Piše: Rodoljub Šabić
Ovih dana javnost je saznala za jedan zanimljiv izveštaj koji je Savet za borbu protiv korupcije dostavio Vladi Srbije, a odnosi se na trošenje javnog novca za remont šinskih vozila, za potrebe Železnica Srbije.
U izveštaju Saveta podseća se na to da su Železnice Srbije još tokom 2009. objavile da više od 4000 teretnih i 200 putničkih vagona
Autor: Rodoljub Šabić
Posao koji radim često me dovodi u priliku da srećem ljude koji su spremni da ustanu u zaštitu javnog interesa, da se suprotstave zloupotrebama, korupciji, kriminalu, da se radi toga sukobe sa formalnim ili neformalnim „pravilima" o čuvanju raznoraznih tajni, - insajdere ili „duvače u pištaljku".
A to da ti ljudi u tim sukobima nedopustivo često doživljavaju vrlo ružne stvari, izaziva prirodnu potrebu da im se pomogne. Pomoć je bez sumnje potrebna. Da bih to ilustrovao, često javno upotrebljavam „spisak" koji ironično zovem „pet lakih
Rezolucijom od 29. marta 2012. godine Evropski parlament pozvao je srpske vlasti da detaljno istraže privatizacije kompanija: C Market, Sartid, Jugoremediju, Mobtel, ATP Vojvodina, Novosti, Luka Beograd, Nacionalna štedionica, Veterinarski zavod Zemun, Keramika iz Kanjiže, Zastava elektro, Tehnohemija, Srbolek, Šinvoz, Prosveta, Azotara Pančevo, polaganje optičkih kablova od strane preduzeća Nuba invest, izvoz šećera u EU, Koncesija za autoput Horgoš-Požega...
Ili kolektivni namet za pojedinačno pravo.
Dragi prijatelji, gost mi je danas @highshalfbooze
Ima reč:
Skorašnji naslovi u medijima „Naknada SOKOJ-u diže cenu računara”, “Muzički dinar važi i za frižidere“ me je podsetio na blogove Saše Radulovića u vezi budžeta. Tek kada neko opali po džepu građane, tek onda se osveste. Tako da je šibicarenje oduvek imalo prođu.
Da bi shvatili kakve veze ima muzički dinar sa frižiderima iz medijskih naslova, treba sesti u vremeplov i vratiti se u 2009. godinu. U službenom glasniku br. 104/2009 od 16.12.2009. godine objavljene su izmene i dopune Zakona o autorskom i srodnom pravu, koje su počele da važe od 24.12.2009.
Autor: Rodoljub Šabić
„Umesto da imamo podršku za svoja nastojanja da idemo napred Beograd je to kočio, a takav stav Beograda dokazuje i samo reagovanje poverenika Šabića."
Citirana „ocena" se odnosi na rešenje kojim je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti naložio brisanje „Centralizovane školske baze podataka i sistema za obaveštavanje roditelja o uspehu učenika" u AP Vojvodina. To je, zapravo deo izjave B.A., direktora jedne vojvođanske škole naveden u tekstu koji je pod naslovom „Čekajući Zakon o zaštiti podataka
Autor: Rodoljub Šabić
U subotu poslepodne agencija „Beta" je emitovala vest da je hakerska grupa „UAH-CREW" (United Albanian Hackers) napala i „oborila" veb sajt Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ostavivši na njemu poruku na albanskom jeziku - Kosovo je albansko.
Vest su, bez ikakve ozbiljne provere preneli neki mediji. Preneli su je brzo i ekspeditivno iako nije bila tačna. Naime, napad o kojem je bilo reči odnosio se na stari, napušteni, sajt Poverenika koji se nalazio na hosting serverima provajdera, na koji i upućuje
učestvovanje u ratu je strašna stvar, na bilo koji način, pasivno ili aktivno.
sam čin oduzimanja života drugom čoveku, ili puko prisustvovanje tome ostavlja tragove na čoveku koji postaju neizbrisivi. dok, kada mi je rođeni brat bio ratni snimatelj i fotograf, za domače i strane medije, od 1991-1995. i 1998-1999., sam bio relativno mlad i nisam mogao da razumem gde i zašto je taj mladi čovek izgubio dušu i razum, a na kraju i život; ne tako davno sam prisustvovao korenitoj i suštinskoj nihilizaciji ljudskosti kod jednog prijatelja koji je učestvovao u ratnoj stihiji i notornom menjanju životne realnosti, ili kosmičkog balansa, ako želite, kroz oduzimanje ljudskih života, koji njemu lično, uzgred, ni na koji način nisu naudili.
6.
Stejt department, u šestoj tački, opovrgava tvrdnje da je Rusija naložila "delimično smanjenje" broja snaga sa ukrajinske granice, ističući da nema dokaza koji bi potkrepili "značajnije pomeranje ruskih snaga od ukrajinske granice".
"Jedan bataljon nije dovoljan. Procenjuje se da je između 35.000 i 40.000 ruskih vojnika i dalje na granici, zajedno sa otprilike 25.000, koliko ih je trenutno na Krimu.
----------------------------
Potpuno tacno i opravdano... jos da nema planova da se NATO instalira u Ukrajini preko polu-munte polu-hunte i da i sam ne manevrise, doduse vise simbolicno na granicama Rusije i oko njih - bio bi jak argument, ovako je zauvek relativizovan...