanju". Svakako ostaje na svakom pojedincu da odluči da li će da troši srazmerno svojim prihodima (i potrebama) ili će da se prepusti afektivnom trošenju novca koji nije zaradio (na globalnom planu upravo posmatramo posledice neplanskog zaduživanja ... pri čemu ne spadam u one koji veruju da ovo predstavlja uvod u krah kapitalizma)

ref. Filip Breton "Izmanipulisana reč"

Meni su svi interesantni, ne samo ekstremna desnica, da vidiš šta je samo umerena levica ovde uradila u 10 godina.

Svi su oni majstori ovih tehnika, samo im se ciljevi i "ideologije" razlikuju, donekle, tj često površno.

Naravno, Breton se bavio Le Penom kao nekim ko je prilično vešt u primeni ovih metoda. To ne znači da su ostali "naivni slikari". Knjiga mi je svakako pomogla da lakše prepoznam trenutak kada se "spinovanje" ubaci u igru a i da se manem iluzija da postoje "dobri političari". Sve političke partije se bore za "naša prava" dok ne dodju na vlast - onda počinju da se bore samo za svoje interese.
Domazet Domazet 03:20 04.11.2011

You call THAT social engineering?

Here's REAL social engineering. Vrlo interesantan chlanak koji uporedjuje nekadashnji (2008) mortgage bubble sa sadashnjim education bubble u USofA. Shta mislite kolika je korelacija? Ja bih rekao 1:1.

I josh bi rekao da takva korelacija izmedju dve pojave, u razmaku od svega tri godine, govori da ono prvo nije bilo nikakva greshka izazvana pohlepom. A ovo drugo nije nikakva nesposobnost da se uchi na sopstvenim greshkama. Ovo samo pokazuje da su oni koji zaista znache nauchili sve shto treba da znaju. I da samo utvrdjuju znanje. I josh ce.

E sada ce Srki-Zloki da kazhe Ma dobro to nego gde su tu Marshal i socijalni inzhenjering? Pa evo:

1. Mortgage buble je ojadio sve one koji su neoprezno i/ili ne znajuci poleteli za kucama koje ne mogu da priushte. I ostali bez kuca i mnogo chega shto su mogli sebi da priushte. Dodushe nije da su ostali bez igde ichega, ostali su sa dugovima koje ne mogu da otplate do kraja zhivota.

2. Mortgage buble je ojadio i mnoge druge jer su Banke sav sumanuti rizik koje su ONE preuzimala razmazale na derivatives koje su prodavale DRUGIMA. Recimo meni kroz moj penzioni fond. Pa cu sada morati da rmbam bar pet godina vishe dok se ne dokopam penzije.

3. College bubble koji ce ojaditi milione studenata koji ce se tokom studija zaduzhiti toliko da, kako sada stoje stvari sa p[oslovima i platama nece moci TAJ (mortgage bez kuce) dug da otplate do kraja zhivota. Obratite pazhnju na elegantnu paralelu izmedju subprime mortgages i for profit universities u linkovanom chlanku.

Dobro, nema Marshala a i dalje se ne vidi neshto bash ni social engineering. Shto bi rekao Srki-Zloki, svi smo mi ista samo se tebi nije posrecilo. Pa ne znam sada. Ja se sve neshto pitam, koliko je do ljudskih i ostalih prava onima shto su duzhni do gushe, chija egzistencija ide od paychecka do otplate rate, pa do sledeceg paychecka prazno? A takvih je ovde u USofA par procenata ovih shto su izgubili kuce, par procenata onih shto ce u penziju sa nogama napred, par procenata ovih shto se josh nisu ni rasvestili ko su i gde su a vec imaju mortgage a nemaju kucu... Zrno po zrno pogacha, duzhnik po duzhnik apatichno i bespomocno drushtvo...

Dakle, obratite pazhnju na to da li troshkovi obrazovanja rastu u vashim domovima. Ako rastu, dobro je. Uhvatili ste josh jedan trend koji dolazi iz Amerike...
maksa83 maksa83 07:20 04.11.2011

Re: You call THAT social engineering?

I josh bi rekao da takva korelacija izmedju dve pojave, u razmaku od svega tri godine, govori da ono prvo nije bilo nikakva greshka izazvana pohlepom

Mis'im qme da ovo kačim ovde treći put:

The Great American Bubble

Oveće je, ali prosvetljujuće.



P.S. Da se srdža-zlo-po-ledža ne oseti zapostavljenim: nama su uvalili Tita.
Milan Novković Milan Novković 10:53 04.11.2011

Re: You call THAT social engineering?

Dakle, obratite pazhnju na to da li troshkovi obrazovanja rastu u vashim domovima. Ako rastu, dobro je. Uhvatili ste josh jedan trend koji dolazi iz Amerike...

Hvatamo ga ovde u UK!

Kad su podigli godišnji limit što univerziteti mogu da naplaćuju studentima sa 3,000 funti na 9,000 mi smo pomislili kako će opciju da iskoriste samo najbolji univerziteti, elitni.

Kad, neverovatno, izleda da ih je malo koji neće tražiti ovu maksimalnu cifru.

Oba članka, i tvoj i Maksin ukazuju kako neorganizovana demokratija nema mnogo šanse protiv organizovane pohlepe.

Štaviše, na najširoj skali, stiče se utisam da je organizovanoj pohlepi neorganizovana demokratija jedno od plodnijih zemljišta.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 11:06 04.11.2011

Re: You call THAT social engineering?

neorganizovana demokratija nema mnogo šanse protiv organizovane pohlepe.

Ja, neko reče da je demokratija raj za prevarante, dok je socijalizam raj za ubice.
Pa biraj, batko.
P.S. Da se srdža-zlo-po-ledža ne oseti zapostavljenim: nama su uvalili Tita.

E sada ce Srki-Zloki da kazhe Ma dobro to nego gde su tu Marshal i socijalni inzhenjering? Pa evo:

Postao sam vrlo popularan.

Odma' nakon Broza, jbte.
Vrlo interesantan chlanak koji uporedjuje nekadashnji (2008) mortgage bubble sa sadashnjim education bubble u USofA. Shta mislite kolika je korelacija? Ja bih rekao 1:1.

I, banke su oplevile, na svakom frontu. A zašto je to tako?
Shto bi rekao Srki-Zloki, svi smo mi ista samo se tebi nije posrecilo. Pa ne znam sada. Ja se sve neshto pitam, koliko je do ljudskih i ostalih prava onima shto su duzhni do gushe, chija egzistencija ide od paychecka do otplate rate, pa do sledeceg paychecka prazno? A takvih je ovde u USofA par procenata ovih shto su izgubili kuce, par procenata onih shto ce u penziju sa nogama napred, par procenata ovih shto se josh nisu ni rasvestili ko su i gde su a vec imaju mortgage a nemaju kucu... Zrno po zrno pogacha, duzhnik po duzhnik apatichno i bespomocno drushtvo.

Cccc, jadni ameri, svima je bolje osim njima.
Dakle, obratite pazhnju na to da li troshkovi obrazovanja rastu u vashim domovima. Ako rastu, dobro je. Uhvatili ste josh jedan trend koji dolazi iz Amerike...


