Ratko Knezevic- "Milo je mafijas"

Ratko Knežević, bivši saradnik Mila Đukanovića, optužuje: Mafijaši

Šverc cigareta najveći ilegalni biznis u Evropi. Srpski deo posla vodio Stanko Subotić po dogovoru Đukanovića i Jovice Stanišića. Kartel oprao milijarde, na Milovim računima u inostranstvu pronađeno 130 miliona dolara


Ratko Knežević, bivši bliski saradnik premijera Crne Gore Mila Đukanovića, optužio je Đukanovića i srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta da su bili organizatori „duvanske mafije", koja je od tog posla zaradila milijarde dolara! Knežević tvrdi da je Đukanovićev i Canetov „duvanski kartel" odgovoran i za brojna ubistva, između ostalih i Vanje Bokana, Radoslav Stojičića Badže, Jusufa Juse Bulića, Duška Jovanovića i Ive Pukanića! 



Knežević u intervjuu podgoričkim „Vijestima" kaže da je posao sa švercom cigareta počeo u vreme pod sankcijama bivše SRJ, ali da je nastavljen i posle ukidanja blokade 1995. i da je ubrzo postao „jedan od najvećih biznisa u regionu, pa i u celoj Evropi"! On otkriva da je po izveštajima američkih i evropskih bezbednosnih agencija ovaj posao u 1999. i 2000. iznosio nekoliko milijardi dolara godišnje! Knežević naglašava da je Đukanović uspeo da istovremeno bude predsednik i premijer države i vođa najvećeg ilegalnog biznisa u Evropi nakon Drugog svetskog rata.

Ovaj nekadašnji bliski Milov saradnik otkriva da je Đukanovićeva mafija imala svoj italijanski i srpski deo. Italijanski su kontrolisali Veselin Vesko Barović i Branko Vujošević preko firme „M. T. T.". Ta firma je posredstvom svog predstavnika u Milanu, Dušanke Jeknić, stupila u kontakt sa liderima ključnih mafijaških klanova iz Barija i Napulja, a zajedno su otvorili i specijalizovanu menjačnicu u Luganu u Švajcarskoj, koja je služila isključivo za pranje novca.

Caneta predložio Stanišić

Srpski deo posla, koji je u obimu bio skoro isti kao italijanski, vodio je, prema Kneževićevim tvrdnjama, Stanko Subotić Cane, i to na osnovu dogovora Mila Đukanovića i tadašnjeg šefa srpskog DB-a Jovice Stanišića!


- Stanko Subotić je do tada bio nepoznati krojač i trgovac sitnom robom sa Uba, koji za svoje pomoćnike u Crnoj Gori uzima dva Đukanovićeva kućna prijatelja, Duška Bana i Željka Mihailovića. Policijsku zaštitu u oba posla, kako srpskom tako i italijanskom, sprovodi Goran Žugić, a nakon njegovog ubistva, Vuk Bošković. Svima njima sve vreme samo je jedan „šef" i samo jednom čoveku odgovaraju - Milu Đukanoviću - kaže Knežević.

On otkriva da je samo u 1999. i 2000. godini, preko računa dve firme iz Lihtenštajna i sa Kipra, Milov duvanski kartel oprao 2,3 milijarde nemačkih maraka, kao i da istražitelji iz Barija sumnjaju da su te dve firme kontrolisali upravo Đukanović i Subotić.

Knežević tvrdi da se u novembru 1996. sreo sa visokim italijanskim zvaničnicima u Rimu, koji su mu rekli da je Crna Gora stecište i „operativna platforma" najjačih italijanskih mafijaških klanova, da pored cigareta švercuju drogu i oružje, i da sve to više neće tolerisati.

Montgomeri „otkucao" Mila

Knežević dalje navodi da se u maju 2001. godine sreo sa ubijenim vlasnikom „Nacionala" Ivom Pukanićem i američkim ambasadorom Vilijemom Montgomerijem u Zagrebu, i da im je Montgomeri tom prilikom rekao da je Đukanović od šverca zaradio oko 130 miliona dolara, koji se nalaze na njegovim računima na Zapadu. Ti računi su naprasno zatvoreni posle pisanja „Nacionala" o „duvanskoj mafiji", kao i računi Milovih bliskih rođaka.

