Društvo| Gradjanske inicijative| IT| Politika

Prilog javnoj raspravi o novom Zakonu o narodnoj inicijativi

Goran Vučković RSS / 03.10.2010. u 12:34
You see things as they are and ask, "Why?"
I dream things as they never were and ask, "Why not?"

George Bernard Shaw


ePeticija-Ico.bmp

Iako sam bio svestan da nekoliko NVO radi na predlogu nove verzije Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, izgleda da sam, na žalost, propustio informaciju da je trenutno i vlast aktivno angažovana na ovoj temi - pa mislim da je krajnje vreme da skrenem pažnju na nove mogućnosti koje Zakon o elektronskom potpisu i nove lične karte sa čipom donose, a koje mogu značajno da utiču na efikasnost narodnih inicijativa. Bilo bi zaista šteta ne uzeti u obzir i ovaj vid sprovođenja narodnih inicijativa i peticija u novom Zakonu, koji bi mogao, u roku od nekoliko godina, da postane primarni - i da se pitamo kako je nekada uopšte moglo bez njega (kao što se sada pitamo kako je nekada moglo bez Google-a).

Znači, radi se o tome da su se, dovođenjem elektronskog potpisa u jednak položaj sa svojeručnim, Zakonom o elektronskom potpisu iz 2006. godine, podzakonskim aktom u vezi tehničkih i tehnoloških uslova i uvođenjem ličnih karti sa čipom koje sadrže kvalifikovani sertifikat za elektronsko potpisivanje, stekli uslovi da se i narodne inicijative i peticije obavljaju elektronskim putem. Trenutno ovaj način potpisivanja još nije značajno rasprostranjen, ali mislim da će se ovo brzo menjati, posebno uvođenjem elektronskih usluga državnih organa kroz portal eUprave i primenom elektronskog potpisivanja ličnom kartom od strane privrednih i drugih organizacija.

Da bih dao primer kako bi narodne inicijative i peticije mogle biti organizovane, napravio sam par malih aplikacija za rad sa elektronskim peticijama i postavio ih na javno dostupno mesto - minimalni web sajt www.vucko.me.uk. Aplikacije su jednostavne i cilj im je pre svega demonstracija ideje, ali su napravljene tako da se zaista mogu i koristiti za planiranu namenu (kada zakon to, jelte, odobri - za sada čak i novi predlog zakona od strane NVO propisuje takve pikanterije kao što je radno vreme skupljača potpisa - od 6 do 22 sata, prijavu prikupljanja na otvorenom prostoru i slično). Mnogo bolje i upotrebljivije rešenje bi se moglo napraviti na portalu eUprava, gde bi se proces prijave narodne inicijative, prikupljanja potpisa, dostave potpisa nadležnom organu itd mogao integrisati - ali sam računao da je jedna ovakva aplikacija ipak luksuz za budžet u ovom trenutku, a da se efikasnost peticija/narodnih inicijativa može značajno podići čak i pomoću ovako jednostavnih malih aplikacija, koje budžet ne koštaju ništa.

Ukratko, aplikacija ePeticija služi da se njome "potpiše" peticija ili narodna inicijativa, tako što se napravi mali memorandum o podršci - elektronski potpisan PDF ili XML dokument, u kome potpisnik izjavljuje da podržava peticiju/narodnu inicijativu sa zadatim imenom, koja je objavljena na zadatom URL na Internetu i ima zadati SHA-1 "otisak" (ovo obezbeđuje da organizator peticije ne može promeniti tekst peticije na koji se "potpis" odnosi i time čak, na primer, predstavlja alternativu proceduri registracije teksta narodne inicijative i overe od strane državnog organa iz člana 9 predloga novog zakona). SHA-1 otisak dokumenta inicijative je, praktično, jedinstveni identifikator inicijative, jer je osobina SHA-1 otiska elektronskog dokumenta da je nemoguće napraviti dva dokumenta sa istim otiskom. Komunikacija između učesnika je prikazana na dijagramu ispod.

5047127850_cdfc70758e_z.jpg 

Formirani PDF ili XML dokument potpisnik onda može dostaviti organizatoru elektronskom poštom ili koristeći funkciju za preuzimanje datoteka na web sajtu organizatora (ako se radi, na primer, o NVO koja ima svoj web sajt i može tamo dodati ovakvu funkciju).

U slučaju da se memorandum o podršci formira u PDF obliku, verifikacija potpisa se može uraditi koristeći Adobe Acrobat Reader, koji je instaliran praktično na svakom računaru. U slučaju da se memorandum o podršci formira u XML obliku (XAdES standard), može se koristiti dopunska aplikacija ePetAdmin, koja radi proveru potpisa svih xml dokumenata u izabranom folderu. Inače, trenutna verzija PDF potpisa "boluje" od istog problema kao i potpisi ličnom kartom sa čipom na sajtu eUprava - Acrobat Reader "ne podnosi" MUP sertifikate sa vodećim nulama. Nadam se da će MUP ovaj problem brzo rešiti.

Više detalja o aplikacijama se može naći u njihovim uputstvima za upotrebu, a ja ću ovde preneti samo par slika ekrana ePeticija aplikacije.