Point & respect!
Najvažnija stvar, da li rastu troškovi i zašto. U Srbiji rastu, zbog državnog duga, i biće sve gore, do onog trenutka kada postane gotovo sve nedostupno, za većinu.
A levičarite samo, neka.
maksa83 maksa83 12:32 04.11.2011

Re: You call THAT social engineering?

Postao sam vrlo popularan.
Odma' nakon Broza, jbte.

Ne-ne-ne deeeečko, Broz te proslavio.

Vreme je da ga zavoliš.


srdjazlopogledja srdjazlopogledja 12:41 04.11.2011

Re: You call THAT social engineering?

maksa83
Vreme je da ga zavoliš.

Тешко.
Domazet Domazet 17:17 04.11.2011

Junak sa trece strane...

It was a huge ocean of Someone Else's Money where bankers hauled in vast sums through whatever means necessary and tried to convert that money into bonuses and payouts as quickly as possible. If you laddered and spun 50 Internet IPOs that went bust within a year, so what? By the time the Securities and Exchange Commission got around to fining your firm $110 million, the yacht you bought with your IPO bonuses was already six years old. Besides, you were probably out of Goldman by then, running the U.S. Treasury or maybe the state of New Jersey. (One of the truly comic moments in the history of America's recent financial collapse came when Gov. Jon Corzine of New Jersey, who ran Goldman from 1994 to 1999 and left with $320 million in IPO-fattened stock, insisted in 2002 that "I've never even heard the term 'laddering' before." )

...ponovo jase po naslovima...

Inache, chlanak iz RS sjajno pokazuje kontinuitet beskrupiloznosti i prevare. Ljudskoj inventivnosti, kada treba prevariti blizhnjega, nema kraja. Medjutim, ono shto mene sada posebno zastrashuje je to shto im vishe inventivnost nije potrebna. Zakljuchili su da mogu da prodju sa pukim kopiranjem.

Za Milancheta, Loyola University ovde u Chicagu je podigao tuition sa 27K$ na 37k$ u protekle chetiri godine. I tako doshao do toga da mu je tuition nizha od one na Harvardu za manje od deset posto. Kada se uzmu troshkovi stanovanja u dormovima razlika je tu negde oko 5%. A claim to fame LU i nije neki. Medju su prvih 100 univerziteta u USofA. Tako da nije samo UK educational plebs ambiciozan(alav) po pitanju para...
Milan Novković Milan Novković 18:02 04.11.2011

Re: Junak sa trece strane...

Inache, chlanak iz RS sjajno pokazuje kontinuitet beskrupiloznosti i prevare. Ljudskoj inventivnosti, kada treba prevariti blizhnjega, nema kraja. Medjutim, ono shto mene sada posebno zastrashuje je to shto im vishe inventivnost nije potrebna. Zakljuchili su da mogu da prodju sa pukim kopiranjem.

Sad su ipak u žiži interesovanja! Nije ni likvidnost više tako lako kontrolisati (iako se ja uvek iznova iznenadim kad im pođe za rukom da potegnu za klijentskim novcem (tu neki drugi u firmi moraju da zatvore oči i u stvari radi se o lopovskoj grupi)

Ovo su patološki slučajevi! Trebalo bi žešće kažnjavati i saučesnike, iako oni nemaju uvek mnogo izbora, posao pa tako i njihovi bonusi im zaviše od ludoš šefa. Samo uz ozbiljniju pretnju zatvorom i saučesništvo bi privuklo pađnju koju zasluđuje.

Ti vaši univerziteti za taj novac mogu da vode studente na Južni Pacifik da studiraju Neverovatne su cifre, i neverovatna strategijska šteta u postavci gde oni tiši, siromašniju i jako pametni ne mogu da se snađu i dobiju šansu.
Domazet Domazet 18:57 04.11.2011

Milanche, sve je relativno...

Milan Novković
Sad su ipak u žiži interesovanja! Nije ni likvidnost više tako lako kontrolisati (iako se ja uvek iznova iznenadim kad im pođe za rukom da potegnu za klijentskim novcem (tu neki drugi u firmi moraju da zatvore oči i u stvari radi se o lopovskoj grupi)

Ovo su patološki slučajevi! Trebalo bi žešće kažnjavati i saučesnike, iako oni nemaju uvek mnogo izbora, posao pa tako i njihovi bonusi im zaviše od ludoš šefa. Samo uz ozbiljniju pretnju zatvorom i saučesništvo bi privuklo pađnju koju zasluđuje.


...narochito kada je u pitanju likvidnost. Kada su neposredno posle vrhunca krize u 2008 pital jednog od related pundits 'Pa gde su svi ti novci nestali?' on je odgovorio 'Where did the money go? Nowhere, money is fiction!' Vrlo tachno, novac je fiction, i za nas i za Goldman Saxes of the world. Tu smo isti, razlikujemo se samo u sposobnosti da tu fikciju materijalizujemo. Ovim GoldmanSaksovcima tu bash krenulo, evo vec stotinak godina...

Isto tako je i kada je u pitanju legislativa(?), zamoli Ma(r)xu da malo prochachka oko ALEC i toga chemu i kome on sluzhi (hebote boog, ajde shto moram za ruku da ga vodim kroz contemporary music nego moram da mu drzhim i Elementary Doomsday education). GoldmanSaksovci (uzmi ovo kako kategoriju) su se za to da bude zakonski regulisano da oni ne podlezhu zakonskoj regulativi. A shto se tiche patologije, pa da te podsetim, jedna od definicija normalnosti je da je to shiroko prihvacena (ne nuzhno i praktikovana) patologija...

Milan Novković
Ti vaši univerziteti za taj novac mogu da vode studente na Južni Pacifik da studiraju Neverovatne su cifre, i neverovatna strategijska šteta u postavci gde oni tiši, siromašniju i jako pametni ne mogu da se snađu i dobiju šansu.


Situacija je daleko gora. Oni najpametniji i dalje imaju shansu. Sistem im je daje u nadi da ce od njih pretvoriti pretorijance poput pomenutog Jerry Rubena. A ako ne uspeju da naprave pretorijance onda ih marginalizuju poput Noama Chomskog. Ja sam sve vishe i vishe ubedjen da je broj pretorijanaca koje oni ocenjuju kao neophodan sve manji i manji (nestanak srednje klase kojemu prisustvujemo je po meni direktna posledica nestanka sindikata, nema vishe potrebe za masovnim bufferom ali da sada ne shirim) i veliki broj jako pametne dece koja sada zavrshava najelitnije univerzitete po USofA nema nikakvu shansu, ako se trend nastavi, da slichno obrazovanje priushti sopstvenoj deci. Veoma mali broj studenata Social Sciences na Ivy League-like shkolama ce moci da poshalje svoju decu na svoje Alma Maters ukoliko ova nemaju pretorijanski potencijal. Tuzhno, na neki nachin kanibalski sistem.

I kad smo vec kod kanibalizma, dugo sam se pitao kako je moguce da neosporno vrhunski inteligentni kreatori tog sistema ne vide da sistem na duge staze jede sam sebe. Sve dok mi moj neighbor na poslu nije ukazao na Al Kaponea, koji nikako nije bio glup. Izgleda da se radi o ljudima koji hoce Sada i Sve, ne razmishljaju o sutra. Ili ako i razmishljaju, sigurni su da ce tokom noci naci reshenje...