- Italijanski istražitelji smatraju da je račun firme „Codedzz" u Lihtenštajnu bio pod direktnom kontrolom Đukanovića. Sa njega su plaćane stvari kao što su blindirana stakla za Đukanovićev stan u Podgorici, računi za blindirane „audije" za njega i njegovu pratnju, računi za Đukanovićeva putovanja, iznajmljivanje aviona, kupovinu dva nova aviona, svaki po blizu 20 miliona dolara vrednosti, jedan za potrebe vlade, drugi za Subotića, školovanje dece njegovih prijatelja u inostranstvu, a omaškom, ako ste pratili nedavnu polemiku Caneta Subotića sa Aleksandrom Tijanićem, stigla je i „potvrda" da je Tijanićev honorar za rad na Trećem kanalu Televizije Crne Gore došao sa tog računa - kaže Knežević.

Tri Canetove devetke

Knežević kaže da se u italijanskoj optužnici protiv Mila Đukanovića navode imena pilota i registracije aviona kojima je novac iznošen iz Crne Gore na Kipar.

- Tu je najčešći famozni avion koji je koristila Vlada Crne Gore sa registracijom N999. Po svedočenju jednog od pilota, tri devetke na repu su specijalna želja kupca Caneta Subotića, jer je on rođen 9.9.1959 - kaže Ratko Knežević.


- Isto tako, trebalo bi da znate da u zvaničnim dokumentima tužilaštva u Bariju postoje dokumentacija, dokazi, crno na belo, da su firme Stanka Subotića sa sedištem u Lihtenštajnu „Codedzz" i „Dulnjich" sa sedištem na Kipru, preko svojih računa prebacile više od milijardu i sto miliona evra 1999. i 2000. godine. Otkud jednom bivšem šnajderu, molim vas, toliki novac - pita se Knežević.

Jedan od advokata Stanka Subotića Caneta, Vladimir Beljanski, kaže da je čista laž da iza ubistva Pukanića stoji njegov klijent.

- To nije istina! Subotić je u svojim ranijim iskazima rekao da on sa ubistvom Pukanića nema nikakve veze. A što se tiče njegovih poslova sa duvanom, oni su devedesetih bili legalni. Imao je fri-šopove, redovno je plaćao državi dažbine. A sve ostalo što se pojavljuje u medijima ne želim da komentarišem - kaže Beljanski.

„Vijesti" su za danas najavile nastavak intervjua sa Kneževićem u kome je on, između ostalog, otkrio ko je je izbavio Stanka Subotića iz ruskog ekstradicionog pritvora, u koji je dospeo po srpskoj Interpolovoj poternici.



Susret sa Tomom i Vučićem u Parizu

U delu intervjua koji je u „Vijestima" izašao danas, Knežević kaže da su se Milo Đukanović i Cane Subotić pre dve godine u hotelu „Ric" u Parizu sreli sa liderima SNS-a Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem i poznatim srpskim novinarom Milomirom Marićem.

Tomislav Nikolić kaže za Press da se sa Đukanovićem slučajno sreo u hotelu „Ric".

- Tačno je da sam 2007. sa Aleksandrom Vučićem bio u Parizu, u hotelu „Ric", ali smo se sastali sa investitorima koji su želeli da ulože novac u gasnu elektranu u Novom Sadu. Za jednim stolom sedeo je Milo Đukanović. Prišao mi je, pozdravio se i kratko smo popričali. Ne znam da li je sa njim sedeo i Cane Subotić, čak mislim da ga sada ne bih ni prepoznao. Apsolutne su neistine da je naš sastanak bio organizovan, pa zašto bih se ja sa njima sastajao na mestu na kom ima hiljadu ljudi? - kaže Nikolić.

Odgovorni za ubistva Bokana, Badže, Bulića, Jovanovića i Pukanića!

Ratko Knežević tvrdi da Milov i Canetov kartel ima „vojno krilo i grupu obučenih desperadosa spremnih da ubiju i za malo novca".

- Dovoljno je čudna koincidencija za svaki normalni ljudski mozak da su poginuli, a da ubice nikada nisu otkrivene, ovim redom: Vanja Bokan u Atini, začetnik tog posla, značajan finansijer DPS-a i jedno vreme Subotićev mentor, zatim Radovan Stojičić, zvani Badža, ubijen u Beogradu jer se usudio da reketira gospodina Subotića, Jusuf Jusa Bulić, ubijen u Beogradu nakon pokušaja da od Subotića naplati dug za Bokana, Goran Žugić, ubijen u Podgorici, šef podgoričke policije i najintimniji prijatelj Subotića i „pulen" Đukanovića, Beli Raspopović, drugi čovek po funkciji i prvi po moći tadašnjeg crnogorskog DB-a, Milan Rajković, saradnik crnogorske službe, ubijen u Beogradu nakon susreta „bliske vrste" sa Bajom Sekulićem, Subotićevim intimusom, te sam Sekulić, koji je ubijen 2001. samo dve nedelje nakon izbijanja afere „Nacional", kao i Duško Jovanović, vlasnik „Dana", potencijalni svedok u Bariju, i Ivo Pukanić, vlasnik „Nacionala", ubijen zverski u centru Zagreba, nakon gomile pretnji koje su stizale iz Crne Gore - rekao je Knežević.