Na kraju, samo da ponovim: mislim da je izuzetno važno da se predlog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi uskladi sa Zakonom o elektronskom potpisu, pošto verujem da će, ako se to uradi, elektronsko potpisivanje narodnih inicijativa i peticija u kratkom roku prevladati. Ovo bi, takođe, dalje povećalo motivaciju građana da prelaze na elektronske dokumente i potpisivanje i doprinelo razvoju kako eGovernment tako i elektronske trgovine i drugih oblasti.

Molim vas da se pridružite ovoj inicijativi i prenesete informaciju onima za koje mislite da mogu da utiču da se predlog novog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi uskladi sa Zakonom o elektronskom potpisu. Mislim da je zajednički interes da se ovo dogodi više nego jasan.

Prilog: slike aplikacije (pun prikaz procesa u uputstvima za upotrebu ePeticija i ePetAdmin)

5046491283_890e00aa72.jpg

5047114230_b0001a8568.jpg 



Komentari (43)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 12:44 03.10.2010

Usvaje se jednoglasno

Potpisujem i odmah poDpisujem.
Goran Vučković Goran Vučković 13:36 03.10.2010

Re: Usvaje se jednoglasno

Potpisujem i odmah poDpisujem.

Pretpostavljam da ovo može da se smatra Kraljevskim dekretom - hvala
mirelarado mirelarado 15:09 03.10.2010

Re: Usvaje se jednoglasno

Изванредна иницијатива. Допринеће већој одговорности и састављача и потписника петиција на Мрежи, а самим тим ће и петиције добити на важности и уверљивости.
Goran Vučković Goran Vučković 15:17 03.10.2010

Six impossible things before breakfast

Изванредна иницијатива. Допринеће већој одговорности и састављача и потпесника петиција на Мрежи, а самим тим ће и петиције добити на важности и уверљивости.

Iskreno, meni je mnogo interesantnija ustavna kategorija narodne inicijative. Trideset hiljada potpisa mogu da uvedu zakon u skupštinsku proceduru. Sto hiljada potpisa su uslov za referendum. A novih ličnih karata je već izdato preko dva miliona, a koliko sam shvatio najveći deo je sa čipom. A to znači da će u sledećih par godina biti izdato bar još nekoliko miliona.

Jednom kolegi, kome sam pomenuo ovu priču emailom, rekao sam da bismo mogli (da parafraziram kraljicu iz Alise u zemlji čuda) da svako jutro pre doručka uvedemo 6 zakona u skupštinsku proceduru
gordanac gordanac 17:03 03.10.2010

: Six impossible things before breakfast

Goran Vučković:
...Jednom kolegi, kome sam pomenuo ovu priču emailom, rekao sam da bismo mogli (da parafraziram kraljicu iz Alise u zemlji čuda) da svako jutro pre doručka uvedemo 6 zakona u skupštinsku proceduru


Goran Vučković Goran Vučković 17:05 03.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Zvuči kao noćna mora za parlamentarce, a?
gordanac gordanac 17:17 03.10.2010

: : Six impossible things before breakfast

Goran Vučković
Zvuči kao noćna mora za parlamentarce, a?


:))))
Više kao - san, nikako noćna mora, ako mene pitaš, ja sam (kao što se dalo primetiti)- ZA.
Izmene i dopune zakona su za taj proces mnogo zanimljviji od sasvim novih i celovitih predloga.
I ceo proces podrazumeva mnogo prethodnih slojeva, ali - zvuči kao san, izgleda kao san, miriši kao san - ondaK mora da jeste san, pa je prema tome - sasvim ostvarivo.
< sve što su stvorili, ljudi su prvo odsanjali, tako ja mislim >

To je - prava participativna demokratija na delu. Dobra stvar, skroz dobra stvar.
I odlična alatka za - dijalog.
Koliko je to važna stvar vidi se kad nastane i kad između predlagača i zakonodavca (zahvaljujući dijalogu) dođe do kakvih kompromisnih rešenja. Dijalog je strategija demokratije, a kompromis njen rezultat.
Ovakva e-komunikacija je i zato - odlična stvar.
Goran Vučković Goran Vučković 17:21 03.10.2010

Re: : : Six impossible things before breakfast

Izmene i dopune zakona su za taj proces mnogo zanimljviji od sasvim novih i celovitih predloga.

Da, jasno mi je da se ovim lakše može krpiti zbrljano i da su takve stvari verovatnije, jer za dobar zakon treba jako puno znanja i još koječega (Bizmarkove kobasice) - ali malo karikiranja nije naodmet, računam
radulence radulence 17:56 03.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

zvuchi kao blokada parlamenta od prolaznika sa ulice.

ps. da ne kazem bash navijacha koji se vracaju sa popodnevne utakmice
niccolo niccolo 18:18 03.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Zaista odličan prilog, to bi umnogome olakšalo narodne inicijative, ne samo na državnom već i na lokalnom nivou.
Goran Vučković Goran Vučković 18:22 03.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Zaista odličan prilog, to bi umnogome olakšalo narodne inicijative, ne samo na državnom već i na lokalnom nivou.

