Konačno se i to desilo – izašao je trejler za Watchmen film. Ok, nije toliko sveža vest ali sam ga tek sada primetio u odjecima ComiCon-a. Opsesivno ga gledajući maltene frejm po frejm, sigurno već dvadesetak puta do trenutka kucanja ovog teksta, shvatio sam da moram sebi priznati da su bilo kakvi pokušaji kucanja teksta o The Dark Knight filmu, što mi je bila ideja proteklih par dana, osuđeni na propast. Najveći među najvećima nam polako dolazi u filmovanoj formi i ja sam bespomoćan ispred bujice kompulzije koja me nagoni na svađanje sa samim sobom tim povodom.
FEST je iza ćoška. Već polako ulazim u pripremni režim jer, kada se sve uzme u obzir, nije lako tokom deset dana potrošiti 28 karata. Uzevši u obzir da na sam početak festivala (konkretno, subota) upada i Lollobrigida koncert u Novom Sadu, kao i vojska u kojoj mi nisu dali traženo redovno odsustvo, cela stvar počinje više da podseća na neki ekstremni Iron Movie Man izazov nego filmski festival. Bilo bi još bolje kada bi FEST bio vredan te količine entuzijazma, al' bože moj. Nije da imamo drugi sličan festival.
Kao i prošle godine, propratiću svaki dan FEST-a sa po jednim
evo...evo nastavljam se. Ko nije pogledao šta je bilo u prethodnim epizodama - ko mu je kriv?
Ja pre svake pauze moram da zbičim jednu kaficu, i tako ti za vreme srkanja prelistavam dečju enciklopediju i tražim naučna objašnjenja za moje probleme. Ovih dana me muči pitanje : Kako prići MP3 devojci* i naći put do njenog srca (*MP3 devojka - osoba ženskok pola sa slušalicama u ušima, modernim čizmama do struka, i stalno čačka neke dugmiće ). Čak ni u zabavniku nisam našao odgovor, pa molim uvažene pacijentkinje da mi pomognu u pisanoj formi. Ona koja
Tokom priprema za razgovor: "Otvaranje dosije Žanke Stokić danas", koji će se održati u utorak u Rex-u (http://www.rex.b92.net/mvm/najave_tribina.html), došao sam i do podatka da oni koji su nedavno ustanovili glumačku nagradu po imenu Žanke Stokić nikada nisu videli kako ona glumi. Upitavši na osnovu čega je onda ustanovljena nagrada dobio sam odgovor da je to uglavnom na osnovu pisanja kritike, naravno, one predratne. Dakle, jedan savremeni estetički i profesionalni kriterijum, zadati, željeni i slavljeni standard, ustanovljen je na osnovu razmišljanja i kriterijuma uma/umova
“… A neretko je pozadina ovakvih tumačenja skretanje iracionalnosti sistema (kapitalističkog) na iracionalnost pojedinca”
…i grupa, dodao bih na ovaj citat iz knjige Todora Kuljića “Fašizam”. Ovaj post je ionako pokušaj implementacije analiza izvedenih u toj knjizi na današnje i ovdašnje uslove i događanja. Izvinjavam se unapred što neću na svakom mestu obeležiti citate ili aluzije, jer često nema ni potrebe - toliko se verno iščitavaju u današnjim okolnostima.
Pravni put sa Pekićem na jutrenje
Radio B92 upravo je javio da je pok. puk. M. Gadafi izložen u zamrzivaču u šoping centru u Misrati; čuvari organizuju ture da se razgleda leš a vlasti Libije su odlučile da ne bude autopsije...
Ko je bio Mirko Kosić, čije ime bi trebalo da nosi novo priznanje Srpskog sociološkog društva?
Predsednik Srpskog sociološkog društva je za 18.mart zakazao redovnu skupštinu na kojoj bi trebalo da se ustanovi nagrada „Mirko Kosić" za najbolju knjigu domaćeg autora iz oblasti sociologije i „time trajno očuva uspomena na ličnost i delo M. Kosića". Lepo.
A ko je bio Mirko Kostić? Između dva svetska rata on jeste bio obrazovan sociolog. Premda je u saznajnom pogledu u svojim radovima izneo niz zanimljivih zapažanja, ostao je u granicama psihologizma, a vizija društvene strukture mu je bila elitistička i konzervativna.
Autor: Rodoljub Šabić
Prošle godine broj zahteva za slobodan pristup informacijama upućen organima vlasti na svim mogućim nivoima je bio za preko 50% veći nego u 2006. godini, a bar četiri i po puta veći nego u 2005. godini.
