Zmago Jelinčič, član Evropskog parlamenta, o pogubnom uticaju NVO:
RAZBIJAJU DRŽAVE
ULOGA nevladinih organizacija u Srbiji, ali i ostalim državama bivše Jugoslavije, već dugo je tema žestokih rasprava. I dok su napadi na njih uglavnom pripisivani „antievropskom“ lobiju, kritike na račun nevladinih organizacija (NVO) dobijaju sasvim novu težinu kada ih iznese jedan od članova Parlamentarne skupštine Evropske unije. I to iz Slovenije.
- Trebalo bi razgraničiti prave nevladine organizacije, koje svojim delovanjem doprinose demokratskom društvu i one politički aktivne organizacije, kontrolisane od stranih vlada, tajnih službi ili interesnih grupa - ističe Zmago Jelinčič, predsednik Slovenačke nacionalne stranke i član Odbora za odbranu i bezbednost Evropskog parlamenta.
U Sloveniji ne postoji poseban zakon o nevladinim organizacijama, ali kako objašnjava Jelinčič, nema ni organizacija koje za cilj imaju da destabilizuju državu.
- Doduše, imali smo Nevu Miklavčič iz Helsinškog odbora, koja je, po mom mišljenju, bila toliko nenormalna da su je i njeni mentori iz engleske obaveštajne službe „škartirali“. Strašno je i to što su mnoge nevladine organizacije na državnom budžetu, a rade protiv države. Znači, dobijaju novac od građana koji plaćaju porez, a u isto vreme podržavaju nelegitimnu nezavisnost Kosova i Metohije, kao što je to slučaj u Srbiji.
Jelinčič smatra da takvim nevladinim organizacijama nema mesta u demokratskom društvu.
- Ne razumem kako Sonja Biserko i ostali lideri nevladinih organizacija u Srbiji mogu nesmetano da rade protiv srpske države i da se zalažu za secesiju Vojvodine? Zašto država Srbija ne reaguje, zašto to dozvoljava? U Sloveniji, mi bismo sigurno reagovali - kategoričan je predstavnik Slovenije u Parlamentarnoj skupštini Evropske unije.
Na koji način funkcionišu nevladine organizacije na teritoriji bivše Jugoslavije, Jelinčič dočarava na primeru nacističkih „kulturnih društava“!
- Ove nemačke organizacije su pre i uoči Drugog svetskog rata radile po identičnom scenariju kao danas određene nevladine organizacije. Znači, prodavali su laži u korist svojih stranih gospodara.
Iako je na teritoriji bivše Jugoslavije aktivno nekoliko desetina hiljada nevladinih organizacija, samo mali deo njih zaista raspolaže velikom količinom novca, a radi se upravo o politički aktivnim NVO.
- Od svih bivših jugoslovenskih republika, političke NVO su najaktivnije u Srbiji. One dobijaju novac iz svojih baza, a trenutno im je glavni zadatak „projekat Vojvodina“. Takođe tu su i hrvatski apetiti. Varate se ako mislite da je Zagreb odustao od namere da proširi svoje granice i na Srem, do Zemuna - otkriva Jelinčič.
Prema mišljenju našeg sagovornika, strane vlade ili službe za predstavnike nevladinih organizacija vrbuju uglavnom osobe nestabilnog karaktera.
- Psihičko zdravlje tih ljudi nije baš najbolje i to strani faktor koristi. Osobe koje vode nevladine organizacije su impulsivne, nekorektno se ponašaju i često su spremne da za svoje gospodare urade i više nego što se od njih očekuje - konstatuje Zmago Jelinčič.
PUTIN - NOĆNA MORA
VLADIMIR Putin je noćna mora za nevladine organizacije u Rusiji. Premijer Rusije pronašao je način kako da ograniči delovanje NVO u toj zemlji. Putin je potpisao rezoluciju kojom je broj nevladinih organizacija sa pravom primanja donacija iz inostranstva bez plaćanja poreza smanjio sa preko stotinu na svega 12! Sa spiska su izostavljene neke od najvećih fondacija, poput Fordove. Zbog toga, veliki broj NVO su odlučile da se povuku iz Rusije, jer ne mogu da 25 posto svojih prihoda (kolika je poreska stopa) stavljaju u džep Putinovog ministra finansija.
I za vreme Putinovog predsedničkog mandata, NVO su bile na posebnom udaru ruskih vlasti. Još 2005. godine javno je kritikovao „međunarodni pritisak“ na mnoge evropske zemlje.
- Takav pritisak na reforme u zemljama na prostoru SSSR-a dovodi do stvaranja haotičnih banana-republika. Mislim da su SAD i zapadne zemlje pogrešile u podržavanju nevladinih organizacija i organizovanju mnogih drugih misija u zemljama kao što je Ukrajina - rekao je Putin.