PS Tek sada vidim da si i ti spominjao virtuelnost novca...
maksa83 maksa83 20:03 04.11.2011

Re: Milanche, sve je relativno...

zamoli Ma(r)xu da malo prochachka oko ALEC i toga chemu i kome on sluzhi (hebote boog, ajde shto moram za ruku da ga vodim kroz contemporary music nego moram da mu drzhim i Elementary Doomsday education). GoldmanSaksovci (uzmi ovo kako kategoriju) su se za to da bude zakonski regulisano da oni ne podlezhu zakonskoj regulativi.


Nema tu ništa contemporary qme, stara je to pesma.

Just one blow to scrach the itch,
of laws made for and by the rich...



Milan Novković Milan Novković 21:21 04.11.2011

Re: Milanche, sve je relativno...

Ja sam sve vishe i vishe ubedjen da je broj pretorijanaca koje oni ocenjuju kao neophodan sve manji i manji (nestanak srednje klase kojemu prisustvujemo je po meni direktna posledica nestanka sindikata, nema vishe potrebe za masovnim bufferom ali da sada ne shirim)

To raslojavanje, clustering, clumping, je meni interesantan fenomen zato što ga, izgleda, ima na mnogo neočekivanih mesta, u mnogo procesa, a različitih po prirodi.

Ima i matematike pomalo, naravno (Why Do Buses Come in Threes?: The Hidden Mathematics of Everyday Life je interesantno i onima što nisu ludi za matematikom i objašnjava neke sinice iz realnosti koje su "nelogične", idu protiv proste intuicije).

Ali ima i neke usiljene coevolucije, pored one prirodne, mi smo sigurniji ako coevoluiramo sa drugima, grupa nam je podrška kad štucnemo.

Ovo uvodim zato što je interesantna ta grupa što coevoluira ka nadprosečnom bogatstvu. Iako ne stignu svi tamo interesantno je koliko života mnogi upucaju u pokušaj, ako im se ukaže ikakva prilika.

U grupi sigurno postoji i neka grupna hipnoza, pojačavaju se mnoga osećanja bez obzira na kvalitet, pošto, i ovo mi je plitko, ali i dalje čudno:

- Razumem strast za vlašću, potiskivanje svesti o prolaznosti (svojoj, egzistencijalnoj), uživanje u površnosti širokog spektra kad je sistem vrednosti u pitanju itd. (razumem i ove "očajničke" poteze u grešenju onih što su saterani u ćošak, podsvest tako radi, brzo, ali povrh mnogo prostijih obrazaca ograničenog potencijala)

- Ali ne razumem da baš ta grupa sve bogatijih kod svojih članova ne pojačava svest o prolaznosti i važnosti onoga do čega im je stvarno stalo u životu.

Neverovatan je fenomen da mnogi koji su dosta bogati, kojima je trebalo vreme i vanredan trud da postanu pogati, ne dobijaju novcem ono što su najviše želeli da rade u životu. I oni to znaju skoro svo vreme u najproduktivnijem delu svog života. A odlažu to što bi voleli raditi, i ne umeju da kažu zašto.

Ego hoće da bude Bog, bukvalno.

Padaju mi dva prijatelja na pamet. Jedan hoće da piše, ceo život, i jako je talentovan, i uvek to odlaže, i svaki put kad ga vidim kaže dao je sebi još nekoliko godina biznisa i onda pravi rez, ide da piše :)

Drugi je interesantniji, i bankar, ali ne od ove trule vrhuške:

- U ranim tridesetim mu je godišnja plata bila preko milion funti. On je bio "običan" trader po zvaničnoj poziciji, samo vrlo uspešan.

- On je jako dobar čovek i ne vidi trading onako kako ga vidimo mi sa strane u svoj prljavštini posla: za njega je to bila apstraktna i interesantna igra, ubačen u nju kao mlad i pametan on tu ima izazov, kako pobediti druge u matematici-ekonomiji-logici-znanju-pameti u brzoj i interesantnoj igri. Kao da te neko baci u šah i ti se napališ, novac ide na račun ali ti to ne primećuješ nego ti je šah uživanje.

Ali, dosadilo mu to u ranim tridesetim, nije tako zamišljao život, ima te svoje milione na računu, hoće da se bavi dobrotvornim radom.

I slušam ga kako sa ljubavlju, setom i tugaljivom zavišću priča o bratu, za koga smatra da ima produhovljen posao - hirurg, kostima se bavi, pa i u nekom istraživanju kako da nateraju stem ćelije da prave hrskavicu na površini istrošenog zgloba itd. Brat mu ima veličanstven život, tako se oseća u njegovim rečima.

A sa još većom ljubavlju priča o sestri koja ima disabled sina - i to je to, on mora u charitable work. Ali gle kako kreće u to - hoće u IT Service biznis koji bi zamenio multi-managere u bankarstvu, tako bi zaradio milijarde i onda "stvarno" i "ozbiljno" može da se baci na charity - prvo će im dati skoro svu tu zaradu i onda i sam početi raditi u charitiju.

I to traje, naravno, i zašto on upuca 6-7 godina u to a da to još nije ni krenulo, ako krene trebaće mu još toliko vrmena, ne zna ni on.

Šta sam ono hteo da kažem? Ne znam više

Da, Bog, to je, izgleda, ljudima ultimativno zadovoljstvo i u jednom trenutku, kad dovoljno ostare, ko na prekidač vrati se neka druga svest, sad je paralelna prvoj i mnogi pate dvostruko: nisu postali Bogovi, a vreme za ono što su hteli da rade je prošlo.

A od sve te jurnjave za bogatsvom i vlašću, koja je integralni deo procesa, struktura sistema se menja, sentiment raznih grupa se renormalizuje i novi sistem postaje "normalni", svkodnevni sistem.

Vreme će to da ispegla, ja mislim - kad proizvodnja vrednosti u nekoj budućnosti postane toliko jeftina da nam kuće, kola, hranu i odeću daju besplatno ni novac, sigurno, neće više imati isti značaj kao danas, ma šta za njega kupovali.
milisav68 milisav68 11:16 05.11.2011

Re: Milanche, sve je relativno...javascrip

Milan Novković

- Ali ne razumem da baš ta grupa sve bogatijih kod svojih članova ne pojačava svest o prolaznosti i važnosti onoga do čega im je stvarno stalo u životu.

Neverovatan je fenomen da mnogi koji su dosta bogati, kojima je trebalo vreme i vanredan trud da postanu pogati, ne dobijaju novcem ono što su najviše želeli da rade u životu. I oni to znaju skoro svo vreme u najproduktivnijem delu svog života. A odlažu to što bi voleli raditi, i ne umeju da kažu zašto.

I meni je to uvek bila misterija, mislim koja je razlika izmedju, milion, 10 miliona, 100 miliona.....dolara/funti/evra...sem u nulama i kursnoj razlici.

Šta može da se kupi za 10, a ne može za 1 (milion).