Dobro je što je tako. Dobro informisana javnost nam je i te kako potrebna. A, zahtevi za slobodan pristup informacijama koje raznoraznim subjektima vlasti upućuje javnost - i građani i novinari i mediji i NVO i političke stranke i svi drugi, uvek za rezultat imaju neku informaciju od javnog značaja. Doduše, ne baš u svakom slučaju onu koja
Autor: Rodoljub Šabić
Nedavno su mi, prvo na ovom sajtu, kasnije i u nekim drugim medijima privukle pažnju informacije o oštrim kritikama Enerdziobserver-a, specijalizovanog energetskog sajta, upućenim na račun Agecije za energetiku i Agencije za energetsku efikasnost. Tvrdeći da nisu opravdale svoje postojanje, da u zemlji decenijama nije dignut nijedan proizvodni objekat, da preti kriza i restrikcije, Enerdziobserver je od rukovodstava agencija zatražio da podnesu ostavke. Naravno, naša energetska situacija nikad nije neinteresantna tema, a posebno je provokativna priča o
Autor: Miroslav Janković
Značaj interneta kao izvora informacija, iz dana u dan uporno i vrtoglavo raste. Samo u Srbiji je broj korisnika interneta sa 6 odsto od ukupnog broja građana iz 2003. godine porastao na 16 odsto u 2008-oj. Ovakav razvoj dovodi do sve većeg interesovanja država i vladajućih struktura za sadržaj dostupnih informacija na internetu, a kao nažalost nezaobilazna posledica tog interesovanja javlja se njihova želja za "filterisanjem" istih.
Neke
Autor: Rodoljub Šabić
Pre par dana mi je iz Niša stigao e-mail sledeće sadržine:
„Poštovani gospodine Šabić, Uprkos Vašem saopštenju za javnost od 23.09. tekuće godine, JKP "Objedinjena naplata", Niš je intenzivirala distribuciju promotivnog i reklamnog materijala prilikom dostavljanja računa za mesec septembar. Naime, ovog puta su u zatvorenoj koverti, uz račun, dostavljene i reklame firme "Prizma" Kragujevac i Picerije "Geppetto" iz Niša, što je korak dalje u odnosu na raniju sporadičnu praksu da uz račun dostavljaju uplatnice za dobrovoljne uplate projektima
Ljudi poseduju razne neobične sklonosti i strasti koje se mnogima čine devijantnim ili bliskim perverziji. Šta su uopšte devijacije, ko ih i kako determiniše, i da li ih sami konstruišemo zatrovani predrasudama, rigidnim ubeđenjima i večitom potrebom za osudama? Fetišizam je pojava koja se većinski jednostrano smatra devijacijom i o tome se retko piše afirmativno. Ne tretira se kao uobičajena, stečena ili urođena sklonost, već i dalje predstavlja tabu. Tabui egzistiraju u tabuiziranom društvu, a tabuizirano društvo je nazadno, pa samim tim i opasno. Ono vidi devijaciju i nastranost čak i tamo gde ih nema. Dokle god ne prelazi u nekontrolisanu opsesiju i ne utiče štetno ili razarajuće na nečiji psihološki status i kvalitet života, svaki fetiš je normalna pojava.
Fetišizam (Fetishism) je otvoreno ili pritajeno obožavanje predmeta ili delova tela, odnosno praksi koje nas "pale" - uzbuđuju, čine srećnim i ispunjenim, što često i pored omasovljene zablude nije vezano za koitalni seks, genitalije i seksualni vrhunac, tj. orgazam. U raznovrsnoj paleti ženskih i muških fetiša, najupečatljiviji i najzastupljeniji su muški fetiši, pa stoga ovaj tekst posvećujem njima.
Najčešći fetiši su vezani za odevne predmete koje muškarci uglavnom ne koriste na sebi, ali ih zato vole videti na svojoj partnerki. Prednost se daje uniformi, odnosno kostimu (medicinske sestre, sobarice, policajke, učiteljice, monahinje, prostitutke...), a u vrhu liste su i kožna odeća, aksesoar (kape, šeširi, lisice, perike), najlon čarape, halteri, donji veš (gaćice i brushalteri od mreže i čipke), lateks, plastika, maske na licu, ili obuća sa visokom štiklom (čizme, cipele, sandale, papuče). Što se tiče delova tela, dobro su poznati fetiš ženskih grudi, zadnjice, duge kose, ušiju i ruku, s tim što je sveprisutni fetiš ženskih stopala (Foot Fetishism), jedan od najinteresantnijih.