Za bolje razumevanje jednonedeljnih studentskih protesta 1968, koliko samih događaja toliko i okolnosti koje su do njih dovele, nezamenljivo je prelistavanje pojedinih brojeva "Studenta" objavljenih 1968. List studenata Beogradskog univerziteta tog burnog juna 1968. ne samo što neposredno svedoči o zbivanjima tokom demonstracija i štrajka, o suštini i o oblicima studentskog bunta, nego pruža i uvid u širi društveno-politički kontekst kojim je on bio uslovljen i izazvan.
„Kritika svega postojećeg podrazumevala je slobodnu štampu, u kojoj bi dijalog i polemika igrali važnu ulogu. Taj ideal donekle je ostvaren u šezdesetosmaškom "Studentu". Njegove stranice vrve od ubojitih komentara, polemika, otvorenih pisama, okruglih stolova... Došao je kraj, kako smo najavljivali, ezopovskom jeziku, što je bio sinonim za ispraznu, birokratsku leksiku. Radnički i seljački problemi osvetljavaju se u rubrici karakterističnog naslova „Seljaci i radnici teško žive". Cveta autentična dokumentarna reportaža u kojoj ljudi otvoreno, iskreno, svakodnevnim jezikom, govore o problemima na poslu i u javnom životu. Novine nisu vlasništvo vlastodržaca, pa ni urednika i novinara, one su svojina građana, stranice na kojima svako može da iznese ono što ga tišti i da sugeriše kako bi ovaj svet postao mesto vredno življenja", navodi književnik i nekadašnji urednik lista "Student" Milisav Savić u tekstu povodom izložbe.
Izložba „Šezdeset osma u Studentu", u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti, prezentira karakteristične stranice, tekstove i naslove iz „Studentovih" izdanja tokom 1968. godine. Njome se pokazuje intelektualna snaga mlade generacije i njen slobodarski duh, obaveštenost o međunarodnim prilikama toga doba, povezanost sa studentskim pokretima u svetu, kritičnost prema stanju na Univerzitetu, ali i otvorenost profesora za saradnju sa studentima.
Tokom trajanja izložbe predviđene su tribine na kojima će biti reči o sledećim temama: „Šta je ostalo od šezdeset osme - gde su danas šezdesetosmaši" (utorak, 19. jun, od 18h), „Student u šezdeset osmoj - šezdeset osma u Studentu" (sreda, 20. jun od 18h), „Odjeci šezdeset osme u umetnosti - film, književnost, muzika, dizajn" (četvrtak, 21. jun od 18h) i „Studentski pokret u svetu" (petak, 22. jun od 18h). Sve navedene tribine se održavaju u Galeriji nauke i tehnike SANU.
Predsednik SANU Vladimir Kostić na otvaranju izložbe „'68. u Studentu", 18. juna 2018. u Galeriji nauke i tehnike SANU, u prisustvu nekadašnjih urednika i saradnika „Studenta", kao i mnogobrojnih posetilaca, svoje obraćanje započeo je rečima „Poštovane gospođe i gospodo", a na povik iz publike: „drugovi i drugarice", dodao je - Drugovi i drugarice, samo što je moja partija davno ukinuta, pa nisam hteo da budem nasilan.
Nije kurtoazija ako kažem da činite čast i zadovoljstvo ne samo sa ovom izložbom nego i sa pokušajem da Akademija na neki način učestvuje u obeležavanju 1968. godine. I da se niko ne zavarava, onog momenta kad smo došli na tu ideju, odmah je postavljeno pitanje - šta nam to treba i da li je to baš za Akademiju Ja nekako naivno, kao laik i kao pripadnik generacije koja je tada bila u matineu istorije, računam da je '68 godina užasno značajna za razumevanje ne samo vaše generacije nego i onoga što će nam se kasnije događati, konačno i za razumevanje nas samih. I mislim da je to posao Akademije da, uz vašu pomoć, radi na pokušaju da se objasni šta je to u jednom trenutku bio taj sudar čestica koji je doveo do izvesnog oslobađanja energije, do slatkog i gorkog ukusa slobode i, ako hoćete, do nečega što predstavlja posebnu slast u životu svakoga, a to je malo subverzije prema vlasti.
Ali, nije izgubljen taj rat. Kada se pomene parola „Budimo realni, tražimo nemoguće" prosto ne mogu da ne izrazim žalost pred generacijiama koje polako napuštaju ideju utopije i žive život u kom tačno znaju na kojoj se polici nalazi kečap ovog ili onog proizvođača, a ne znaju šta je to sanjati nemoguće.