Пуно је истраживања која нам показују да је образовање један од главних начина изласка из зачараног круга сиромаштва. Па како онда можемо да помогнемо да сва деца имају користи од доброг образовања? Има пуно одговора на то питање али један од веома битних је да деци треба обезбедити предшколско образовање.
Зашто?
piše: Tomaž Mastnak
Pobedu nad fašizmom je zasenio poraz socijalizma i komunizma. I na slobodu, koja je povezana sa pobedom nad fasizmom, zato pada senka poraza socijalizma. Govorim o kraju Drugog svetskog rata i o današnjem vremenu, koje se opet mrači. Pošto nas ima takvih koji bi u te dane kada se ređaju dan Osvobodilne fronte, Prvi maj i Dan pobede nad fašizmom, i dalje želeli da praznuju, najbolje bi bilo da razmislimo o porazu.
Glavne zasluge za pobedu nad fašizmom u prethodnom - nisam siguran da je mogue reći „poslednjem"- svetskom ratu su imali socjalizam i
"Avala film" je knjiški primer pljačkaške privatizacije koja je sprovedena u Srbiji uz direktno saučesništvo države. Ono što ga čini posebnim je samo mala sitnica da će sa ogromnom imovinom, koja će budzašto preći u ruke "investitora", otići i filmsko blago, kulturno dobro od nacionalnog interesa.
...vrlog, novog sveta.
Neko ko je završio u poslu pisanja softvera, a u matematici se dotakao imaginarne ose samo u obaveznom obrazovanju, je skoro sigurno imao i trenutke gde, u vrhunskom „profesionalizmu", ima deo programa gde piše „Ovde program ne sme nikad da dođe". Obrazac je tebao da znači da je programer toliko dobro sagledao sve mogućnosti, i već ih odradio, da je ovo magično mesto, sa magičnom porukom, bilo potpuno odsečeno od „sveta".
I program, kao i sve neprijateljski raspoloženo oko nas, dođe i na to mesto u nekom trenutku.
Danas je rok za prijavljivanje osnivačkih članova AIIB (Asia Infrastructure Investment Bank). Kineska inicijativa, sa ključnim koncima još uvek u rukama Kine, je viđena, iako tek u poslednjih nekoliko nedelja, kao spekatakularan poraz US strategije, koja se zasnivala na pritisku na saveznike da se ne uključe u inicijativu.
Iako je UK, kao jedan od najbližih US saradnika, onomad dala verbalnu podršku inicijativi već sledećeg dana je na naslovnoj strani FTja izašla kritika i očekivala se UK uzdržanost. Po nekim pričama UK i mnogi drugi saradnici su nastavili sa (polu)tajnim pripremama za pridruživanje, držeći US izvan informativnih tokova, da bi u poslednjih par nedelja prvo UK pristupila inicijativi, pa za njom Nemačka, Francuska, Australija, .... Tajvan (kao poseban kuriozitet), Rusija, Indija, ... sve u svemu preko 40 država. Ironijom sudbine jedino je Japan od velikih odlučio da se ne pridruži da bi US juče naglasili da će se i oni pridružiti.
Često se kao razlog za inicijativu navodi kineska frustracija neodgovarajućim glasačkim pravima u svetskim institucijama, i dobar primer je MMF gde US ima posebna prava, a ne ispunjava obaveze, pa Kini čas obećava više prava, čas povlači to obećanje, to je, uglavnom, zvanični i formalni povod za inicijativu u površnom smislu i iz pera zapadnih komentatora.
Državna revizorska institucija je juče na svom sajtu objavila da je podnela 204 prekršajne prijave, 17 krivičnih prijava i 19 prijava za privredni prestup protiv odgovornih lica u subjektima revizije. Između ostalih, navedeno je da je podneta i prekršajna prijava protiv mene.
Kolegijum Radio-televizije Vojvodine saopštio je da je Danica Vučenić odlučila da preuzme novi posao van novinarstva.
Kako se navodi u saopštenju Kolegijuma
Kažu da je razlika između lošeg i dobrog advokata da loš slučaj može da razvuče na nekoliko godina dok dobar može da ga razvuče još duže.
Verujem da bi mnogi od vas ovaj poznati vic primenili na čitavo srpsko pravosuđe. Ali, mada stanje nije ružičasto, ima nekog svetla na kraju tunela.
Na ovaj zaključak upućuje izveštaj nazvan Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji, koji su nedavno uradile i objavile moje kolege.
Izveštaj je pokazao da verovanje kako Srbija nema
Dramatične promene koje dolaze, najsnažnije posle neolitske i industrijske revolucije, će suštinski da redefinišu prirodu naših ekonomskih (i društvenih) interakcija. Transformacija će uklјučiti revolucije u biološkim, nano i digitalnim tehnologijima, zajedno sa socijalnom revolucijom koja će bitni umanjiti geografske i kulturne barijere. Ono što je razlićito je da će za razliku od prethodnih transformacija ova uklјučiti fundamentalnu promenu naših ekonomskih i društvenih odnosa.
Uobičajeno, ekonomisti smatraju da je svako homo-economicus: dakle, ponaša se u skladu