Mada, postoji i odgovor - vanity is my favorite sin.



jinks jinks 09:44 04.11.2011

...

Primer: zamislimo da ja u svojoj bašti pravim skladište nuklearnog otpada pošto se za takve usluge skupo plaća. Naravno, moja žena to nebi odobrila sve dok je to moguće neodobriti, ali ja joj sistematski skrećem pažnju:


a. b. c. ....

a0. Osnujem kompaniju "Nuklearna postrojenja moje baste" na cije celo postavim ambicioznog, tek svrsenog studenta sa realnim potrebama.

Inace, glede novog tipa interaktivnog marketinga u kome se prate vizuelno kao i na druge nacine reakcije preko racunara u realnom vremenu ... cinjenica da je taj interaktivni marketing mnogo mocniji od postojeceg (glede mogucnosti prilagodjavanja individualnom korisniku) jos ce vise doprineti ideji o tome da ce u bliskoj buducnosti internet postati besplatan, uz veoma razvijene mehanizme adaptivnog i interaktivnog marketinga (slicno kao sto su i radio i TV postali u odredjenoj meri besplatni).

p.s.

U inženjeringu su simulacije korisne i ja sam se tim dosta bavio u karijeri, uglavnom u elektronici. Simulacija nam pomaže da neke grube greške u dizajnu primetimo i ispravimo dok je to još jeftino, pre produkcije.


Da li se secate vremena kada su na nivou stampanih ploca gajene ambicije da se na osnovu rasporeda veza na stampi formira kompletan simulacioni model kartice (sa sve parazitnim kapacitivnostima, otpornostima, a za HF i parazitnim induktivnostima). To je bilo aktuelno pre 15ak godina na predmetima koji su se bavili simulacijom elektronike ... Spice i slicno tome.

Srecom, umesto da se elektronika integrise po stampi, smer njenog razvoja je otisao u pravcu da se integrise po silicon wafer-u, tako da sada imate na primer koncentrisana FPGA digitalna kola koja mozete da simulirate i dizajnirate u okruzenju u kome manje morate da razmisljate o parazitnim efektima stampanih kartica.
Milan Novković Milan Novković 10:17 04.11.2011

Re: ...

cinjenica da je taj interaktivni marketing mnogo mocniji od postojeceg

To postaje sve moćnije ali nije i ovo sadašnje naivno. Priča mi ćerka (ona posle završene matematike ode na postdiplomske u marketingu!!! (na moju "radost" i:

- Dobi posao posle prvog intervjua. Ja kažem čekaj malo, da ti tata objasni. Ne, kaže ona idealan posao:

- Firme se udružuju, ne direktno nego preko marketinške zajedničke firme.

- Tj stave na sajt jedan zajednički deo JavaScript coda koji onda postavlja potrošačima tracking cookies.

- I ti cookies, zajedno sa serverima, su jako pametan assembly, tu je "genije" operacije.

- Kad odeš na neki sajt parsira se taj sajt, na šta klikćeš, o čemu se tu radi sve do toga da softwer, vrlo uspešno, iz HTML-a i kliktanja zaključuje da li voliš popuste, koje boje kojih artikala, veličine, brands (handluju proper nouns korektno) itd - postalo inteligento.

- Znači već sad prave moćan profil potrošača.

- I toliko je moćan da mogu da priušte tako precizan targeting pa da naplaćuju samo ako potrošač stvarno nešto kupi, tj marketinška firma ne naplaćuje svojim klijentima po clickovima više.

- Znači i napredak u cross-sellingu, plus je svaka firma ohrabrena da što bolje radi na likvidnosti svog sajta pošto imaju sad i novi revenue kanal. Naime, ako software zaključi da ti voliš neku vrstu viskija, i tražio si ga po vebu pa nisi našao, i ako ga moja firma prodaje a ti si na Maksinom sajtu gde on prodaje Firewalls, agenti te pojure tamo i ako kupiš viski Maksa dobija proviziju.
Da li se secate vremena kada su na nivou stampanih ploca gajene ambicije da se na osnovu rasporeda veza na stampi formira kompletan simulacioni model kartice (sa sve parazitnim kapacitivnostima, otpornostima, a za HF i parazitnim induktivnostima). To je bilo aktuelno pre 15ak godina na predmetima koji su se bavili simulacijom elektronike ... Spice i slicno tome.

To je aktuelnije nego ikad, moj ortak iz radio cluba, npr, je senior u Ciscou u tome i nemoguće je otiće na neke motherboard frekvencije bez takve analize.

FPGAs rade posao, ali je elektronike sve više i sve je kompleksnija, uz odlazak na sve više frekvencije.
jinks jinks 10:27 04.11.2011

Re: ...

To je aktuelnije nego ikad, moj ortak iz radio cluba, npr, je senior u Ciscou u tome i nemoguće je otiće na neke motherboard frekvencije bez takve analize.

Aktuelna su u odredjenoj meri i System on Chip resenja, gde imate kompletan racunar na jednom cipu. Evo Xilinx je bas ove godine izbacio ultrabrzu FPGA-a platformu sa integrisanim A/D konvertorima velike brzine i integrisanim ARM procesorom, povezanih medju sobom na nivou silicijuma.

Razumem da se jos uvek ljudi bore sa parazitnim efektima stampane kartice i HF-om, ali mi deluje da tehnologija koja omogucava da se gotovo sve integrise na silicijumu, a da stampa bude samo pristupna forma za dovodjenje i odvodjenje signala koji se obradjuju, kao i rezultujucih signala ... postaju sve pristupacnija. Da ne pominjem hiperbrze digitalne module za obradu signala koji se implementiraju direktno na FPGA-u, cime se postizu doskora nezamislive brzine aritmetike i logike, integrisane u jednom cipu (mada takvi cipovi su jos uvek relativno skupi, mada i pitanje cene je relativno i zavisi od toga za sta se tako nesto koristi).
mariopan mariopan 18:15 04.11.2011

Re: ...

- Znači već sad prave moćan profil potrošača.

I mi smo se spremili za odbranu:

Milan Novković Milan Novković 18:20 04.11.2011

Re: ...

I mi smo se spremili za odbranu:

Sa pasivnom odbranom nemamo šanse

Ja mislim da će nas na kraju ipak prezasititi ponudom, ma kako sve sofisticiranijom i sofisticiranijom (auuu dugačke li reči, jedva je otkucah i prvi put), a mi ćemo, usput, pomeriti sistem vrednosti na bolje, uvesti bar neko planiranje u svakodnevnu igru, i "pobediti"
Milan Novković Milan Novković 18:26 04.11.2011

Re: ...

ali mi deluje da tehnologija koja omogucava da se gotovo sve integrise na silicijumu, a da stampa bude samo pristupna forma za dovodjenje i odvodjenje signala koji se obradjuju, kao i rezultujucih signala ... postaju sve pristupacnija

Skoro sigurno si u pravu, ja sam se ozbiljno "odlepio" od hardvera pre, evo još malo, 20 godina i ovo danas što dotaknem je, u stvari, igranje.

