Dođemo mi na portirnicu. (Grip... grip... grip... grip... grip... grip... grip...) Stanemo u red pred lift. (Grip... grip... grip... grip... grip... grip... grip...) Uđemo u lift. (Grip... grip... grip... grip... grip... grip... grip...) Počnemo sastanak, ali malo-malo, pa nas prekidaju hitnim pozivima, pitanjima... (Grip... grip... grip... grip... grip... grip... grip...) Stoga smatram da je prigodno ovaj blog početi opuštajućom muzičkom numerom, da umanjimo stres:
Što se tiče posla kojim smo došli, vesti su uglavnom dobre!
1. Prisustvo oca deteta na porođaju
Ministarstvo je pre tri nedelje, uz oznaku HITNO uputilo zahtev različitim stručnim službama da daju svoje mišljenje o prisustvu oca deteta porođaju, zasnovano na evidence-based istraživanjima. Naravno, očekujemo pozitivno mišljenje, nakon čega bi ministarstvo zdravlja predložilo da porodilišta to uvedu kao standardnu uslugu koja se neće i ne sme naplaćivati.
2. Predlog projekata obučavanja dula
S obzirom da se kao najčešći razlozi nemogućnosti puštanja očeva u porođajnu salu navode nedostatak privatnosti, tj. nepostojanje odvojenih prostorija za porođaj, izneli smo gospođi Ivani Mišić predlog da ministarstvo zdravlja, u sred svetske ekonomske krize, otvori nova radna mesta preko specijalnog programa samozapošljavanja trenutno nezaposlenih babica i pedijatrijskih sestara. Ideja je da se istima ponudi određena do-kvalifikacija preko kurseva koji bi bili organizovani u Zavodu za zapošljavanje, a na kojima bi se na osnovu već postojeće svetske prakse, one obučavale za ulogu dule - žene koja porodilji pruža emotivnu i psihičku podršku prilikom porođaja. Naš predlog je da nakon dokvalifikacije, dule budu "vezane" za Domove zdravlja, u kojima porodilje i vode trudnoću, gde bi preko posebnih kurseva nudile svoje usluge. Te usluge bi se plaćale kao vanstandardne, i stajale bi na raspolaganju onim ženama koje iz bilo kog razloga ne žele da pored sebe na porođaju imaju supruga, ali žele neku vrstu podrške. Naš predlog je razrađen do detalja, sa sve finansijskim tokovima koji treba da onemoguće bilo kakve malverzacije. Insistiramo na tome da se u ovaj program mogu uključiti samo nezaposlene babice i pedijatrijske sestre, kojima bi to bilo jedino zanimanje.
Gospođi Ivani Mišić ovaj se predlog svideo, te nas je zamolila da napravimo jedan predlog pilot-projekta, na osnovu koga bi se u jednom Domu zdravlja ova ideja eventualno testirala s jednom manjom grupom početno obučenih dula.
3. Razgovor s lekarskom dijasporom u Oslu
Gospođa Mišić nam je ispričala kako su tokom nedavne posete Oslu ona i ministar imali tročasovni susret s našim lekarima koji rade u Norveškoj. Tom prilikom su razmenjivali mišljenja i informacije o zdravstvenoj praksi kod nas i kod njih. Skoro svi prisutni lekari, kako nam reče gospođa Mišić, čuli su za "Majku hrabrost" i redovno prate akciju. Pitala ih je za praksu prisustva očeva porođaju. Kao odgovor su čuli da žene u Norveškoj na porođaj imaju pravo ne samo da povedu oca deteta, ne samo majku, sestru, drugaricu, već maltene bilo koga s ulice! Pitala ih je gospođa Mišić i za praksu vađenja briseva i analize stolice, kao uslova da uđu u porođajnu salu. Odgovor naše lekarske dijaspore (Bog ih blagoslovio!) bio je: "To su gluposti!"
