Gošća-autorka: golubica.bg
Da li vas je ikada zanimalo koliko dobro razumete druge slovenske jezike? Većina nas ima neko iskustvo sa ruskim, češkim, poljskim ili barem jezicima bivše nam države, ali za divno čudo, i dalje ne postoje konkretne brojke. Sve informacije svode se na subjektivne procene, anegdote i narodne mudrosti „govori srpski da te ceo svet razume" tipa. :-)
A zašto je uopšte i bitno to znati? Ukoliko su jezici dovoljno srodni moguće je komunicirati tako što se osoba A obraća na svom maternjem jeziku, na primer srpskom, osobi B, čiji je maternji jezik bugarski, a osoba B joj odgovara na bugarskom. Ovo se naziva još i receptivni multilingvalizam (receptive multilingualism). Dakle, uz malo vežbe, nema potrebe za klasičnim učenjem drugog jezika, dovoljno je samo ga razumeti i odgovarati na svom maternjem. Druga prednost ovakvog načina komunikacije je što se većina ljudi oseća sigurnije i prijatnije dok govore na maternjem jeziku, a u receptivnom multilingvalizmu oba sagovornika imaju tu mogućnost. Saradnici iz pograničnih oblasti Nemačke i Holandije to odavno znaju, pa često koriste svoj maternji jezik u poslovnim pregovorima, a evropska titula u ovom načinu komunikacije ide Skandinaviji, gde Šveđani, Danci i Norvežani najčešće govore jedni s drugima na svojim maternjim jezicima (iako se Šveđani često žale na danski grleni izgovor i gutanje mnogih glasova).
Naravno, i mi Sloveni konje za trku imamo: Česi i Slovaci govore svoje maternje jezike jedni sa drugima, ali posledice smanjenog kontakta se već osećaju: najmlađim Česima je danas daleko teže da razumeju slovački nego generaciji njihovih roditelja. Ipak, ovaj trend ublažava ništa drugo do televizija. Možda će i kod nas stvari ići u tom smeru, pošto na primer u emisiji X Factor Adria jedna od voditeljki i neki takmičari i govore makedonski, iako je sada njihov govor najčešće titlovan, a sudije se žale da ih ne razumeju.
Naravno, u početku ovakav način komunikacije jeste težak, ali kada se zapamte najčešće razlike u izgovoru i vokabularu, postaje daleko lakše. Ipak, nekad vas ni to neće spasiti od zabavnih nesporazuma: mislila sam da mi je sve jasno kad sam između ostalog naučila da je srpski glas G u češkom i slovačkom često H (npr. glava = hlava), ali sam ipak ostala u čudu jednom prilikom kada mi je Čehinja rekla da će neki sastanak trajati hodinu (hodina je na češkom sat vremena)! S druge strane i na engleskom mi se desilo da dodje do nesporazuma jer „half seven" znači različite stvari u Britaniji i van nje. Kad bolje razmislim, možda je to moj problem sa vremenom u globalu, bez obzira na jezik. :-)
Da li ste i sami pokušali da komunicirate na srpskom sa govornicima drugih slovenskih jezika? Ili su se možda oni vama obraćali na svom maternjem jeziku? Ako imate koju dobru anegdotu, napišite u komentarima. A ukoliko vas zanima koliko razumete češki, poljski, slovački, bugarski ili slovenački, kliknite ovde i saznajte! MICRELA (Mutual Intelligibility of Closely Related Languages) je aplikacija koja se koristi za merenje međusobne razumljivosti srodnih jezika, ali i stavova prema različitim jezicima (koji slovenski jezik važi za najlepši, a koji za najružniji). Da bi MICRELA projekat uspeo, potrebno je po nekoliko hiljada govornika kojima je maternji jezik „naški" (posebno varijetet koji se govori u Hrvatskoj), slovenački, češki, slovački, poljski i bugarski. Stoga, ako imate desetak minuta, igrajte se, saznajte nešto novo o sebi i ne zaboravite da podelite link (a ako ste hrabri i rezultat) sa prijateljima!