Milova imovina 14,7 miliona dolara

Premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović posjeduje ili kontroliše imovinu i dionice u vrijednosti najmanje 14,7 miliona američkih dolara, njegov brat Aco posjeduje 167 miliona dolara a njihova sestra Ana Kolarević 3,5 miliona eura u dionicama i nekretninama, objavio je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ). U najnovijoj analizi naslovljenoj "Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis" u čijoj izradi su učestvovale i lokalne novinarske organizacije piše da je bez obzira na porijeklo novca, Milo Đukanović danas bogat čovjek.
- Novinari ICJN otkrili su da on posjeduje ili kontroliše imovinu i dionice u vrednosti najmanje 14,7 miliona američkih dolara. To je u suprotnosti sa njegovom državničkom platom koja nikada nije prešla mjesečni iznos od 1.700 dolara. Đukanović u imovinskim kartonima, počev od 2005. ne navodi druga primanja. Prema podacima sa posljednjeg, njegova supruga Lidija zarađuje nešto veću platu od premijerove - saopštio je ICJN.
Navedeno je da premijerov sin, Blažo, inače student, zarađuje oko 15 hiljada dolara mjesečno po osnovu izdavanja poslovnog prostora koji je dobio na poklon od strica, Aca.
ICJN tvrdi da su najbogatiji članovi porodice Đukanović premijerov brat i njihova sestra. Prema podacima crnogorske Uprave za nekretnine Aco Đukanović, ili njegove kompanije, posjeduje bar 22 poslovna prostora i četiri stana od kojih se nekoliko nalazi u centru Podgorice i duž obale, te zemljište u turističkom gradu Herceg Novom. Podaci o registraciji kompanija u Crnoj Gori, kako se ističe, pokazuju da je Aco Đukanović zatvorio firmu Monte Nova ali da je i dalje suvlasnik dvije građevinske firme, Urbis Nova i Invest Nova koje su uključene u priobalni razvoj.
- Acu Đukanoviću ide od ruke zarađivanje novca. Prema bankovnim izveštajima, on je 2005. kupio dionice crnogorske Komercijalne banke za preko 1,7 milion američkih dolara po cijeni 636 dolara po dionici. Sljedeće ih je godine prodao mađarskoj OTP banci koja je otkupila sve dionice po cijeni od 3.767 dolara po dionici. Aco je tako ostvario šestostruki povrat prvobitne investicije.
Ana Kolarević posjeduje četiri stana u centru Podgorice. Bivši sudija Vrhovnog suda, gdje je imenovana u vrijeme Đukanovićevog mandata, specijalizovala se za privredno pravo. Vlasnica je advokatske kancelarije i firme za konsalting i manadžment Edu Kons. Njen 25-godišnji sin Edin je takođe preduzetnik, vlasnik tri firme za dizajn, konsalting i građevinarsto - piše u analizi ICIJ.
Prema njihovoj ocjeni, kritičari kažu da investicija porodice Đukanović u razvoj turizma i obale predstavlja još jedan primer sukoba interesa za Mila budući da je Vlada snažan pokretač razvoja. Vrijednost imovine na crnogorskoj obali vrtoglavo je rasla u poslednje četiri godine da bi potom doživjela pad.
-Vlada je izrazila želju da pretvori Crnu Goru u zemlju poznatu po ekskluzivnim odmaralištima. Za značajan dio razvoja mogu zahvaliti i prilivu kapitala ruskih biznismena - navodi se u tekstu.
Ocijenjeno je da je Đukanovićevo bogatstvo teško objasniti uzme li se u obzir njegova nevelika premijerska plata iz proteklih godina. Jedni drže da je bogatstvo stekao u vrijeme procvata šverca duvana ali italijanski tužioci navode da je premijer bio centralna figura zajedničkog djelovanja crnogorskih državnih zvaničnika i italijanske mafije koja je, navodno, prošvercovala ogromne količine cigareta u posljednjoj deceniji prošloga vijeka, piše ICIJ.
- Istražitelji, međutim, ne navode da je Đukanović lično profitirao od šverca.
Navodi o korupciji privlače pažnju i izvan Crne Gore. Iako je EU zadovoljna postignutim napretkom, komesar za proširenje Oli Ren izjavio je u decembru prošle godine da su korupcija i organizovani kriminal glavne prepreke za članstvo u EU - saopšteno je u analizi ICIJ.
Ukazano je da je Milo Đukanović odbio da da komentar za ovu priču a da je tokom proteklih godina na razne navode odgovarao tek šturim demantijima.
- Umjesto odgovora, sa onima koji ga optužuju radije se suočavao pred sudom. Podnosio je tužbe za klevete protiv medija i dobijao parnice na sudovima u vlastitoj zemlji, ali i Srbiji i Hrvatskoj - kaže se u analizi.
Vlada premijera Đukanovića je u decembru 2008. godine najavila da će priteći u pomoć Prvoj banci, jednoj od vodećih finansijskih institucija u Crnoj Gori i jednom od vodećih pokretača građevinskog buma, ističe ICIJ.
- Prva banka je većinski u vlasništvu Đukanovića, njegovog brata i sestre, te bliskog prijatelja. Članovi lokalnih NVO, opozicionih partija i novinari kažu da je ovo još jedan primjer poklapanja državnih sa interesima članova Đukanovićeve porodice. Oni kažu da se Crna Gora, država sa manje od 700 hiljada stanovnika, ponekad čini kao preduzeće kojim rukovode premijer i njegova porodica. Kako je Đukanovićeva partija pobijedila na izborima prošlog marta, očekuje se da će premijer ostati na vlasti još četiri godine - naveli su u ICIJ.
Vladin kredit Prvoj banci je naišao na kritike zato što su Đukanović, njegov brat, sestra i porodični prijatelj većinski vlasnici, što predstavlja konflikt interesa, smatraju u ICIJ.
- U jesen 2006. godine Đukanović je državničku funkciju zamijenio članstvom u parlamentu. U naredne dvije godine osnovao je pet kompanija. Tri su aktivne, među kojima je i Kapital invest, firma koja se bavi konsalting i menadžment poslovima, i putem koje je Đukanović kupio dionice Prve banke. Jedan je od osnivača i vlasnik četvrtine udjela u firmi koja je osnovala privatni Univerzitet Donja Gorica. Po podacima registra Privrednog suda Đukanović je i suosnivač firme Global Montenegro, koja se takođe bavi konsalting i menadžment poslovima i koja je vlasnik zemljišta u blizini obale Budve - piše u analizi.
Zaključeno je da je Đukanović dominanta politička figura u Crnoj Gori i ako se izuzme 16 mjeseci koje je proveo kao poslanik, od 1991. godine kontinuirano obavlja dužnosti ili premijera ili predsjednika države.
M.VEŠOVIĆ