Hvala - znam da je na lokalnom nivou dovoljno 5% glasača za ekvivalentnu stvar.

A ja ću sada biti bezobrazan pa zamoliti za prilog inicijativi u obliku pravne pomoći

Onaj tekst memoranduma gore, što se vidi u slici ekrana - da li mu nešto fali u pravnom smislu? To je moja "mali Perica" ideja kako bi trebalo da glasi. Ako treba nešto refrazirati, samo reci tačno kako, pa ću ja začas srediti program i postaviti novu verziju.
niccolo niccolo 18:48 03.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Tekst je dobar, možda dodati još koju radnju obrade podataka (iz člana 3. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti) u onom delu "čuva u procesu prikupljanja podataka i dostavi...", ali to nije loše da vidiš sa Poverenikom da iz njegove službe razmotre i preporuče da li je potrebno dodati još nešto ili eventualno preformulisati, pa da na taj način napraviš dokument koji je usaglašen sa nadležnim organom za zaštitu podataka.

Kad to rekoh, možda ne bi bilo loše definisati u zakonu i taj odnos između podnosioca inicijative i onoga kome se inicijativa podnosi baš u pogledu zaštite podataka o ličnosti (recimo da primalac inicijative, kada primi inicijativu, mora da sa podacima o ličnosti postupa u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ali i da nakon što primi inicijativu fizičko lice ima ista prava prema njemu kao i prema rukovaocu - da bi se izbeglo da neko iz recimo neke lokalne skupštine iz čiste zlobe prema onome ko je organizovao inicijativu objavi imena i druge podatke potpisnika, a da oni ne mogu da se obeštete direktno od njega...)
Goran Vučković Goran Vučković 18:52 03.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Hvala - onda da zamolimo Poverenika da nam pomogne (na prošli blog je svratio, pa će računam i na ovaj, kad vidi naslov ).
gordanac gordanac 19:20 03.10.2010

: : Six impossible things before breakfast

A ja ću sada biti bezobrazan pa zamoliti za prilog inicijativi u obliku pravne pomoć

:))))
Dan u kom ti postaješ "bezobrazan" će biti "lep dan za odustajanje od svake e-komunikacije, sa bilo kime"

O pravnim pravilima za akta:
Zakonodavni odbor NSRS je marta ove godine (stupilo na snagu 01.07.2010) doneo:
"Jedinstvena metodološka pravila za izradu propisa"
(na osnovu Zakona o Narodnoj skupštini i Poslovnika)
U tim pravilima je sve što je potrebno za bilo koga ko podnosi predlog zakona (ili izmene i dopune ili amandman...)
Objavljeno je (mislim) u SG RS, ali ne znam broj u kom je (nemam sad pristup).

EDIT:

SG Srbija 21/2010

EDIT:
podnosioci inicijative NE MOGU biti "nepoznati", podnošenje je postupak koji je potpuno otvoreni javan - napravite razliku između "rukovanja ličnim podacima" i objavljivanjem imena podnosioca inicijative - to su dve različite stvari, ime mora biti poznato, kao što mora biti poznat i ovlašćeni predstavnik podnosioca inicijative (kakva god bila)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:07 03.10.2010

Re: : : Six impossible things before breakfast

< sve što su stvorili, ljudi su prvo odsanjali, tako ja mislim >


ili "Ko u čuda veruje, taj čuda i stvara"

ili "Budimo realni, tražimo nemoguće"

Podržavam inicijativu za elektronsku inicijativu.
Goran Vučković Goran Vučković 20:09 03.10.2010

Re: : : Six impossible things before breakfast

EDIT:
podnosioci inicijative NE MOGU biti "nepoznati", podnošenje je postupak koji je potpuno otvoreni javan - napravite razliku između "rukovanja ličnim podacima" i objavljivanjem imena podnosioca inicijative - to su dve različite stvari, ime mora biti poznato, kao što mora biti poznat i ovlašćeni predstavnik podnosioca inicijative (kakva god bila)

Podnosioci inicijative mogu potpisati PDF dokument, pa će njihov identitet biti vidljiv. Ako je organizacija, mogu koristiti kvalifikovane sertifikate Pošte ili Privredne Komore, pa se ne mora pojavljivati JMBG.
gordanac gordanac 20:24 03.10.2010

: : : Six impossible things before breakfast

Goran Vučković
EDIT:
podnosioci inicijative NE MOGU biti "nepoznati", podnošenje je postupak koji je potpuno otvoreni javan - napravite razliku između "rukovanja ličnim podacima" i objavljivanjem imena podnosioca inicijative - to su dve različite stvari, ime mora biti poznato, kao što mora biti poznat i ovlašćeni predstavnik podnosioca inicijative (kakva god bila)

Podnosioci inicijative mogu potpisati PDF dokument, pa će njihov identitet biti vidljiv. Ako je organizacija, mogu koristiti kvalifikovane sertifikate Pošte ili Privredne Komore, pa se ne mora pojavljivati JMBG.