A Cisco prijatelj stvarno crnči ko Japanac na 3D, EM (ili šta su već moderni akronimi) simuliranju, samo radi se o vrlo specifičnom hardveru i trci da se pobegne konkurenciji na poslovima gde je funkcija uređaja bliža hardveru nego u IT poslovima opšte namene.
jinks jinks 19:03 04.11.2011

Re: ...

A Cisco prijatelj stvarno crnči ko Japanac na 3D, EM

Evo na sajtu jednog od najvecih trznih lanaca elektronskih komponenti www.rswww.com daju online softver za dizajn stampanih kartica "Design spark", u okviru koga, za general purpose stampane kartice, postoji i 3D modelovanje uz generisanje odgovarajucih simulacionih modela za Spice, mislim.

Cim je ta problematika sisla do nivoa ovakvog softvera koji se daje za dz. uz eventualno kupljene komponente, to govori i o tome da za takvom vrstom modelovanja stampe postoji potreba.

p.s.

Inace postoje i novi trendovi u tehnologiji stampanih kartica ... fleksibilne stampane folije na primer.
Milan Novković Milan Novković 20:07 04.11.2011

Re: ...

Cim je ta problematika sisla do nivoa ovakvog softvera koji se daje za dz. uz eventualno kupljene komponente, to govori i o tome da za takvom vrstom modelovanja stampe postoji potreba.

Nisu ti softveri rocket-science! Ruting je izazov, ok, ali simulacije ne toliki.

Ili, da budem precizniji, nisu izazov ako se ne brine o CPU snazi koja je na raspolaganu

A da su potrebni jesu sigurno, kako idemo na više frekvencije.

Interesantno je to kad se priča o frekvencijama i brzinama promena stanja u elektronici da je i operativni rizik onomad počeo da se simulira iz "sličnih" razloga. Naime:

- Dok se stvari polako kreću neki corporate "system" prati neki model, "signali" se propagiraju dovoljno brzo pa se vreme propagacije može zanemariti, povratne sprege rade kako su dizajinrane.

- Dok su promene spore sistem imam vremena da nađe prihvatljiv put čak i ako dođe u stanje koje nije predviđeno modelom, model se promeni in-running.

- Problem je sa naglim sistemik poremećajima.

Sad da naglo i neočekivano, preko noći, skoči cena nafte za 100% za godinu dana bismo imali drugačiji sistem od onoga koji bi se desio da cena skače postepeno, tokom cele godine.

A kao i u elektronici, ako se zna šta može da se desi onda se i sistem može dizajnirati da takav događaj elegantno i uspešno procesira.

I, po nekom zdravom razumu, trebao bi da bude lošijeg kvaliteta.
jinks jinks 20:34 04.11.2011

Re: ...

Interesantno je to kad se priča o frekvencijama i brzinama promena stanja u elektronici da je i operativni rizik onomad počeo da se simulira iz "sličnih" razloga. Naime:

- Dok se stvari polako kreću neki corporate "system" prati neki model, "signali" se propagiraju dovoljno brzo pa se vreme propagacije može zanemariti, povratne sprege rade kako su dizajinrane.

- Dok su promene spore sistem imam vremena da nađe prihvatljiv put čak i ako dođe u stanje koje nije predviđeno modelom, model se promeni in-running.


Modelovanje poslovnih (ili nekih drugih drustvenih sistema) uz zatvaranje povratnih sprega na nacin slican onome koji se radi u teoriji sistema (na ETF-u na primer) predstavlja zasebnu, ne znam koliko novu, oblast u teoriji automatskog upravljanja.

Toliko, da su cak i neki poznati proizvodjaci simulacionog softvera u naucnim i tehnickim oblastima ponudili i simulacione pakete event driven drustveno/poslovnih modela (u kojima je vreme izvrsenja pojedinih elemenata lanca odlucivanja i izvrsavanja kljucna promenljiva stanja ustvari ... zvuci inverzno logici koja definise gro fizickih modela).

A posto vreme izvrsenja predstavlja promenljivu stanja modela, onda se i nestabilnost modela desava na nivou vremena, odnosno na nivou pucanja lanca izvrsavanja o kome govorite u:

- Problem je sa naglim sistemik poremećajima.


srdjan.pajic srdjan.pajic 08:08 05.11.2011

Re: ...

Jinks
Da li se secate vremena kada su na nivou stampanih ploca gajene ambicije da se na osnovu rasporeda veza na stampi formira kompletan simulacioni model kartice (sa sve parazitnim kapacitivnostima, otpornostima, a za HF i parazitnim induktivnostima). To je bilo aktuelno pre 15ak godina na predmetima koji su se bavili simulacijom elektronike ... Spice i slicn



Uf, pa nisu gajene ambicije, to se radi, sasvim normalno. Već preko jedno 100MHz počinješ da vidiš efekte gde šta staviš na ploči, na pola GHz, tu se ne zna ko pije a ko plaća, nit' si lumped, nit' si distributed, a preko GHz, ne mož da mrdneš ako ne razumeš talasovode, coupling, radiation, discontinuities, EM uopšte. Da ne pominjem surface waves, evanescent modes i leaky waves . Bez zezanja, džabe ti čip koji vrti 10 GHz unutra ako ne znaš kako da iz njega to izvučeš (ako, ono, baš moraš). Čak i kod power convertora, grounding i shielding spadaju u ozbiljne poslove, koji se ne rešavaju spajsom. Projektovanje step motora i transformatora da i ne pominjem.

Srecom, umesto da se elektronika integrise po stampi, smer njenog razvoja je otisao u pravcu da se integrise po silicon wafer-u, tako da sada imate na primer koncentrisana FPGA digitalna kola koja mozete da simulirate i dizajnirate u okruzenju u kome manje morate da razmisljate o parazitnim efektima stampanih kartica.


Uživaj, jer neće to moći još dugo. Onda ćete svi kod nas mikrotalasdžija na kanal . A posle, svi mi zajedno, kod optičara.

Inače, mikrotalasni čipovi se ne prave na silicijumu (mala pokretljivost nosilaca). Mainstream je GaAs i to aktivne heterostrukture na njemu, bipolarci (HBT-jevi) i fet-ovi (HEMT-ovi), GaN hemt-ovi su apsolutni hit na svim tehno sajmovima ove godine, jer su iz vojne ušli u komercijalnu industriju, i ozbiljno prete da izguraju svoju braću, LDMOS-ove, u base station infrastrukturi. Sad samo da krenu da ih prave na većim vejferima i spuste cijenu, pa da nas bog vidi. I onda, naravno sve ostalo pasivno što treba u toj istoj tehnologiji. Sledeći je InP, isto takodje uglavnom hemt-ovi, u mnogo varijanti, koji dominiraju sve gore do far-infrared opsega. Iza toga, nema ništa, manje više, to jest zalazi se u poluprovodničke lasere, pojavačka vlakna i sve te munje i gromove. Može eventualno da se naleti na neke jako egzotične naprave, tipa Gunn ili Impatt dioda, i naravno, dobre stare cevke, koje nikako da izumru, gde god treba puno snage na visokim učestanostima.