Premijer digao vrijednost Prve banke
Vrijednost dionica Aca Đukanovića od ulaska u vlasničku strukturu Prve banke članova njegove porodice je značajno povećana, piše ICIJ.
- U jesen 2008. njegove dionice su vrijedile više od 141 milion dolara. Vrijednost premijerove investicije je narasla na blizu 8,7 miliona dolara, dok je vrijednost dionica u vlasništvu njegove sestre iznosila 1,6 miliona dolara. Njihova trenutna vrijednost je možda drugačija, budući da dionicama nije trgovano još od prošle godinr. U roku od godinu Đukanović je otplatio kredit novcem od prodaje dijela deonica po cijeni četiri puta većoj od one po kojoj ih je kupio - kaže se u analizi.
Odmah nakon što je porodica Đukanović kupila deonice ove banke iznos depozita vlade i državnih institucija u ovoj banci počeo je vrtoglavo rasti. Po podacima iz revizorskog izvještaja, krajem 2006. godine, otprilike u vrijeme kada je Monte Nova preuzela odbor banke, depoziti Vlade, raznih vladinih institucija, opštinskih vlasti i državnih kompanija iznosili su 23 miliona dolara.
- Krajem 2007. godine iznos njihovih depozita porastao je na 127 miliona. Ukupan iznos depozita u banci skočio je sa 104 miliona u 2006. godina na preko 579 miliona dolara u 2007. godini. Tako je Prva banka preko noći postala jedna od najvećih banaka u Crnoj Gori - naglašeno je u analizi ICIJ.