4. Izabrani ginekolog kao vanstandardna usluga
Ova priča još nije gotova. Istina, ova mera nije odobrena, ali se nije potpuno odustalo od njenog uvođenja. Ako je za utehu, naše primedbe na tu meru ozbiljno su uzete u razmatranje, i čine se napori da se izbegnu mogući problemi na koje smo ukazali (na primer, pitanje garancije da će se zvanično plaćeni izabrani ginekolog stvarno i pojaviti na porođaju ukoliko mu se povrh toga ne tutne i nešto na crno u džep). Najnoviji radni predlog mere svodi se na sledeće:
a) biranje ginekologa jeste vanstandardna usluga, jer lekar dolazi mimo svog radnog vremena; kao takva nije i ne može biti pokrivena obaveznim zdravstvenim osiguranjem;
b) cena izbora ginekologa: 50.000 dinara (tj. praktično uvođenje dosadašnjih 500 nezvaničnih eura mita u legalne tokove), od čega bi ustanovi ostajalo 10.000 dinara, a ginekologu išlo 40.000 dinara
c) ginekolog se može izabrati samo ako on pristane na to, to jest ako se on i porodilja o tome dogovore; u tom slučaju, potpisuju određeni ugovor, a porodilja uplaćuje 50.000 dinara porodilištu
d) ukoliko se ginekolog ne pojavi na dogovorenom porođaju, porodilji se vraća uplaćenih 50.000 dinara, a lekar se kažnjava odbijanjem 50.000 dinara od plate
e) postavilo se pitanje šta biva sa tih 50.000 kaznenih dinara; originalna ideja je bila da to ostane porodilištu; mi smo predložili da bi bilo fer tu sumu podeliti između porodilje i ustanove - da porodilja dobije neku nadoknadu za uslugu na koju je računala, a koja joj nije pružena; taj naš predlog nije naišao na otpor, i ući će u razmatranje
Volela bih od vas čuti šta mislite o ovakvom mogućem scenariju? Meni se lično čini ok, ali možda ne vidim sve moguće konsekvence jasno? Jedino što je jasno jeste da postoji opasnost da se uvođenjem ove mere žene počnu "vaspitavati" od strane lekara da pošto-poto moraju da nađu te novce, inače će proći ko bose po trnju s dežurnom ekipom. Međutim, s obzirom da je iznos od 50.000 dinara izuzetno visok, ne verujem da će biti ogromne navale, a s druge strane - pušanjem očeva u porodilišta i eventualnom obukom dula koje bi bile pored žene koja se porađa s dežurnom ekipom - žene ipak imaju alternativni izvor neke sigurnosti. Možda bi istovremeno morala da se ponudi i mogućnost izbora babice, a ne samo lekara? Ne znam, razmišljam naglas, volela bih čuti vaše mišljenje i stav o svemu.
Inače, do sada je zahtev za ovu meru stigao samo iz Narodnog fronta. Iako je "Politika" objavila intervju s načelnikom porodilišta Dr Dragiša Mišović, u kome je on najavio da će i oni tražiti uvođenje iste mere, do sada u ministarstvo od njih takav zahtev nije stigao.
Ova mera, ako bude i uvođena, neće biti uvedena dok se ne raščisti pitanje prisustva oca porođaju.
5. Anketa o zadovoljstvu porodilja
Martovski uzorak prikupljenih anketa se udvostručio. Dakle, prebacivanje distribucije anketnih listića na patronažnu službu se pokazalo kao uspešno. Napisaću poseban blog o detaljnim rezultatima, ali kratak pregled najvažnijih bi izgledao ovako:
a) u uzorku se povećao broj visokoobrazovanih žena iz gradskih sredina
b) sve ocene zadovoljstva uslugom su u padu (statistički značajnom)
c) procenat carskog reza opada
6. Izbor porodilišta
Reče ministar u emisiji "Uvećanje" u kojoj smo zajedno gostovali da porodilja može da bira porodilište. Par nedelja kasnije, prilikom posete porodilištu u Pančevu, čuli smo od zaposlenih da Fond to ne priznaje, izuzev u hitnim slučajevima. Na današnjem sastanku smo tražili pojašnjenje. Ispostavilo se da se porodilište ipak ne može birati, izuzev u Beogradu, gde na jednoj teritoriji postoji više njih.
Naravoučenije: ne verujte svemu što vidite na televiziji!