Mada su poslednih godina uspeli da nasviraju Si i SiGe tranzistore na poprilično velike učestatnosti, da bi koristili postojeće semiconductor fabrike i 12" wafere, i tako držali cenu sve te consumer elektronike nisko. A za dizajniranje ti tu ne pomažu obični circuit simulatori, tipa Cadence-a, Mentor-a, ili šta je već tu dole, na DC-u, popularno, a što vrti neki spajs unutra. Treba ti ovo i ovo, za početak.


vishnja92 vishnja92 08:20 05.11.2011

Re: ...

sektasi
srdjan.pajic srdjan.pajic 08:26 05.11.2011

Re: ...

vishnja92
sektasi


Djilasova noćna moro!
vishnja92 vishnja92 08:33 05.11.2011

Re: ...

srdjan.pajic srdjan.pajic 08:39 05.11.2011

Re: ...

vishnja92


Mi se preselili . Sad mi svako jutro jedno 5 srna i pratećih im mladunaca defiluje kroz dvorište, i plaši mačku. Jer im kroz moju razvaljenu tarabu vodi migraciona ruta. Totalna šizofrenija od kuće. Sa zadnje strane netaknuta divljina, a sa prednje - dva ćoška do centra grada. Ovde bi Djilas imao pune ruke posla da raskrči i upropasti.
jinks jinks 09:03 05.11.2011

Re: ...

Uživaj, jer neće to moći još dugo. Onda ćete svi kod nas mikrotalasdžija na kanal . A posle, svi mi zajedno, kod optičara.


Nadam se da ce, bar u ovome sto sam do sada radio, SoC sa vremenom samo sve vise i vise pojednostavljivati dizajn (i analogni, i digitalni, i procesorski, objedinjeni u neku celinu).

A ako i postoji potreba za nekim mega ili gigahercnim korisnim signalom, to ce vec da sredi neki komunikacioni drajver, posto se na takav tip signala manje vise i svodi pomenuta potreba.

Jedino ako ne krenu da prave +nMHz energetske pretvarace, na primer ... interesentno, na nekim DSP-ovima sam video da se vec (sa odgovarajucim perifernim blokovima) pripremaju za MHz-ne i vise energetske pretvarace (pretpostavljam da je svrha toga ultraHF D klasa pojacavaca koja se koristi u nekim posebnim aplikacijama).
vishnja92 vishnja92 10:17 05.11.2011

Re: ...

Sad mi svako jutro jedno 5 srna i pratećih im mladunaca defiluje kroz dvorište, i plaši mačku. Jer im kroz moju razvaljenu tarabu vodi migraciona ruta. Totalna šizofrenija od kuće.

aiiii :)
imam idealnog upravnika imanja za tebe, upravo mi je objasnjavao da su zmije lepe i da su dobre i da nam nece nista sve dok ih ne diramo (isto je pre neki dan tvrdio za ajkule). "Bambija" je gledao samo jednom - suvise surovosti za njegov ukus. moze od te sabanijade da ti napravi rajski vrt i suvozemnu Nojevu arku, 2 u 1.

dobijes ga na revers al da mi ga vratis u ispravnom stanju i uredno osisanog pre dvanaestog rodjendana
mariopan mariopan 10:37 05.11.2011

Re: ...

srdjan.pajic
vishnja92


Mi se preselili . Sad mi svako jutro jedno 5 srna i pratećih im mladunaca defiluje kroz dvorište, i plaši mačku. Jer im kroz moju razvaljenu tarabu vodi migraciona ruta. Totalna šizofrenija od kuće. Sa zadnje strane netaknuta divljina, a sa prednje - dva ćoška do centra grada. Ovde bi Djilas imao pune ruke posla da raskrči i upropasti.

Blago tebi, to je raj na zemlji
Đilas traga za tvojom adresom, kako čujem?
Milan Novković Milan Novković 10:46 05.11.2011

Re: ...

Ovde bi Djilas imao pune ruke posla da raskrči i upropasti

Em što ti treba kiloĐilas da ti uradi posao, em moraš sve da simuliraš pre toga
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:07 05.11.2011

Re: ...

vishnja92
Sad mi svako jutro jedno 5 srna i pratećih im mladunaca defiluje kroz dvorište, i plaši mačku. Jer im kroz moju razvaljenu tarabu vodi migraciona ruta. Totalna šizofrenija od kuće.

aiiii :)
imam idealnog upravnika imanja za tebe, upravo mi je objasnjavao da su zmije lepe i da su dobre i da nam nece nista sve dok ih ne diramo (isto je pre neki dan tvrdio za ajkule). "Bambija" je gledao samo jednom - suvise surovosti za njegov ukus. moze od te sabanijade da ti napravi rajski vrt i suvozemnu Nojevu arku, 2 u 1.

dobijes ga na revers al da mi ga vratis u ispravnom stanju i uredno osisanog pre dvanaestog rodjendana


E, prethodni vlasnici su uredili deo tavana deci za igru. Znači, ima sve elemente tavana, onako arhetipski, samo su ga malo ušuškali da deca ne izlome noge ili se nabodu na eksere. Ima čak i mali radni stočić za "majstorisanje" i police za "alat" i prostora koliko hoćeš. Mi smo, za sada, gore nagurali višak stvari i opreme kojom ne manjkamo, pošto je garaža rezervisana za moje hobije, samo kad malo otopli, ili barem dok ne popravim vrata jer ispod može ceo Uške da se provuče, mislim kad krene u inspekciju.

Mali ti je u pravu, zmije su dobre, ajkule su dobre, pume su fenomenalne, jedino su im navike u ishrani malo nezgodne.

srdjan.pajic srdjan.pajic 16:26 05.11.2011

Re: ...

jinks
Uživaj, jer neće to moći još dugo. Onda ćete svi kod nas mikrotalasdžija na kanal . A posle, svi mi zajedno, kod optičara.


Nadam se da ce, bar u ovome sto sam do sada radio, SoC sa vremenom samo sve vise i vise pojednostavljivati dizajn (i analogni, i digitalni, i procesorski, objedinjeni u neku celinu).




To se već dramatično dešava. Medjutim dizajn samih SoC-ova, pogotovu tih mixed-signal/microwave se straobalno komplikuje sa porastom učestanosti. Sa štampama si još mogao i da krpiš i opravljaš prototipove, kod čipova toga nema. Mada su i alati sve sofisticiraniji i dizajn proces se skraćuje nevidjeno. Tu je budućnost naše struke, čini mi se, i ne bi bilo loše da se počne sa nekim MMIC dizajnom još od malih nogu, to jest na osnovnim studijama (nisam u toku, moguće je da to neko već radi u BGD-u). Mada, nije ni meni jasno kako, jer treba poprilično predznanje, kako iz elektronike tako i iz elektromagnetike. Plus podrška industrije, recimo da ti daju te softverske pakete, koji ovde koštaju stotinak soma pa naviše, eventualno da ti nešto naprave.

Moja bivša grupa na CU-u ima poslednjih godina saradnju sa jednom od firmi koja pravi MMICs i onda studenti u toku semestra dizajniraju svoj čip, na GaAs-u, obično nešto prosto, mali radio front end, ili tako nešto uglavnom analogno ali na mikrotalasima, i onda se to pošalje u foundry i tamo im naprave, pa posle to kao testiraju i dobijaju ocenu. Ta firma, je naravno, stavila šapu na ljude koji dolaze iz moje grupe i preko leta obezbedjuje praksu a zapošljavanje posle postiplomskih je manjeviše zagarantovano, barem onim boljima.