Tužilac se primiče banci
Aco Đukanović i Ana Kolarević odbili su dati komentar za ICIJ, saopšteno je iz te organizacije.
- Ja bih rado govorila o svemu dugom, ali ne bih govorila o Prvoj banci. Ja sam mali akcionar, sa jako, jako malim procentom. Nijesam ni verifikovana da o tome govorim - rekla im je Kolarević.
Ranka Čarapić, državni tužilac u januaru je dala saopštenje u kojem se navodi da je Centralna banka ukazala na postojanje sumnje sa su odgovorna lica u Prvoj banci nezakonitim postupanjem ugrozila prava depozitara i povjerilaca.
U međuvremenu, kažu u ICIJ, mediji su javili kako su klijenti banke čekali i do tri sedmice na prenos sredstava. Slučaj, kažu, istražuje odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zložina pri vrhovnom državnom tužilaštvu.

Obogatili se na konfliktu interesa
Kako je porodica Đukanović stekla veliko bogatstvo nije najjasnije, kažu u ICIJ, a kritičari tvrde da je Milo sklopio mnoge unosne poslove, te da se kao premijer našao nekoliko puta u sukobu interesa. Privatizacija Nikšićke banke je, kažu kritičari, odličan primjer.
- Đukanović je bio umiješan u privatizaciju Nikšićke banke iz 2006. godine. Kao premijer uspostavio je savjet koji je nadgledalo prenos javnih kompanija u privatno vlasništvo, a sebe je imenovao njegovim predsjednikom. Savjet je definisao neobična pravila za privatizaciju banke prema kojima je 30 odsto udjela u banci trebalo biti prodato na crnogorskoj berzi - navedeno je u analizi ICIJ.
Objašnjeno je da prema uslovima javnog poziva dionice koje su bile u vlasništve Crne Gore i dvije državne institucije morale su biti prodate samo jednom ponuđaču. Određena je i početna cijena od oko 3 miliona dolara.
- Na oglas se javila jedna kompanija, Monte Nova u vlasništvu Aca Đukanovića. Monte Nova, koja je već imala 12 odsto vlasništva banke, zapravo nije ni platila puni iznos početne cijene. Pola iznosa je isplatila u gotovini, a ostatak u obveznicama stare devizne štednje, što su uslovi poziva i omogućavali..
Nakon privatizacije ime banke je promijenjeno u Prva banka, a sjedište prebačeno iz Nikšića u Podgoricu - navode u ICIJ.
Dalje se kaže da je Monte Nova imenovala četiri od sedam članova upravnog odbora čime je zapravo preuzela kontrolu nad bankom. Iz korporativnih izvještaja se vidi da je odbor u naredne dvije godine odobrio niz dokapitalizacija.
- Izdavane su dodatne dionice po minimalnoj cijeni u iznosu od 187 dolara. Tržišna cijena dionica kretala se između 250 i 1.500 dolara. Đukanović je, putem svoje kompanije Kapital Invest, otkupio skoro sedam odsto dionica po izrazito niskoj ceni, podigavšid dva miliona dolara kredita od londonskog ogranka grčke Piraeus banke. Đukanović je založio kupljene doonice kao garanciju za kredit. Đukanovićeva sestra Ana Kolarević takođe je kupila deonice. Ona je vlasnik 0,5 odsto udjela u banci - smatraju u ICIJ.

Aco prodajom Canetove imovine namiruje kredit
Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara saopštava da je Đukanovićeva Vlada u decembru 2008. godine objavila da će zbog međunarodne finansijske krize vlast priteći u pomoć porodičnoj banci.
-U prvih devet mjeseci 2008. godine Prva banka je ostvarila profit od 5,8 miliona dolara, da bi u samo tri mjeseca ostvarila gubitak u iznosu 35 miliona dolara. Đukanovićeva Vlada je banci pomogla sa kreditom od 64,7 miliona dolara, te je otplatila oko 19 miliona kredita koji je banka dala državnim kompanijama ili kompanijama koje su radile na državnim projektima. Vlada je u martu izvijestila da je banka vratila 14,5 miliona dolara kredita - kažu u ICIJ.
"U revizorskom izvještaju za 2007. se navodi da je banka pod kontrolom porodice Đukanović davala kredite povezanim licima. Tako je Aco Đukanović u 2007. godini imao dva miliona dolara kredita, a poslovni partner Mila Đukanovića, Vuk Rajković, 856.500 dolara. Stanko Subotić, kojeg Đukanović drži za prijatelja a protiv koga je u Srbiji podignuta optužnica za šverc duvana, podigao je kredit iz ove banke da bi kupio zemljište u vrijednosti skoro 33 miliona dolara na mondenom ostrvu Sveti Nikola, odmarališta poznatog kao crnogorski Havaji. Kako kredit nikad nije otplatio, banka je zemljište stavila na prodaju", navodi ICIJ.