Još jednom hvala svima koji su pročitali, a posebno onima koji su učestvovali u diskusiji na mom prvom tekstu u ovoj seriji ekonomskih blogova. Kao što sam obećao ovaj tekst će biti posvećen međunarodnoj trgovini i investicijama. Ta tema mi je posebno zanimljiva jer sam između ostalog i šef Trgovinskog odeljenja ovde u Ambasadi.
Mislim da ne možemo nastaviti da poboljšavamo životni standard ljudi ukoliko kompanije nisu u mogućnosti da ulažu, angažuju, proizvode i trguju slobodno. Međunarodna trgovina predstavlja glavni kanal razvoja u dosadašnjoj istoriji, a posebno tokom poslednjih sedamdeset godina globalizacije. To je bio i ključ u naporima za suzbijanje siromaštva. Kada su u pitanju i Srbija i Velika Britanija, rast ekonomije i jedne i druge zemlje zavisi od stranih investicija i rasta izvoza. Međutim, zbog krize trgovina se značajno umanjila - kao i tokom Velike depresije 1930-ih godina. Postavlja se pitanje kako možemo da osiguramo da putevi trgovine ostanu otvoreni i da što veći broj ljudi u svetu ima pristup kanalima slobodne i fer međunarodne trgovine?
Postoji mnogo faktora koji imaju uticaj na to - uklanjanje barijera, obezbeđivanje trgovinskih puteva od napada pirata i delovanja ekstremnih klimatskih promena, iskorenjivanje korupcije, zaštita intelektualne svojine, jačanje kreditnog tržišta i fizičke infrastrukture, produbljivanje jedinstvenog tržišta Evropske unije... Svi ovi elementi mogu imati pozitivan uticaj na slobodnu razmenu dobara, usluga, kapitala, tehnologija i ideja.
Jedan od zanimljivih primera sa Konferencije u Forin ofisu tiče se 'KitKat', omiljene čokoladice Britanaca. Svake sekunde, svakoga dana 418 KitKat 'prstića' bude konzumirano. Više od milijardu komada bude proizvedeno u Britaniji svake godine. Međutim, sastojci neophodni za proizvodnju potiču iz deset različitih zemalja, na šest različitih kontinenata! Samim tim, i najmanji problem u međunarodnoj trgovini može da utiče na proizvodnju i tako pokvari uživanje u vremenu za čaj. A pošto sam diplomata trebalo bi da 'se smatram braniocem britanske svetinje - pauze za kafu/čaj'.
Trgovinske tarife su, u principu, loše po potrošače, i svakako suprotne naporima da se iskoreni siromaštvo. Nažalost, mogu biti od koristi korumpiranim političarima i pripadnicima organizovanog kriminala, koji ta pravila mogu da zloupotrebe zbog lične koristi. Zbog toga se Velika Britanija uvek zalaže za slobodnu trgovinu. Ipak tarife mogu nekada, kada su u pitanju biznis i poreski prihodi, biti i korisne. Kolege koje rade u zemljama u usponu, kao i iz jedan kolega koji radi u našoj delegaciji pri Svetskoj trgovinskoj organizaciji u Ženevi, su sa nama podelili argumente koje su te zemlje koristile u odbranu barijera.
Da li je, na primer, prihvatljivo da neka zemlja privremeno zaštiti neku svoju industriju u povoju od međunarodne konkurencije, da bi omogućili njen rast? Da li je bilo OK podići tarife na poljoprivredne proizvode iz drugih zemalja (poput EU) zato što je tamo proizvodnja subvencionisana? Da li bi trebalo da blokiramo proizvode iz zemalja koje ne poštuju međunarodne standarde, poput prava radnika, propise o zaštiti životne okoline ili zakone o zaštiti intelektualne svojine? A šta je sa zemljama koje manipulišu kursnom listom svoje valute da bi smanjile cenu svog izvoza?
Tokom Konferencije iznet je stav da može postojati opravdanje za postojanje međunarodnih trgovinskih barijera, ali samo onda kada postoji jasno ekonomsko opravdanje za to, kada ne ugrožavaju najsiromašnije potrošače i samo ako su privremene. Veoma je teško naći argumente protiv činjenice da su zemlje JI Azije nekih 20-30 godina štitile svoju tehnološku industriju da bi sada bile među najkompetitivnijim i najinovativnijim zemljama sveta. Velika Britanija je, već kao što verovatno znate, uradila isto sa svojom tekstilnom industrijom tokom kolonijalnog perioda - iako često iz pogrešnih razloga. Ipak kada političari štite određenu industriju ili kompaniju naša obaveza je da detaljno ispitamo njihovu motivaciju za to. Da li su razlozi zaista ekonomski ili vlasnik te kompanije ima dobre političke veze? Ili sindikati prete štrajkom? Da li će ta industrija biti kompetitivna i na duže staze ili je neminovan pad? Sada je važno i napomenuti da, po definiciji, trgovinske barijere uvek podižu cene potrošačima.
Naspram trgovine su investicije. Sve zemlje - uključujući i Srbiju i Veliku Britaniju - će u narednom periodu zavisiti od stranih investicija ako žele ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti . Zato moramo osigurati da svet bude otvoren za prekogranične poslovne poduhvate. Privlačenje investitora je posao svih britanskih diplomata u velikim zemljama. Zbog toga smo širom sveta i pokrenuli marketinšku kampanju „GREAT Britain". Britanski ministri i drugi zvaničnici se, kada putuju van zemlje, uvek sastaju sa poslovnim ljudima, stranim bankama, privatnim investitorima i menadžerima nezavisnih investicionih fondova da bi razgovarali o mogućnostima saradnje. Svi, od ministara, ambasadora, ekonomskih savetnika, preko Privredna komora Britanije, preduzetnika, do banaka, pravnika, računovođa i vazduhoplovnih i logističkih kompanija rade zajedno, kao jedan tim, da bi privukli najbolje investitore u našu zemlju. Imamo sajtove, baze podataka, različite analize, medijsko oglašavanje i „poslovne ambasadore" volontere na raspolaganju. Čak je i kraljevska porodica uključena. UKTI (UK Trade & Investment) je proglašena najboljom agencijom u svetu u 2010. Godini. Ipak, uopšte nisam bio iznenađen kada su nam na Konferenciji rekli da svi moramo još više da uradimo!
Ne znam da li će međunardona trgovina i investicije postati slobodnije ili ćemo ih još više ograničiti. Većina zemalja podržava slobodnu trgovinu. Ipak, dovoljno je da samo jedna od velikih zemalja donese lošu odluku i da druga odreaguje na to i protekcionistički rat počinje. Neke države, poput Srbije i Velike Britanije podržavaju dolazak stranih investitora, dok su neke države sumnjičave. I dok se globalni napori na iskorenjivanju korupcije pojačavaju, istovremeno, načini rada korumpiranih zvaničnika postaju sve sofisticiraniji. Trgovinske tarife padaju, ali ne-tarifne barijere, poput tehničkih specifikacija, dozvola i drugih ograničenja postaju sve kompleksnije.
Šta vi mislite, u kom smeru će se razvijati međunarodna trgovina i investicije, i šta će to značiti za Srbiju? Šta vi mislite kako bi Srbija mogla da privuče visoko-kvalitetne investitore? Šta svetski lideri mogu da učine da osiguraju porast međunarodne trgovine i investicija na dobrobit svih?
Alex Brooks
drugi sekretar