A s druge strane, firme koje prave taj softver, naravno, daju licence univerzitetima šakom i kapom, za vrlo sitne pare. Poslednji štos je recimo ovo, za koji svaki student iz moje bivše grupe dobije 1 godinu besplatnu licencu. Možeš da zamisliš kako to podiže zapošljivost, barem kod nas malih preduzetnika. Mada i za nas imaju posebne popuste i dealove.
rade.radumilo rade.radumilo 10:04 04.11.2011

Ništa novo


Psychohistory is a fictional science in Isaac Asimov's Foundation universe which combines history, sociology, and mathematical statistics to make general predictions about the future behavior of very large groups of people, such as the Galactic Empire. It was first introduced in the five short stories (1942–1944) which would later be collected as the 1951 novel Foundation.

Axioms

Psychohistory depends on the idea that, while one cannot foresee the actions of a particular individual, the laws of statistics as applied to large groups of people could predict the general flow of future events. Asimov used the analogy of a gas: an observer has great difficulty in predicting the motion of a single molecule in a gas, but can predict the mass action of the gas to a high level of accuracy. (Physicists know this as the Kinetic theory.) Asimov applied this concept to the population of his fictional Galactic Empire, which numbered a quintillion. The character responsible for the science's creation, Hari Seldon, established two axioms:

that the population whose behaviour was modeled should be sufficiently large
that the population should remain in ignorance of the results of the application of psychohistorical analyses
There is a third underlying axiom of Psychohistory, which is trivial and thus not stated by Seldon in his Plan:

that Human Beings are the only sentient intelligence in the Galaxy.

[url=http://en.wikipedia.org/wiki/Psychohistory_(fictional)][/url]
angie01 angie01 10:29 04.11.2011

kako ko!

sigurna verzija



verzija sa rizikom

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 10:56 04.11.2011

Re: kako ko!

angie01

Milan Novković Milan Novković 18:12 04.11.2011

Re: kako ko!

sigurna verzija

Ajmo na sigurno, pa šta bude da bude
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 11:49 04.11.2011

+

- Sad su procesori u našim jeftinim kompjuterima toliko moćni, da kamerice na kompjuterima mogu da nas snimaju i kompjuter:


Joj, dobro da si nam skrenuo pažnju Milane, ne znam za druge ali evo ja
idem odmah iz ovije istijeh stopa po izolir traku da prelijepim to malo
špijunsko oko. Kamerico - odzvonilo ti je!
Milan Novković Milan Novković 12:00 04.11.2011

Re: +

bojan ljubomir jugovic
- Sad su procesori u našim jeftinim kompjuterima toliko moćni, da kamerice na kompjuterima mogu da nas snimaju i kompjuter:


Joj, dobro da si nam skrenuo pažnju Milane, ne znam za druge ali evo ja
idem odmah iz ovije istijeh stopa po izolir traku da prelijepim to malo
špijunsko oko. Kamerico - odzvonilo ti je!

Ovaj software nije još u produkciji, ali biće uskoro

Dobra vest: ne smeju sve ovo da rade dok te ne upitaju i ti ne pristaneš! Iako, ako je "verovati" istorijskom uspehu marketinga, oni će postaviti pitanje tako da ti ne razumemš najbolje šta te pitataju, ili razumeš pogrešno, i možda kažeš "ok, što da ne"

Kažem ja mojoj ćerci za tracking cookies: "Pa ne možete tek tako da mi ih postavite dok ja ne odorbim". I njen odgovor je "Ma možemo, ti ni ne kapiraš šta smo te pitali i na šta si pristao" :) (ona ne zna tehničke detalje, tako joj kažu iz IT odseka (iako se više radi o browser parametrima nego nekim pitanjima usput))
a_jovicic a_jovicic 11:53 05.11.2011

Re: + ... i izolir traka

bojan ljubomir jugovic
- Sad su procesori u našim jeftinim kompjuterima toliko moćni, da kamerice na kompjuterima mogu da nas snimaju i kompjuter:


Joj, dobro da si nam skrenuo pažnju Milane, ne znam za druge ali evo ja
idem odmah iz ovije istijeh stopa po izolir traku da prelijepim to malo
špijunsko oko. Kamerico - odzvonilo ti je!

Zakasnio si ... kamerica te je već snimila i nudi ti Asus N53Jf sa mehaničkim zatvaranjem objektiva
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:46 04.11.2011

Hakerski šlagvort

Interesantan pogled koji možda osvetljava tj. nudi moguće odgovore na pitanja postavljena u ovom tekstu.

Naime, pitam se da li ove sve češće medijske priče o hakerskim napadima iz Kine imaju realno utemeljenje ili je u pitanju:

1. Skretanje pažnje - drugim rečima, da li zemlje koje optužuju kineske hakere ili čak državu za napade, u stvari žele da zamagle neke druge stvari, poteze i akcije, kako bi prošle neprimećene, iza ove dimne zavese.

ili

2. Kreiranje problema pa nuđenje solucije - "bilduju" javno mnjenje u svojim zemljama da bi opravdali neke buduće akcije i učinili ih tj. prikazali ih sasvim normalnom reakcijom na te napade ili "napade".

Mada, nije da su i Kinezi baš naivna nevinašca u svemu tome. Oni su vrlo mudri i imaju veliku tradiciju.

P.S. Društveni inženjering je jedna od najvažnijih metoda savremenih napada na računarske / informacione sisteme i mreže.
Milan Novković Milan Novković 18:11 04.11.2011

Re: Hakerski šlagvort

Naime, pitam se da li ove sve češće medijske priče o hakerskim napadima iz Kine imaju realno utemeljenje ili je u pitanju:

Obrasci imaju široku primenu - ja kad treba da iskamčim još neki kolač u kući, pošto sam već pojeo trostruku porciju, ili pola litra sladoleda, Noam Čomski i Social Engineering top brass su đaci prvaci prema meni, nego da ne otkrivam "tajne" sada

Oko Interneta je bitka velika!

"Svi" bi da ga zatvore, osim, rekao bi neko, nas obične raje, iako je Apple svoje "sledbenike" već hipnotisao, Google možda igra još goru igru, "mučku", možda ne, MS petlja, videćemo, telecom korporacije se sporije pomeraju (mnoge velike) i plaču na ramenu regulativi, "doniraju" novac itd.
AlexDunja AlexDunja 14:55 04.11.2011

muzička podloga

Milan Novković Milan Novković 10:52 05.11.2011

Re: muzička podloga

AlexDunja

Hipnotička muzika, u početku sinhronizovana sa brain waves, garant
vishnja92 vishnja92 11:06 05.11.2011

Re: muzička podloga

eh, Lori...
jasnaz jasnaz 17:12 04.11.2011

pakovanje originala u poznat(ij)e forme

Milan Novković Milan Novković 17:43 04.11.2011

Re: pakovanje originala u poznat(ij)e forme

jasnaz

Prosti derivati koji ne dodaju nikakvu vrednost
jasnaz jasnaz 18:18 04.11.2011

: pakovanje originala u poznat(ij)e forme

Milan Novković
jasnaz

Prosti derivati koji ne dodaju nikakvu vrednost


, ali su neophodni : ) a pakovanja promenljiva :|

49 41 49 41 17:14 04.11.2011

Moses please,



-Do it, for our network engineering!