To svakako - može, ali ja sam dala napomenu o trenutku kad mehanizam već postoji - dakle već je rešeno KAKO se rukovalo ličnim podacima tokom podnošenja inicijative (bilo kakve) - a da bi zvanično ušla u skupštinsku proceduru (i objavljeno kao takvo, kao PREDLOG ili IZMENE I DOPUNE ZAKONA) imena (proverena) moraju biti - JAVNA, ako se sada razumemo.
Stvar je besmislena, ako podaci o potpisnicima NISU dosupni javnosti, što naravno pod "dostupnošću" podrazumeva ime i prezime potpisnika, bez toga ne može. Ostali podaci o potpisniku mislim da ne moraju biti deo inicijative tokom same procedure unutar skupštine (mislim na JMBG i adresu, JMBG je rudnik svih podataka i podleže propisima o rukovanju podacima, sasvim ozbiljna stvar).
Svi predlagači su jednaki po pravima i obavezama, to hoću da kažem, svi predlagači koje Ustav predviđa, i za predloge zakona i za amandmane.
Goran Vučković Goran Vučković 20:36 03.10.2010

Re: : : : Six impossible things before breakfast

To svakako - može, ali ja sam dala napomenu o trenutku kad mehanizam već postoji - dakle već je rešeno KAKO se rukovalo ličnim podacima tokom podnošenja inicijative (bilo kakve) - a da bi zvanično ušla u skupštinsku proceduru (i objavljeno kao takvo, kao PREDLOG ili IZMENE I DOPUNE ZAKONA) imena (proverena) moraju biti - JAVNA, ako se sada razumemo.
Stvar je besmislena, ako podaci o potpisnicima NISU dosupni javnosti, što naravno pod "dostupnošću" podrazumeva ime i prezime potpisnika, bez toga ne može. Ostali podaci o potpisniku mislim da ne moraju biti deo inicijative tokom same procedure unutar skupštine (mislim na JMBG i adresu, JMBG je rudnik svih podataka i podleže propisima o rukovanju podacima, sasvim ozbiljna stvar).
Svi predlagači su jednaki po pravima i obavezama, to hoću da kažem, svi predlagači koje Ustav predviđa, i za predloge zakona i za amandmane.


Aha onda je možda nesporazum - znači po meni ovde imamo sledeće:

1. Organizatori narodne inicijative moraju biti poznati javnosti, tj. svima koji žele da potpišu. To se može rešiti preko elektronskih potpisa već ugrađenih u dokument koji se potpisuje (ili na druge načine, ali ovaj je nešto "jači" kriptografski)

2. Potpisnici inicijative treba da su poznati makar nadležnom organu koji prima peticiju - i to u formi koja obezbeđuje punu identifikaciju - a to je sigurno kvalifikovani elektronski potpis, koji sadrži kvalifikovani sertifikat, a ovaj opet ima kao "common name" ime, prezime i JMBG. Ne verujem da je neophodna adresa, a takođe mislim da je, ako je JMBG prisutan, broj lične karte (sada neophodan po zakonu) potpuni višak (i ne treba zaboraviti da se skloni iz zakona, ako je JMBG prisutan). Kome je još potrebno da bude dostupna lista potpisnika peticije - to bih rado voleo da znam, a mislim da je ovo tema gde i gospodin Šabić ima šta da kaže.

Ovo gore iz tačke 2 znači npr. (tj. ja bar tako shvatam) da ako bi eUprava bila "procesor" za narodne inicijative, čak ni organizatori ne moraju da dođu u posed JMBG potpisnika - ovaj podatak može da ostane između potpisnika i nadležnog organa, gde je organizator narodne inicijative samo inicijator procesa.
gordanac gordanac 20:53 03.10.2010

: : : : Six impossible things before breakfast

Kome je još potrebno da bude dostupna lista potpisnika peticije - to bih rado voleo da znam...

Pa - svima, od onog trenutka kad uđe u skupštinsku proceduru, tako ja mislim, imena i prezimena skoro sam sasvim sigurna.
Hajde da ti dam primer za sve druge predlagače (jer su svi jednaki pred Ustavom, sasvim druga tema je KO je trenutno najčešći predlagač akata):

- Vlada
- narodni poslanik
- Narodna banka
- Zaštitnik građana
- autonomna pokrajina
- ...

Dakle, kad bilo ko od nas podnosi predlog zakona ili predlog izmene i dopune zakona ili amandman ili (po nadležnostima iz drugih zakona) personalna rešenja za pojedince ili za regulatorna tela, komisije ili agencije - tu su predlagači Državno veće tužilaca, Visoki savet sudstva, Skupštinski odbori, zakonom predviđeni predlagači (razni), ...) tada su svi oni (svi mi) sasvim jasno identifikovani pred i u proceduri (na primer, amandman mora biti potpisan ličnim potpisom i tome slično...), s tim što je identitet svih drugih predlagača prethodno utvrđen raznim drugim procedurama, a u slučaju 30 000 potpisa ne postoji ništa drugo sem imena i prezimena i to ondaK mora biti - javni podatak.
El smo se sada razjasnili?
Rukovanje ličnim podacima predlagača - jedna tema.
Pravo javnosti da zna identitet predlagača - druga tema.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:58 03.10.2010

Re: : : : Six impossible things before breakfast

imena (proverena) moraju biti - JAVNA


Tehnički gledano nije problem da se realizuje provera i javnost potpisnika inicijative.

