Индија, јун 2000. године
Село Мадентуси у североисточном делу земље у коме деца у школи не уче енглески језик.
Шугата Митра, професор образовних технологија на Универзитету Њукасл, одлучује да спроведе необичан експеримент. Прави рупу у једном зиду на сред села и у њу инсталира компјутер поред кога оставља брдо компакт дискова. Потом одлази, препуштајући сеоској деци да се забављају с новим сокоћалом, без речи објашњења.
Neki dan na Novom Beogradu uslikavam fotke oko Fontane, gledam okolo i mislim o tome da je taj urbanizam smišljen i nastao u vreme dok je stolovao Drug, za koga se govori da je bio diktator i nenaklonjen nekim građanima Juge po nacionalnoj ali i političkoj osnovi. Začeta je i izgrađena prihvatljiva, moderna urbanistička vizija Novog Beograda, nastala u vreme posle rata u pokušaju stvaranja novog društva. Nije, naravno, Novi Beograd bio njegova lična kreacija, stvarali su je sa neopisanim entuzijazmom i željom za novim formama i urbanim konceptom, primerenim postrevolucionarnom periodu, mnogi arhitekti. Sasvim neuobičajeno za vođe sa epitetom diktatora, Drug je ponuđenu viziju grada na konceptu moderne prihvatio, promovisao je i dao befel da se zovu geometri, zidari, drugi majstori i naravno narod, akcijaši jer bez tog krema torta ne bi valjala.
Opet o Hrastu na autoputu ka Preljini. Pre dve godine beše ideja da se Hrast poseče e da bi autoput mogao po projektu da se izvede i izgradi, onda se digla buka građanska, protesti su bili uzeli maha oko toga, razumni su govorili da tako što nije u redu a oni iz vlasti uz podršku nekih iz struke šumarske i slične su imali drugačije mišljenje. Tada je jedan Ministar predlagao da se Hrast presadi i tako da se reši problem, misija je bila nemoguća i neizvodljiva, a onda se čutalo sve do sada. Ovih dana, opet aktuelno, Hrast opet ometa izgradnju autoputa jer od onda ništa nije urađeno da se neko razumno rešenje nađe pa je progovorila Ministarka nadležna i za hrastove i za autoputeve, nadležna i kompetentna, naravno.
U senci „velikih", „epohalnih" vesti, koje svakodnevno liferuju tabloidni i pinkoidni mediji u Srbiji, odvija se puzajući, neobjavljeni rat stanovništvu.
Jedan od finih, suptilnih i šarmantnih kreatora beogradskog duha, Vlastimir Đuza Stojiljković, voljom prirodnih zakona odleteo je u sazvežđa naših sećanja i nezaboravnih osećanja.
Nakon odlaska Vlade Divljana početkom proleća 2015, Đuzina smrt je zatvorila moj intimni krug "dvojke", tu teskobnu šizofreniju voljenja i preziranja rodnog grada, sjaj i prokletstvo uzleta beogradskog duha i njegove oronulosti, nalik otpalim fasadama...
Đuza je bio naš Marčelo Mastrojani, šmeker sa talentom i stavom, gospodin glumac.
Imao sam privilegiju da ga često
Iz
Sve ovo što Srbija i njeno stanovništvo proživljavaju tokom proteklih 25 godina je poraz običnog, normalnog, prosečnog ljudskog bića.
Jedna diktatura - komunistička, zamenjena je drugom - kapitalističkom.
Socijalističko, samoupravno jednoumlje preformulisano je u neoliberalno nulaumlje.
Tzv. parlamentarna demokratija je samo kulisa za beskrupulozno pljačkanje društvene i državne svojine Republike Srbije.
Politička klasa je skupina polit-etno preduzetnika, tzv. podizvođača radova, koji su od politike napravili biznis, u interesu glavnih vlasnika, počev od korporacija i banaka do tajkuna i tajnih centara ekonomske moći.
Političke stranke su diktatorski ustrojene, sa bespogovornim vođama i lažljivim programima.
Demokratske institucije su ili nerazvijene ili marginalizovane. Podela vlasti je mrtvo slovo na papiru. Vladavina zakona je ograničena stranačkim interesima i uticajima.
Za početak kratak komentar: Pozdravljam lustraciju ako je možemo tako nazvati, jer to Srpsku pravoslavnu crkvu čini odgovornijom. Šokantno je da je vl. Filaret bio pozvan na odgovornost isključivo zbog indicija za finansijske malverzacije a o njegovim decenijskim nacionalističkim istupima koji su kulminirali odlikovanjem osobe koja je sinonim za mržnju i netrpeljivost, nije bilo ni spomena. Dakle, Crkva nacional-šovinizam i dalje ne vidi kao problem i pojavu suštinski protivnu vrednostima jevanđelja. U susednoj RKC u Hrvatskoj, nacionalizam i ideološko-politički diskurs je postao
Piše: Rodoljub Šabić
Vlada Srbije će već u septembru, bar je tako najavljeno iz najrelevantnijih izvora, podneti Narodnoj skupštini predlog zakona o ispitivanju porekla imovine. Najava za mnoge zvuči dobro, vrlo dobro. I logično je da je tako. Ogromnoj većini građana već je bukvalno muka od kontroverznih biznismena, estradnih "zvezda", političara, "dama" nedefinisanih profesija, likova bez zaposlenja i zanimanja koji "vestima" o svojim vilama, jahtama, skupocenim automobilima i raskošnom životu, svakodnevno pune stranice tabloida, a da je pritom poreklo njihove imovine
Piše: Rodoljub Šabić
Facebook-ova čistka "lažnih imena" stigla je i do nas. Najveća društvena mreža na Internetu od skora i sve češće i od korisnika u Srbiji traži da potvrdi identitet dokumentom koji sadrži ime i fotografiju.
Facebook brani novu politiku "pravih imena" tvrdnjom da ona ima za cilj da odvrati zlonamernike, da zaštiti korektne korisnike jer će se znati ko je s kim u kontaktu. Ali...
Facebook je, zna se, odavno meta kritika i optužbi da "špijunira" svoje korisnike, odnosno da zloupotrebljava podatke koje mu oni povere, a nova politika "pravog
Piše: Rodoljub Šabić
Nedavno sam ovde na blogu napisao post "Ružno, jadno, musavo", a povodom očajnog stanja dva spomenika u samom centru grada.
Rekao sam tada da, koliko god tema može biti interesantna sa političkog, ideološkog ili nekog drugog važnog aspekta (reč je o spomen pločama koje se tiču izborne pobede Filipa Filipovića i njegove komunističke liste na prvim izborima za gradsku vlast u tek osnovanoj Kraljevini SHS, i anuliranja te pobede) nije to povod za post, da je povod mnogo jednostavniji
Autor: Rodolјub Šabić
Pre nekoliko dana Evropska komisija je javno predstavila nacrt "Odluke o adekvatnosti" i tekst sporazuma „Štit privatnosti", dokumente kojima se afirmišu nova načela o zaštiti privatnosti kojih se moraju pridržavati svi subjekti koji učestvuju u transatlantskom transferu ličnih podataka, odnosno na relaciji EU-SAD.
Predviđa se da zaštitne mere prilikom prenosa podataka u okviru „Štita privatnosti" budu zasnovane na standardima zaštite podataka u EU. Zapravo, u novom pravnom okviru se izražavaju zahtevi