Овај текст (тј серија текстова) се дуго "кува", јербо је ствар крајње амбициозна ако се прича не заустави на уобичајеном синониму за јапански храну - сушију. Суши јесте аутентично јапанско јело које је освојило свет, међутим, Jапанци суши једу много ређе него што се генерално верује, а има их доста који живу рибу једноставно не могу ни да смисле. Па шта онда једу? Зашто су толико здрави? Хајде да видимо.
На слици: Гјуудон-шаке теишоку (донбури са говедином и лососом) - ланац ресторана Јошиноја, раширен по целој земљи. Што је цена хлеба за нас у смислу оријентира за инфлацију, то је гјуудон (без лососа) за Јапанце (прошле године поскупео за десет јена након двадесет пет година, са 280 на 290 јена)
Ovaj film su pre desetak dana snimili naši drugari iz kluba eXtreme i zamolili su da ga pokažemo nekom ko može da pomogne. Moje slike burića sa odbačenim lož uljem u sred NP Tara kojim sam progonio predstavnike vlasti, kad u zasluženim časovima relaksacije pišu po blogu, su ništa prema ovome.
Ljudi su se vratili sa ozbiljnim infekcijama kože.
Upozorenje za Albicilu: film sadrži materijal neprikladan za njegov mentalni sklop i strast prema rekama, te je bolje da ga na gleda.
... ne valja na pogresnom mestu...
Evo jedne teme iz pikantne endokrinoloske svakodnevice. Moj bivsi profesor je, kad bi ga pitali cime se to mi bavimo, umeo da kaze – dlakavim zenama I sisatim muskarcima. Ostavimo za trenutak sisate muskarce I posvetimo se dlakama.
Ko bi pomislio da nesto sto ne boli (ako zanemarimo dusevnu bol), nema neku preterano vaznu funkciju (ako zanemarimo privlacenje/odbijanje suprotnog pola) moze da bude tako znacajno?! U nekim zemljama dlakave zene vaze za vatrene. Medju muslimanima zena dlakavog tela vazi za zapustenu I ruznu. U
Ako Srbija stremi ka Evropi, mogla bi da usvoji svetske zakonske regulative i standarde, ali ne zato što je "žaba videla kako se konj potkiva" več zato što nam logička sposobnost omogućava da prepoznamo dobrobit i razlikujemo je od štete. Ako je punoletnim licima dozvoljeno da neograničeno rabe štetne materije (nikotin, alkohol i sedative), zašto onda osnovno ljudsko pravo na izbor ne uključuje i kanabis kao lek? Umesto toga, konzumenti kanabisa se pod stegama društvenih predrasuda i brutalnog zakona, osećaju kao kriminalci i otpadnici u društvu.
Sva ova prašina (zlobnici bi rekli bela k'o sneg), koja se posljednjih dana podigla na blogu, a i šire, u vezi sa slučajem (?) Biljane Srbljanović, na svjetlo naših ekrana izbacila je i jednu, rekao bih uvijek jako aktuelnu temu - DROGU!
A ona za sobom automatski povlači gomilu pojmova, termina, fenomena, koji kako vidim nisu baš svima najjasniji, iako je droga praktično svuda oko nas.
Shvativši ozbiljno posao izbora i kupovine svog prvog doma, bacio sam se u izučavanje manje poznatih aspekata kvalitetnog stanovanja. Zagrebavši ispod površine kojom se većina nas prosečnih kupaca nekretnina najčešće zadovoljava, naišao sam na čitav niz problema i potencijalnih opasnosti po zdravlje koji se često kriju iza, ili ispod, lepog eksterijera i enterijera. Promenljivi gradjevinski standardi, nestručno remodelovanje i generalna nezainteresovanost
"Baby friendly, jel to ono kad je beba stalno s tobom, niko da ti pomogne i pokaže bilo šta, mučiš se a tek si se porodila? Ne bih ja to, hvala" ...
Još jedan blog o virusu - kad je bal nek je bal.
Nešto ne štima u priči kad je nivo panike u pitanju. Počinju da se glasnije javljaju i prvi ljudi na ovu temu. Raste broj slučajeva u Evropi, i Evropa je sad lider u regionu, US se bori za zlato, ali moćna reč "ali" uskače u zupčanike:
- Simples, prošle godine je u US oko 74,000 ljudi umrlo od gripa. Kinezi su ovaj virus već stavili pod kakvu-takvu kontrolu a sa: 3,200 mrtvih, samo 13 od juče, a ima ih, the Kineza, brat-bratu, 4-5 puta više nego Amera.
Treba li savremena škola da se bavi ovim pitanjem ? Možda „DA“, možda „NE“ ali dok ne postane savremena morala bi.
Pošto to od škole ne zavisi, a skoro ništa od nje ne zavisi, pa čak i realizacija onog propisanog programa u velikoj meri ne zavisi od škole, tako je i ovo pitanje daleko i od škole i od njenih sposobnosti.
Na ovu temu me podstaklo pismo koje je objavio list »Danas» pod naslovom «Seksualno vaspitanje u školi» koje je uputio Miroslav Mladenović, nastavnik matematike OŠ „Braća Milenković“, selo Šišava, Vlasotince.
Iz tog pisma bih najprije izdvojio tri pasusa :
AleXandar Lambros
Poslanica je prepuna „celomudrenosti". Toliko da je teško odlučiti odakle da se krene. Ipak, prirodno, kako i inače u životu biva, najzabavniji su delovi koji se bave seksom. Sex sales, zar ne? Pa makar bi crkva to trebalo da zna. Šta su sex toys industrija, čipkano rublje i Lubutenove štikle u poređenju sa industrijom prodaje nepostojećeg leka za nepostojeću bolest, tj oprosta za greh? Ne može se ni porediti. Tako da, kad pominje porno biznis s milijardama prihoda ... zvuči kao šeretluk.