Da li ovo "JAVNA" znači da svako tj. svaki gradjanin, bez obzira da li je potpisnik konkretne inicijative ili ne, ima pravo da ima uvid u celu listu pojedinačnih potpisnika određene icijative ili da to pravo imaju samo nadležni organi koji kontrolišu i dalje postupaju po peticiji odnosono narodnoj inicijativi?
gordanac gordanac 21:06 03.10.2010

: : : : Six impossible things before breakfast

Dragan Pleskonjic
imena (proverena) moraju biti - JAVNA


Tehnički gledano nije problem da se realizuje provera i javnost potpisnika inicijative.

Da li ovo "JAVNA" znači da svako tj. svaki gradjanin, bez obzira da li je potpisnik konkretne inicijative ili ne, ima pravo da ima uvid u celu listu pojedinačnih potpisnika određene icijative ili da to pravo imaju samo nadležni organi koji kontrolišu i dalje postupaju po peticiji odnosono narodnoj inicijativi?

Mislim da bi u listu imena i prezimena mogli imati uvid - svi. (o načinima i mehanizmima uvida postoje razna rešenja - od interneta, preko štampanog materijala do dostavljanja na uvid po posebnom zahtevu, ali potpuno "skrivanje identiteta" po meni obesmišljava proces takvog željenog učešća građana u zakonodavnoj aktivnosti).
Jednako kao što svaki građanin ima pravo uvida u identitet bilo kog drugog predlagača, ali u svim slučajevima to je odvojeno od rukovanja ličnim podacima svih tih ljudi (ko god oni od predlagača bili).
antioksidant antioksidant 21:14 03.10.2010

Re: : : : : Six impossible things before breakfast

Pravo javnosti da zna identitet predlagača - druga tema.

da iskoristim priliku da podsetim na potrebu da se listinzi glasanja u skupstini ucine dostupnijim javnosti.
lepo bi bilo znati ko je za sta glasao. na osnovu toga bih rado doneo odluku za koga glasati na nekim sledecim izborima
(primer je moja odluka da vise ne glasam za ljude koji su u skupstini glasali za predlog sadasnjeg ustava.)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:20 03.10.2010

Re: : : : : Six impossible things before breakfast

gordanac
Mislim da bi u listu imena i prezimena mogli imati uvid - svi. (o načinima i mehanizmima uvida postoje razna rešenja - od interneta, preko štampanog materijala do dostavljanja na uvid po posebnom zahtevu, ali potpuno "skrivanje identiteta" po meni obesmišljava proces takvog željenog učešća građana u zakonodavnoj aktivnosti).
Jednako kao što svaki građanin ima pravo uvida u identitet bilo kog drugog predlagača, ali u svim slučajevima to je odvojeno od rukovanja ličnim podacima svih tih ljudi (ko god oni od predlagača bili).


Slažem se sa ovim u potpunosti. Takođe, mislim da Vučkov predlog ima prednosti u smislu ostvarivanja načina da se dobije uvid u listu onih koji stoje iza konkretne inicijative.

Ono što se može pojaviti kao problem (ili možda prednost?) jeste da javnost liste predlagača neke ljude odvrati od potpisivanja inicijative. Posmatrajmo to kao i na ovom blogu. Neki pišu pod punim imenom i prezimenom, a neki pod pseudonimom.
antioksidant antioksidant 21:26 03.10.2010

Re: : : : : Six impossible things before breakfast

Posmatrajmo to kao i na ovom blogu. Neki pišu pod punim imenom i prezimenom, a neki pod pseudonimom.

ne treba poistovecivati blogovanje i inicijative za izmene zakonodavnog okvira.
Goran Vučković Goran Vučković 21:26 03.10.2010

Re: : : : : Six impossible things before breakfast


El smo se sada razjasnili?
Rukovanje ličnim podacima predlagača - jedna tema.
Pravo javnosti da zna identitet predlagača - druga tema.

Super, znači opet smo na pitanju balansa - i čekamo gospodina Šabića.

Ja inače nemam problem sa objavljivanjem imena i prezimena (niti bih imao u takvoj situaciji), što se, nadam se, da primetiti
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:41 03.10.2010

Re: : : : : Six impossible things before breakfast

antioksidant
ne treba poistovecivati blogovanje i inicijative za izmene zakonodavnog okvira.


Slažem se da ne treba poistovećivati. Ipak, jasno je da postoji dosta ljudi koji neće potpisati neku inicijativu, ako znaju da će njihovo ime nakon toga biti na "oglasnoj tabli" i obrnuto.

