У рубрици под називом
Da se razumemo: nije to oduvek bilo tako.
Ali sad jeste. Njena je poslednja. i prva. I ona u sredini.
Doduše, ne sećam se kako je bilo to kad nije bilo ovako, ali volim da mislim da je bilo lepo.
Ono što trenutno gledamo u susednoj Bosni je zapravo scenario koji pre ili kasnije čeka i Srbiju. Dve osnovne parole na svim protestima širom Bosne su "Lopovi!" i "Dole bando!". Dakle, isto ono što se, za sada, samo priča i u Srbiji, po kućama, kafanama, redakcijama, pijacama, hodnicima...
Obojeni program je bend koji kao da poslednjih meseci dozivljava svoju drugu mladost. Posle "Aviona" u novom ruhu, koji su se proletos posteno izvrteli na talasima manje-vise svih relevantnih radio stanica u Srbiji, prosle nedelje je njihov odlican novi snimak, Go-go, debitovao kao novitet na osmom mestu domace liste Diskomera Studija
Moj kandidat, a nadam se i mnogih blogera, je Džulijan Asanž, osnivač VIKILIKSA, globalne pištaljke koja je potresla čitavu planetu! U ovom trenutku ne vidim boljeg kandidata
Kao da je juče bilo ono kad se sa Terazija uz trubače, posle mitinga ispraćaja, uputio ka aerodromu, uz suze, zaklinjanja na večnu vernost i prkos dušmanima, spoljnim i naročito unutrašnjim.
Dvanaest godina kasnije doneta je presuda. Ta presuda ne govori ništa o istinskoj Šešeljevoj krivici ili nevinosti, ali mnogo o optužnici koja je u Hagu (?) sastavljena i onima koji su je sastavljali.
zloba i pakost s predumišljajem, želja da se nekome javno naudi....ne, ništa od toga! Naivan do blentavosti, godine sabijene mi u dupe i glavu, ne znače ništa, pravim greške i praviću ih, koliko sebe poznajem i ubuduće. Ne zato što to želim već zato što kad mi na um padne ideja, ja je ne analziram kao šahista, ne predviđam buduće poteze, u ovom slučaju ne jednog protivnika vis-a-vis mene, već gomilu onih koji jedva čekaju da se pojavi nešto lično i intimno pa da zaseire i navrzmu se k'o krpelji. Mea culpa.
Sve je tu jasno, kao na kraju romana ili pozorišne predstave, kada svi u publici i na sceni znaju ko je pozitivan junak, a ko negativan akter.
Partizanske divizije prodiru krajem 1944. dublje u Sandžak i pobeđuju pripadnike muslimanske milicije u svim većim gradovima: Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Prijepolju, Bijelom Polju i Priboju.
Piše: Rodoljub Šabić
Na današnji dan, 27. avgusta, pre tačno 95 godina izabrani predstavnici građana Beograda (pobednici na izborima održanim 22. avgusta 1920) došli su u zgradu beogradske opštine da bi, u skladu sa izbornim rezultatima, preuzeli upravljanje njom.
Novoizabranog gradonačelnika i njegove kolege sa pobedničke izborne liste nisu dočekali službenici opštine nego policija. Saopšteno im je da u skladu sa narednom ministra policije neće dozvoliti da preuzmu vlast, a potom su udaljeni.
Vrlo je verovatno da Filip Filipović i njegovi drugovi nisu bili
Čistačice nisu još ni ispraznile piksle posle skupštine DSS-a na kojoj je Sanda Rašković Ivić postala predsednica stranke, a Vojislav je Koštunica napustio stranku. Šta je nateralo dotadašnjeg neprikosnovenog vođu da tako, za svoj habitus neobično promptno, reaguje?