Pokušavam uporno da zamislim jednu situaciju. Jednoga dana u dalekoj budućnosti, dalekoj i ne verovatnoj, sedim na promociji svoje knjige (šbb-kbb, dakle), i na tu su me promociju verovatno naterali da dođem jer su mi književne promocije po pravilu veoma neprijatne, i neka sam na toj promociji, recimo, trezan (to bi mi bio prvi put da trezan pričam o svojoj prozi). Dakle, smeškam se i odgovaram na ona
Nekako na jesen većina porodica u Srbiji se prihvata posla oko strateških projekata (strategic project management) poznatijih jednostavno kao zimnica. A i strateški su onoliko koliko je krajnji rezultat projekta zimnica neophodan porodici (Project Management for Eating). Neki put se udruže porodice ili prijatelji, pa se to naziva izbor strateškog partnera i planski se utanačava zajednički nastup (Colaboration Challenge). Ima tu, nije da nije, i razvrgavanja ranijih godina sklopljenih porodičnih ili rođačkih preduzeća, a sve zbog ovih ili onih razloga (Creative Destruction).
Народ који нема своје књиге и свога писма, својих књигописаца и својих књигољубаца не може се назвати народом.
Dragi blogeri, treba mi pomoć.
Da počnem od početka...
Krajem avgusta Nacionalna Biblioteka Amerike je uvela nove jezičke kodove za Hrvatski i Srpski jezik (HRV i SRP). Ranije su bila dva koda u opticaju i to SCC za srpsku ćirilicu i SCR za Srpsku, Hrvatsku i Bosansku latinicu.
Problem
Gde je čije kreativno srce, i gde je čije srce kreativne pažnje verovatno nije lako odgovoriti ni samom pojedincu. Odsustvo svake kohezije po ovom pitanju, kako nam pojedinačni životi teku, samo nam, prosečnom pojedincu, obogaćuje život.
Ko-kreacija onda donosi još jednu, i najčešće još lepšu dimenziju.
Kad nam jednog dana algoritmi u procesu kreiranja otmu ono što sad imamo mi ćemo kreirati nove algoritme, ili novo okruženje za kreiranje.
A ako bi nam jednog dana prestali otimati (a ko su oni, sudbina!?) verovatno bi nam i ugasili plamen koji su zapalili još davni preci, kao što je obilje što su onomad donela neka ostrva u Tihom Okeanu posle više od hiljadu godina ugasilo plamen koji je goreo u onima koji su ta ostrva prvi pronašli, najbolji i najhrabriji na putu od nekoliko hiljada kilometara.
Friends of the Earth International je organizacija o kojoj sigurno znate bar po nešto. Neću da vas davim istorijom. Samo bi htela da vam kažem da dok sam ja letos šetala Evropom desilo se nešto bitno. O tome ću sad...
Ljudi iz Nigerije i Shell kompanija.
Juna meseca nakon 14 godina naftni gigant Royal Dutch Shell je bio primoran da plati 15.5 miliona dolara.
Živimo u svetu u kome se kreacija i pristup informacijama drastično menja zbog raznovrsnog tehnološkog napretka čiji smo savremenici. Generacija koja je porasla uz internet ceni konsumaciju informacija, distribuciju i kreaciju istih na način koji je u direktnoj suprotnosti sa tradicionalnim visoko obrazovnim gledanjem na proces učenja. Po velikim univerzitetskim bibliotekama se sve više ide prema tome da se štampana izdanja
Po ključu, kako je išlo nekad, mi smo dobili Muzej Nikole Tesle, Zagreb je dobio Muzej nauke i tehnike. Tek pre 20 godina, 6. oktobra 1989. godine, na inicijativu akademika Aleksandra Despića, Beograd i Srbija dobili su Muzej nauke i tehnike. Muzej nije nastao na osnovu postojeće zbirke, već je počeo sa 0, i rečima nula, eksponata. Radom kustosa, zahvaljući poklonima, Muzej je tokom
Evropska Komisija je pre 20-tak dana pozvala (Call 5) zainteresovane da šalju predloge za finansiranje ideja na neke teme vezane za Information and Communication Technologies (ICT), a unutar Framework Programme 7 (FP7)
Radi se o 732 Miliona Evra i ako se nešto loše nije desilo poslednjih meseci Srbija je ravnopravan učesnik.
Recimo da Naprednjaci i Sledbenici više odgovara našem shvatanju tih pojmova od originalno objašnjenih u Adaptor - Innovator Theory od Michael Kirton-a. Adaptors – Sledbenici su pojedinci koji u svom okruženju većinom slede, neki bi rekli imitiraju, ustaljenu poslovnu praksu, i uopšte vladaju se po društveno-kulturnom modelu matične organizacije. Innovators, u našem slučaju Naprednjaci, su pojedinci koji kreativno reaguju u svom radnom okruženju i nastoje da probleme, a vrlo često i ustaljene poslovne procese, reše kreativno i van opštepoznate matrice preduzeća. Nije toliko bitna komponenta inovativnosti, kako sugeriše taj pojam u originalu (iako je prisutna), više se radi o osobama koje lako (lakše od sledbenika) prihvataju novotarije bilo da se radi o poslovnom procesu, tehnologijama, novim otkrićima, itd. Pravih pronalazača je svakako višestruko više u grupi Naprednjaka nego kod Sledbenika.
- Brate, ja godinu dana sa drugom pravim sajt, svake subote po šest sati. I radimo ozbiljno na tome i nikako da završimo, a relativno je jednostavna stvar u pitanju, ali tu ima toliko sitnica, toliko gluposti koje se pojavljuju taman kad pomisliš da si sve rešio, pa pišeš program ponovo, prepravljaš, pa se pojavi nešto drugo... A onda ti dođu sa pričom: dva drugara završili faks, iznajmili garažu i napravili za godinu dana najmoćniji pretraživač na svetu koji do danas nije ozbiljno menjan, samo ga dopravljaju... I to kad? Pre 15 godina! Koje su to priče... -