Često ljudi ne glasaju isto ako se radi o tajnom ili javnom glasanju.
gordanac gordanac 21:44 03.10.2010

: : : : : Six impossible things before breakfast

Ja inače nemam problem sa objavljivanjem imena i prezimena (niti bih imao u takvoj situaciji), što se, nadam se, da primetiti


Čini mi se da ako bi se utvrdilo da ljudi NE ŽELE da iko zna da su potpisnici bilo kakave zakonodavne inicijative,(ili kakve peticije), ondaK mislim da imamo mnogo veći problem od pronalaženja dobrog načina da se (u skladu sa zakonom) utvrdi softver za e-peticije.
Ne verujem da je tako, ali - da se proveriti.
Goran Vučković Goran Vučković 21:51 03.10.2010

Re: : : : : : Six impossible things before breakfast

Čini mi se da ako bi se utvrdilo da ljudi NE ŽELE da iko zna da su potpisnici bilo kakave zakonodavne inicijative,(ili kakve peticije), ondaK mislim da imamo mnogo veći problem od pronalaženja dobrog načina da se (u skladu sa zakonom) utvrdi softver za e-peticije.
Ne verujem da je tako, ali - da se proveriti.

Pretpostavljam da nije problem da ne bude niko - nego samo da ne bude na "izvol'te" kojekakvim marketinškim agencijama (uključujući i partijske ).

Na primer, državni organ koji dobije "paketić" sa potpisima može u nekoj formi da izdaje informaciju osobi Y, koja se identifikuje na pouzdan način (npr. potpisan zahtev za uvid u podatke). Sve po zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja, pretpostavljam.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:56 03.10.2010

Re: : : : : : Six impossible things before breakfast

Čini mi se da ako bi se utvrdilo da ljudi NE ŽELE da iko zna da su potpisnici bilo kakave zakonodavne inicijative,(ili kakve peticije), ondaK mislim da imamo mnogo veći problem od pronalaženja dobrog načina da se (u skladu sa zakonom) utvrdi softver za e-peticije.
Ne verujem da je tako, ali - da se proveriti.


Ovo bi bilo dobro proveriti i znati. Kako bi se to moglo istražiti tj. proveriti?

Neki dan pročitah interesantan tekst koji kaže: "To što imamo visok stepen korupcije je, izmedju ostalog, rezultat podaničkog mentaliteta našeg naroda".

Ako je to tačno, onda se bojim da bi se tim istraživanjem pokazalo da je procenat "podanika" značajan i da bismo zaista imali tj. imamo problem.
Goran Vučković Goran Vučković 22:01 03.10.2010

Re: : : : : : Six impossible things before breakfast


Ako je to tačno, onda se bojim da bi se tim istraživanjem pokazalo da je procenat "podanika" značajan i da bismo zaista imali tj. imamo problem.

Za ovo nam treba samo 30.000/100.000 nepodanika, ili 5% na nivou lokalne samouprave.

Evo, na primer, znamo za jednu grupu ljudi koja recimo sluša jednu radio emisiju i hvali se kako nisu podanici i kako razmišljaju svojom glavom i kako ih ima 200.000 - zar to nije dosta?
niccolo niccolo 22:19 03.10.2010

Re: : : : : : Six impossible things before breakfast

Čini mi se da ako bi se utvrdilo da ljudi NE ŽELE da iko zna da su potpisnici bilo kakave zakonodavne inicijative,(ili kakve peticije), ondaK mislim da imamo mnogo veći problem od pronalaženja dobrog načina da se (u skladu sa zakonom) utvrdi softver za e-peticije.

Ne znam da li je ova rasprava proistekla (kao što mi se čini) iz mog komentara, ali ja sam mislio na nešto sasvim drugo. Normalno je da primalac inicijative mora da zna ko su potpisnici (znači ne samo njihova imena i prezimena nego i druge podatke neophodne da se utvrdi da je to lice zaista potpisalo peticiju). I normalno je da javnost treba da zna njihova imena i prezimena (ali ne mora da zna druge podatke). Međutim nije normalno da javnost, ili bilo ko drugi, kao što su recimo, što kaže Vučko, kojekakve markentinške agencije i partijski agitatori, saznaju te podatke pa da ih koriste za recimo uznemiravanja telefonom.

Razlog zašto bih ja voleo da se propiše da fizičko lice ima ista prava i prema inicijatoru inicijative () i prema primaocu jeste zato što ne verujem političarima i političkim strankama da neće podatke da zloupotrebe baš dajući ih markentinškim agencijama i stranačkim kolegama, pa bih voleo da mogu u takvom slučaju da direktno tužim državu (koja je, jel' da, sigurniji platiša)...
Freedom of Information Freedom of Information 12:30 06.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Sa izvesnim zakasnjenjem evo i mene. Predlog je zanimljiv i dobar i prihvatljiv ne samo u ovom konkretnom kontekstu. Ako smo u sistem uveli elektonski potpis onda treba siriti prostor njegove upotrebe gde god je moguce.
Sto se tice obrade i zastite podataka o licnosti upotreba elektronskog potpisa mogla bi biti prakticnija i smanjivati rizike u odnosu na klasicnu varijantu.

