Često mi se desi da ostanem sam na semaforu čekajući zeleno za pešake. Kad je slab saobraćaj, kad je uska ulica, kad... lakše je samo preći. Ne kažem da nije.
Da je Bogdan Tirnanić živ, verovatno ne bi bio zadovoljan studentskom okupacijom bioskopa "Zvezda". Mislio bi da je bolje zauzeti "20. oktobar". On je, naime, mislio da je "20. oktobar" više od bioskopa, da je to geografski pojam, lokacija koja omeđuje prostor na kom se rađa najveći broj Beograđana, onih što to postaju kada po dolasku iz svojih zabiti prođu kroz vremensko-prostornu kapiju Balkanske ulice.
Ja se baš radujem što joj je Fejsbuk dosadio, pa je opet svratila u goste.
Gošća autorka: jelena_radovanovi(iiiiiiii)c!!!
Budući da je u trendu biti hejter (tj. h8er), rešila sam da se oprobam u toj plemenitoj mizantropskoj disciplini. Antropološke opservacije o ponašanju homo ludensa na društvenim mrežama su rađene na osnovu slučajnog uzorka na mom profilu, pa je svaka sličnost sa stvarnim ljudima i događajima namerna.
U nekim zatucanim krajevima Balkana i ostalog sveta vlada mišljenje da je Internet nešto kao i nauka: zanimacija za dokonu gospodu. Ili kao pivo: može da posluži za dobro raspoloženje i laku zabavu, samo ne treba preterivati.
To o preterivanju obično govore oni koji inače nemaju šta o temi da kažu. Dobro je, samo ne treba preterivati. Pa naravno da ne treba preterivati - ni u čemu. Dišite duboko jedan minut pa će vam se zavrteti u glavi i biće vam zlo jer organizam ne trpi preterivanje u disanju.
Ali dobro, ne treba preterivati sa Internetom.
Pre pet ili
Moja draga gošća iqiqiq:
Samo otvorite hronike novina, iz meseca u mesec, naslovi su: „.. SAMOUBISTVO U CENTRU BEOGRADA: Devojka skočila ..." (<LINK), ,,Devojka (16) sekla vene žiletom...'', ,,..TRAGEDIJA U NOVOM BEOGRADU: Muškarac skočio sa sedmog sprata''...
Kad je onomad Stipe Mesić, čovek sklon hvalisanju i povjesnoj samobitnosti, izjavio kako je njegov posao završen/Jugoslavije više nema, srpski narod je upao u još jednu zamku Slobodana Miloševića.
Koju godinu ranije, sam Slobodan Milošević je upao u zamku patrijotskog narativa koji je, ko i mnogi slični narativi, skrojila intelektualna elita na mešavini činjenica i mitova ,a javnost oberučke prihvatila.
Dok su Vašington i zapadna Evropa bili zaokupljeni, neki kazu i zatečeni,posledicama pada Sovjetskog Saveza, odnosno Berlinskog
Krompir vuče poreklo iz južne Amerike odakle su ga u Evropu doneli Španci pola veka nakon što je Kolumbo otkrio Novi Svet (1482). Razlog za toliko kašnjenje je taj što se krompir uzgajao u višim predelim Anda, pa potrajalo dok Španci nisu zašli u te krajeve. Ne zna se tačna godina kada je prvi krompir stigao u Evropu, ali to će biti svakako
i onda REBALAAANS !