Uprkos opštem uverenju da me Veran plaća samo za jedan post nedeljno, ja pišem već drugi ove nedelje. Pa ako plati - plati :-)
Šalu na stranu, stvar je ozbiljna.
Dnevnik 2 - RTS1. Retko gledam televiziju, posebno preskačem vesti. Toliko su bedne da ne moram i da ih gledam. Sve što me zanima pročitam na internetu. Jer, ostalo se svodi na razne reality show programe, a kako je moj život oduvek bio uzbudljiviji od svakog Velikog Brata, pa čak i od Farme (naročito od kada sam došla na splav) - izbegavam.
Urbani i obrazovani ljudi odavno ne veruju Bibliji i biblijskim čudima, ne veruje ni sveštenicima i njihovim propovedima, a ni političarima i njihovim ideologijama. Vreme u kome živimo je vreme nauke. Ljudi danas veruju naučnicima, veruju u neumoljive naučne dokaze i u logičku snagu naučnih argumenata. Sa svoje strane naučnici, svesni svoje odgovornosti i značaja nauke za opsatanak i dalji razvoj civilizacije, danonoćno i predano istražuju. Sudeći po broju novih naučnih otkrića kojima nas naučnici zasipaju nije daleko dan kada ćemo o svemu znati sve.
Prvo o čemu pomislim kad znam da ću leteti je knjiga i šta bih mogao da čitam za to vreme. Verovatno je jedan od razloga taj što inače nemam mnogo slobodnog vremena ni mira da sednem i čitam. Ok, možda me i stripovi (Dilan Dog, Zagor i sl) asociraju, ali to je neka druga priča... Leteo sam četiri puta za prethodna
... А и добри смо техничари!
Gost-autor: David Wege
Zapatanski petlovan Cyanolimnas cerverai je malo poznata endemska ptica sa Kube, a danas već i relikt močvare Zapata, na zapadu ostrva. Ova vrsta vodi prilično skrovit način života – toliko da su ornitolozi prevideli njen stvarni status i još stvarniju pretnju opstanku.
Zapatanskog petlovana je 1927. otkrio i za nauku opisao španski entomolog Fermin Karvera, a nešto kasnije, s lakoćom ga je pronašao i karipski ornitolog Džejms Bond (isti onaj kome je Ien Fleming plaćao autorska prava za upotrebu imena).
Srbija ce 22. Jula u 19.15 znati na cemu je. Tad ce Hisassi Ovada Predsednik Medjunarodnog suda pravde dati zipovanu verziju misljenja.
Po Tanjugu istorijat je sledeci:
Pitanje Kosova i Metohije dospelo je pred sud u Hagu na zahtev Srbije, a posle odluke Generalne skupsstine Ujedinjenih nacija u oktobru 2008. godine.
Rasprava pred sudom u Hagu poccela je 1. decembra prossle godine, a tokom devet dana svoje missljenje o legalnosti samoproglassene nezavisnosti Kosova iznelo je 29
delegacija.
Autor: Rodoljub Šabić
U periodu od dva meseca, od 15.maja, obavezu upisivanja zbirki podataka o ličnosti u Centralni registar zbirki podataka o ličnosti koji je postavljen na zvaničnoj elektronskoj prezentaciji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti - www.poverenik.rs ili na direktnom linku http://registar.poverenik.rs/ , izvršilo je, verovali ili ne, 32 subjekta!
Dva meseca nije bog zna koliko dug period ali, činjenica da je od pretpostavljenih stotinjak hiljada ili bar od više desetina hiljada subjekata (preduzeća, ustanova, preduzetnika,
Astal – Tiš
Riba – Fiš
Koža – Leder
Pero – Feder
Ovo je jedino što sam zapamtio od nemačkog jezika koji je moja majka Radmila uz francuski, pokušavala da udene u moju tintaru kao malom, pre polaska u školu a bogami i kasnije. To neodoljivo podseća na ono Nušićevo iz Autobiografije:
Kvadrat nad
Kad malo bolje razmislim, garant je farmaceutska mafija potplatila gde i koga treba i za ovo neobično razmnožavanje i neutepavanje komaraca, crnih mušica, krokodila i ostalih karakondžula, čije rezultate minulog rada u komšiluku svakodnevno na deci i sebi upoređujemo, sve se usput prebrojavajući ko je od juče završio kod lekara i na injekcijama. Umesto da, ko sve normalne majke (i po koji otac) što čuvaju decu dok se mlate uokolo štapovima po žbunju, razmenjujemo informacije o najkvalitetnijim omekšivačima, počelo razgovor da nam se vrti oko antihistaminskih sirupa, kremica i ostalih preparata za ublažavanje posledica minulog rada karakondžula. Te koji je domaći, te koji je švajcarski, te koji je skuplji, te koji je jeftiniji.
Dani prvi bez fudbala ili prvi u istoriji tog istog sporta od kako je zlatnu bogiju dotakla spanska ruka su iza nas. Mirni i burni istovremeno. Mirni i tihi jer nakon mesec dana, dani se zavrsavaju a da fudbal gledali nismo, a burni i veseli jer su Madrid i Spanija ponedeljak proveli na nogama, proslavljajuci istorijski i vanserijski uspeh.
Potpuni spektakl u Madridu...potpuni...lepo je biti u Spaniji ovih dana, ja nisam, na zalost....verujem
Mislim da nikada nisam bila prljavija u životu. Na meni su pantalone koje su nekada bile bledo zelene boje. Na njima je sada blato, tačnije glina, velike količine svakojake prljavštine, malo krvi, fleka od sladoleda, nešto farbe i tragovi šapa. Pored mene je, naravno, Skali. Od večeras - Kraljica Splavova na Savi.
Nizom manifestacija u Crnoj Gori je dostojanstveno proslavljen Dan državnosti u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i na 13. jul 1941. godine, kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Za razliku od nekih drugih država nastalih raspadom SFRJ, u kojima je na delu potpuna revizuija istorije, ideološko nadgornjavanje, obračun sa prošlošću i samim sobom, raspirivanje novih svađa i podela uz “neutralno” posmatranje od strane države, u;enje nove istorije i vere kojom se unuci vaspitavaju da pljuju po svojim dedovima i pradedovima, Crna Gora je primer kako se dostojanstveno odnosi prema istoriji i kako se poštuju tradicije svog a i drugih naroda.
Imali su i Crnogorci dinastije, imali su i bjelaše i zelenaše, imali su četnike i partizane, imaju i sada “Velike Crnogorce” i “Velike Srbe”, ali sve to ih ne sprečava da se prema svojoj istoriji odnose sa dužnim poštovanjem.
Povodom Dana državnosti, Vujanović je sinoć na Cetinju priredio prijem
UVOD
Francuska Revolucija je važan deo istorije Francuske ali i cele Evrope.
Tokom ovog perioda koji je trajao od 1789-1799 republika je zamenila apsolutističku