Inace u vezi sa obradom i zastitom podataka u slicnim prilikama odavno je otvoreno mnogo pitanja.Samo cu pomenuti neka.
Zasto se zapravo uzimaju podaci o licnosti potpisnika inicijative? Zasto se uzimaju ti i toliko podataka? Sta je svrha obrade tih podataka? Logicna pretrpostavka je - zato da bi se nesto proverilo.Samo znamo li pouzdano ko i sta?
Ko god proverava mora na to biti izricito ovlascen zakonom.
A takodje,osim ko zakonom treba da bude utvrdjeno i sta proverava? I stvarno sta zelimo da proverava?
To da je rec o podacima pravog,postojeceg coveka tesko da i ima smisla proveravati. Naime,sticajem okolnosti posledica hronicnog neodgovornog odnosa prema podacima o licnosti je postojanje privatnih,stranackih i sl.zbirki podataka dovoljnih da se, uz, na zalost uvek prisutnu spremnost za falsifikovanje potpisa,podrzi svaka inicijativa.Tu mogucnost elektronski potpis iskljucuje.

A ako bi cilj provere bio stvarni identitet potpisnika onda,ako se iskljuci prethodna,skupa i komplikovana sudska overa potpisa,opet smo suoceni sa tesko resivim problemima.Jer ko i kako bi je vrsio? Nije zamislivo da bi autenticnost potpisa bi mogla biti proveravana naknadnim priznanjem u svakog potpisnika pribavljenim u jednoj neverovatnoj akciji od vrata do vrata koju bi sproveo recimo MUP.Ali sta je uopste zamislivo? I ove probleme elektronski potpis isklijucuje.
U svakom slucaju,nema sumnje da se podnosilac inicijative i svi drugi relevantni subjekti prema podacima o licnosti moraju odnositi u svemu u skladu sa Zakonom o zastiti podataka o licnosti. Shodno cl.3 Zakona obrada je svaka radnja u vezi sa podacima kao sto su prikupljanje,kopiranje,pretrazivanje,koriscenje,stavljanje na uvid...,a rukovalac podataka je fizicko ili pravno lice odnosno organ vlasti.

Zanimljivo je i pitanje sta se sa podacima desava nakon realizacije inicijative.Naime,shodno cl.8 Zakona obrada je nedozvoljena ako je svrha ispunjena.Itd,itd,...Pozdrav R.S.
Goran Vučković Goran Vučković 12:37 06.10.2010

Re: : Six impossible things before breakfast

Sjajno, hvala puno!

Pokušaću da "razradim" neka od ovih pitanja večeras (sa tehničke strane, iz ugla upotrebe elektronskog potpisa i informatičke infrastrukture državnih organa - za pravnu bih zamolio pomoć od onih kojima je to struka) - ali čini mi se da ova tema zaslužuje zaseban blog.
Goran Vučković Goran Vučković 22:31 06.10.2010

Privatnost podataka i provera identiteta

Evo i komentara:
Zasto se zapravo uzimaju podaci o licnosti potpisnika inicijative?

Da bi se utvrdio identitet i time:
- Potvrdilo da građanin ima pravo da potpiše inicijativu
- Obezbedilo da se jedan građanin broji samo jednom, koliko god puta potpisao inicijativu.
Zasto se uzimaju ti i toliko podataka? Sta je svrha obrade tih podataka?

Moja pretpostavka je da se time pokušava preduprediti lažno predstavljanje, tako što se sravni više podataka o istom građaninu (pošto je pitanje koliko je jednostavna provera autentičnosti samog svojeručnog potpisa). Ovo, na žalost, danas više nije jaka zaštita, te se svrsishodnost uzimanja podataka kao što je adresa stanovanja verovatno gubi (posebno zato što se ta vrsta podataka teško mašinski poredi - kod platnih kartica se, na primer, u takozvanoj AVS proveri, porede samo brojevi iz polja adrese, a ostalo ukloni).

Po meni je dovoljno, u "ručnoj" varijanti procedure, uzeti sledeće podatke:
- Ime i prezime (iz kozmetičkih razloga)
- JMBG (za mašinsku proveru)
- Broj lične karte (za mašinsku proveru)
- Naziv izdavaoca lične karte (takođe uglavnom iz kozmetičkih razloga)
- Svojeručni potpis (za potrebe arbitraže u slučaju spora)

Gde bi se, da bi se smanjile zloupotrebe, od građana tražilo da se identifikuju ličnom kartom članu odbora za prikupljanje potpisa. U slučaju novih ličnih karti, potpis na listi bi se sravnio sa faksimilom potpisa odštampanom na ličnoj karti.

Zaštita bi onda funkcionisala na sledećem principu:

1. Inicijativni odbor bi, osim papirnih obrazaca, podnosio i listu potpisnika u mašinski čitljivoj formi (na primer CSV fajl), sa podacima gore (bez potpisa) + identifikatorom broja strane/sveske, koji omogućava lociranje svojeručnog potpisa u slučaju problema.