10 years ago the USA had Steve Jobs, Bob Hope and Johnny Cash.

Now they have no Jobs, no Hope and no Cash.

P.S.
Maybe
Milan Novković Milan Novković 17:48 04.11.2011

Re: Moses please,

Now they have no Jobs, no Hope and no Cash.

US ekonomija je i dalje ubedljivo najmoćnija, samo se i svet "nagojio" i sve je pametniji, vreme i forme teku, tako da neke mane dolaze do izrađaja

- Ima posla, 9% nezaposlenosti nije tako strašno i spašće polako

- Struktura zaposlenosti jeste veliki strukturalni problem. Ovo što Domazet priča o troškovima sudiranja je strašno, isto kao i, nadajmo se privremeno, dosta čudan pristup R&D-ju koji nema mnogo veze sa istorijskom pameću iza značajnog dela US uspeha.

- Cash je virtuelna tvorevina iako ga je i u tom obliku sve teže štampati.
Out of Beirut Out of Beirut 13:54 05.11.2011

Re: Moses please,

...all is well and we are traveling down the road to world peace, global interdependence and economic prosperity: This is not true.

p.s. the not-so-distant future
mariopan mariopan 18:04 04.11.2011

Skretanje pažnje

Ceo pasus o skretanju pažnje dok gradiš skladište nuklearnog otpada, kao da su prepisali oni što grade skladište industrijskog otpada u mirnom, idiličnom selu pored Zrenjanina, poznatom po slikama "naivaca" i čistoj, netaknutoj prirodi - Kovačici.

Upravo je sve teklo ovako kako si opisao.

Prvo su rekli da je to fabrika za preradu običnog otpada, naravno da bi mi svi spustili gard, jer takva fabrika, em donosi radna mesta, em je korisna jer od otpada pravi nove sirovine i donosi zaradu.

E, slagali su.

Jedno divno selo biće zatrpano opasnim i toksičnim industrijskim otpadom, koje će da se skladišti na samo 320 metara od sela i 520 metara od izvorišta pitke vode, na rodnim njivama, i koje će i njih i sve nas koji smo prvi susedi potrovati za neko vreme , ali nije bitno, "neko vreme" nije sada odmah, odmah će neko samo da uzme lovu, a trovanje će da se događa u ratama, kasnije, pa samim tim nije ni bitno.

Radovi se nastavljaju uprkos protestima meštana,organizovanih u "Glas ljudi", bilo je važno samo započeti radove sa što manje buke upočetku. Glas ljudi se ne čuje.



Ako se to ne spreči, ove slike ćemo jednom samo u sećanjima da gledamo.
freehand freehand 19:27 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

Ceo pasus o skretanju pažnje dok gradiš skladište nuklearnog otpada, kao da su prepisali oni što grade skladište industrijskog otpada u mirnom, idiličnom selu pored Zrenjanina, poznatom po slikama "naivaca" i čistoj, netaknutoj prirodi - Kovačici.

Izvni, a otkad je Kovačica pored Zrenjanina?
mariopan mariopan 19:39 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

freehand
Ceo pasus o skretanju pažnje dok gradiš skladište nuklearnog otpada, kao da su prepisali oni što grade skladište industrijskog otpada u mirnom, idiličnom selu pored Zrenjanina, poznatom po slikama "naivaca" i čistoj, netaknutoj prirodi - Kovačici.

Izvni, a otkad je Kovačica pored Zrenjanina?


Zar nije?
Spada u "naš atar", mi smo im u komšiluku.

Kada čitaš vesti o tom skandaloznom "otpadu" naći ćeš ih i pod naslovom "fabrika za preradu otpada kod Zrenjanina". Probaj, naći ćeš mnogo više detalja i podataka nego što sam ja napisala ovde.

Ispravka, više možeš da pročitaš na E-novine pod naslovom "Udahni otrov jer život ne može da čeka".
freehand freehand 20:22 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

Zar nije?
Spada u "naš atar", mi smo im u komšiluku.

Da ne trolujem previše, samo nekoliko činjenica:
E-novine, uz CNN i FOX ne konsultujem po pitanju bilo kakvih a naročito ne geografskih nedoumica. Naročitonaročito ne o pitanjima koja se tiču kućnog mi praga.
Danas sam bio u Kovač;ici. Nisam video nikakav otpad, što ne značida ga nema. Ali sam nepobitno utvrdio da Kovačica još uvek pripada Južnobanatskom okrugu sa sedištem u Pančevu, kao i da je nisu izmestili na sever, te je i na taj način (u kilometrima) ostala Pančevu znatno bliža no omraženom agresorski nastrojenom Bečkereku.
mariopan mariopan 20:43 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

znatno bliža no omraženom agresorski nastrojenom Bečkereku.

Iiiii ju !

A meni je bila tako blizu ( srcu) i u kilometrima

Što se ja onda toliko štrecam za vašu lepu Kovačicu??

Da ne trolujem ni ja, ali baš mi je to što je Novković opisao ličilo na ovu ujdurmu ko da su od njega prepisivali? To je dokaz da u praksi to što on piše - radi !
vishnja92 vishnja92 20:53 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

...baš mi je to što je Novković opisao ličilo na ovu ujdurmu...


licilo, licilo...
freehand freehand 21:27 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

vishnja92
...baš mi je to što je Novković opisao ličilo na ovu ujdurmu...


licilo, licilo...

Koji Novković?
Jel to onaj što stalno nešto kuka kako ne zna da piše, te ne zna šta je hteo da kaže, te mu loš stil... a onda piše blogove da se smrzneš?
Pa meni sve što on napiše liči na ujdurmu, definitivno.
mariopan mariopan 21:53 04.11.2011

Re: Skretanje pažnje

freehand
vishnja92
...baš mi je to što je Novković opisao ličilo na ovu ujdurmu...


licilo, licilo...

Koji Novković?
Jel to onaj što stalno nešto kuka kako ne zna da piše, te ne zna šta je hteo da kaže, te mu loš stil... a onda piše blogove da se smrzneš?
Pa meni sve što on napiše liči na ujdurmu, definitivno.

E, taj

Ja samo ubacujem u favorite.

vishnja92 licilo, licilo...


Da se smrzneš.
vishnja92 vishnja92 07:37 05.11.2011

Re: Skretanje pažnje

Koji Novković?
Jel to onaj što stalno nešto kuka kako ne zna da piše, te ne zna šta je hteo da kaže, te mu loš stil... a onda piše blogove da se smrzneš?


taj, taj

Pa meni sve što on napiše liči na ujdurmu, definitivno.

NNN NNN 12:08 07.11.2011

Dobar tekst

(što sam i očekivao, ali tek sad stigoh da pročitam)

antioksidant antioksidant 12:49 07.11.2011

.

ode u favorite

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana