moram priznati da mi je jedna od najtezih stavki da kontrolishem gnev u poslu kada vidim projavu antishemijuta. dosla su cudna neka vremena, svedoci II svetskog rata polako nestaju, i sve je manje ljudi koji vam mogu prichati o tome iz prve ruke. imao sam tu srecu u zivotu da, ipak, sretnem ljude koju su mi preneli delic tog stravichnog iskustva, i nekako, svasta sam mogao trpeti tokom ovih godina, dok, kada je sluchaj sa antishemijutom, fitilj prosto-naprosto sagoreva u sekundi.
necu ulaziti sada u detalje i definicije, ipak je ovo popularni blog a ne neki prostor za nauchno oglashavanje, pride, ja volim ljude, sto ljudi sto cudi, volim da se zezam i druzim s ljudima, a suvoparnim tekstovima cu se baviti na nekim drugim meridijanima, prostora za oglashavanje barem ne nedostaje. ima ovde par uchenih ljudi (namely mi Деб'о Таса pada prvi na pamet, pa Urbana Gerila, i tako dalje), ne nedostaje ovde umnih ljudi koji to sve mogu definisati na bolji i nauchniji nachin od mene, ja hocu da konstatujem samo cinjenicno stanje iz svog sveobuhvatnog rada sa ljudima, gostima Izraela.
postoji nekoliko nachina na koji se ova stara neman manifestuje u danashnjici, u zavisnosti od toga u kojoj meri je sagovornik uchen i sofistikovan:
- ima taj stari antisemitizam, crkveni, on mi je nekako najlaksi za hendlovanje, posto sam se tom problematikom bavio i tokom studija i verovatno cu se baviti u buducnosti, ako krene neki zesci sukob, pa ne bude moglo da se radi vishe te budem bio prinudjen da se vratim knjizi; uglavnom, kod katolika je stvar vishe-manje jasna, s Rimom nasa, judejska, zurka traje mal' ne otkad je i nas i njih; sa Vizantijom je stvar slozenija, i tu mi treba malo vise prostora od pukog bloga, ali da rezimiram, duhovni sukob izmedju grckog i judejskog sveta datira od II veka pre nove ere, do kulminacije u IV i V veku; u ranijem periodu smo mi, Judejci, imali upper hand, a u poznijem oni, Grcite. taj odnos nije bio crno-beo, kao, jednoznacno s Rimljanima, gde oni kazu, Vi ste ubili Krista!, a mi odgovaramo, aje, бре, паљба, шабањероси!; sa Grcima je to bilo slozenije, i bilo je ups&downs perioda, gde je zvanicni Konstantinopolj preuzeo zvanicnu antishemi politiku Starog Rima, kasnije ovekovechenu u RKC, dakle Konstantin je nastavio da tera po svome; medjutim, njegovi podanici i podanice su stalno postavljali sebi pitanja i dovodili zvanicnu politiku u opit sumnje, tako da su se tu javljale i licnosti koje Grci nazivaju светитељи, а mi zovemo цадиким, праведници (prosto, razlicitost doktrina, kod Grka, kroz Hrista, chovek moze doci do Sophia-e, Premudrosti Bozje, i postati i sam svet kao Hristos; dok je u Judeji svet samo Bog, ali mi ljudi mozemo biti pravednici); jedna od takvih svetiteljskih licnosti u poznom vizantijskom periodu, moje duboko uverenje je, jeste Svetitelj Sava, koji je u punoj meri za sazdanje svoje autokefalne duhovnosti inspiraciju crpeo iz same srzi Judejske pustinje, slavom ovencane Pustinje Svetog Grada Jerusalima;
- politicki antisemitizam danasnjice, videcemo ako se zahukti izmedju Bernija i Donija, and Donny gets to unleash hatred upon Bernie - bez obzira sto je potonji liberalni Amer i ne stavlja akcenat nigde na svoj duhovni identitet; pa onda kod marksista, gde su Jevreji vidjeni kao glavni pokretac zlih sila Kapitalizma, dok su kod zlih kapitalista, cudno, opet Jevreji vidjeni kao pokretacka sila zlih antikapitalistickih sila;
i konacno, novi, postmoderni antisemitizam; s ovime se sve vise suochavamo kako se produbljuje jaz izmedju onoga kako Izrael vidi da je moguce reshiti Palestinsko pitanje, i toga kako svet vidi i shodno, antishemijut biva pushtena s lanca i postaje pozeljno, iznova, videti Jevreje kako bivaju ubijani, s ovim ili onim racionalnim obrazlozenjem.
kako ja to vidim, kod Srba danas postoje segmenti svih ovih oblika, i mi u Izraelu duboko verujemo da je ovo posledica neznanja, jer je i sam srpski narod dubokostradalni, bas kao i Jevreji, ali jednostavno narod koji ne poznaje svoju povest.