2. Kombinacija JMBG i broja lične karte bi se mašinski kontrolisala (kada ti podaci budu dostupni u formi koja omogućava takvu operaciju) i takođe kontrolisala u odnosu na birački spisak - i odbacivali potpisnici kod kojih ova dva podatka ne odgovaraju jedan drugome, ili matični broj nije na biračkom spisku (lista odbačenih bi bila vraćena inicijativnom odboru, uz obrazloženje, a bez izdavanja bilo kakvih podataka na bazi jednog od ta dva broja). Znam da još nema jedinstvenog elektronskog biračkog spiska i da se očekuje da bude izrađen do 2012, ali gradimo za budućnost, računam, plus se u međuvremenu može koristiti datum rođenja iz JMBG, da se utvrdi biračko pravo na bazi starosti.

3. Državni organ kome se peticija podnosi bi prosledio listu korisnika peticije u bazu potpisnika inicijativa, a svaki građanin bi mogao vršiti uvid u bazu, tako što se identifikuje unosom ta dva podatka i time dobije listu inicijativa koje je potpisao - nešto u stilu biračkih spiskova koje je većina opština postavila na internet - samo bezbednije

4. Građanin onda može prijaviti da nije potpisao neku od inicijativa gde se vodi kao potpisnik, u kom slučaju bi se povela procedura provere potpisa / arbitraža. Ova procedura ne odlaže izvršenje inicijative (koja je u međuvremenu mogla da bude i sprovedena), ali može da završi optužnicom za falsifikat/lažno predstavljanje protiv onih članova organizacionog odbora koji su potpisali obrazac liste potpisa. U slučaju da se pokaže da je građanin ipak potpisao inicijativu, ali pokušava da oblati organizatore, on bi snosio troškove postupka.

Ovo gore bi bio i odgovor na pitanje kako sprečiti upotrebu stranačkih kolekcija podataka - visinom kazni, na primer

Što se tiče uloga u obradi podataka o ličnosti, moj predlog bi bio da nadležni državni organ, za koji se podaci skupljaju, bude u ulozi Rukovaoca, za sve inicijative u njegovoj nadležnosti (i jednom prijavljuje ovo u Registar), a da inicijativni odbor bude Obrađivač podataka - i da se ove uloge ugrade u "ugovor" koji se potpisuje u procesu prijave inicijative. Ovaj dokument bi bio standardni deo procedure registracije, koji razjašnjava prava i obaveze inicijativnog odbora i njihovih agenata za prikupljanje potpisa u odnosu na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti - i mogao bi biti propisan podzakonskim aktom, koji bi takođe mogao da definiše model i način numerisanja obrazaca za prikupljanje potpisa, format datoteke sa mašinski čitljivim podacima, formate elektronski potpisanih dokumenata, i slično.

Što se tiče elektronskog potpisivanja, kvalifikovani elektronski sertifikat po definiciji jedinstveno određuje građanina, a po specifikaciji iz podzakonskog akta i sadrži JMBG i ime i prezime u polju "common name" - i to bi moralo da bude sasvim dovoljno za kasniju identifikaciju i verifikaciju da li građanin ima biračko pravo i izbegavanje duplikata. Ovaj podatak se može mašinski izvući iz potpisanih dokumenata (recimo moj program ePetAdmin verifikuje potpise i formira listu na ovaj način).

Zanimljivo je i pitanje sta se sa podacima desava nakon realizacije inicijative.Naime,shodno cl.8 Zakona obrada je nedozvoljena ako je svrha ispunjena.

Što se tiče uništavanja podataka po završetku procesa - ovo bi takođe bio deo ugovora o obradi - i Obrađivač bi imao obavezu da u definisanom roku svoju kopiju podataka uništi.

Kako vam ovo izgleda? Ima li smisla?
Goran Vučković Goran Vučković 12:54 03.10.2010

39% domaćinstava u Srbiji koristi Internet

Za one koji ne misle da su Internet peticije i narodne inicijative nešto realno u Srbiji u kratkom roku, evo statistike koju sam u prošlom blogu preuzeo sa tvitera eUprave: statistike upotrebe informacionih i komunikacionih tehnologija urađene od strane Republičkog zavoda za statistiku (link otvara zip fajl sa dokumentom):
- Laptop ima 11.2% domaćinstava, a 2008 godine je bilo 5.8%
- Internet koristi 39% domaćinstava, 2008 godine bilo 33.2%
- Struktura pristupa: DSL/ADSL 47.3%, kablovski 24.5%, mobilni 20%, modem 17.5% (2008 je modem bio 51%)

Kad već pominjemo Jagodinu ovih dana u drugim kontekstima: moja sestra, koja živi u Jagodini, od juče ima znatno bolji broadband od mene ovde, kod kuće, u Glazgovu (telefonska linija mi nije baš neka, iskreno).
radulence radulence 16:22 03.10.2010

.

kada se govori o elektronskom potpisu mora da se naglasi razlika izmedju:
- electronic signature, i
- secure electronic signature.

'secure electronic signature' je samo jedan, izdaje ga verifikovana drzavna organizacija, i ekvivalentan je lichnoj karti. jedino 'secure electronic signature' identifikuje potpis u dokumentu sa osobom koja ga je 'potpisala'. zakoni u svetu prepoznaju samo 'secure electronic signature' kao legalno sredstvo, i to samo ako je izdato od dotichne drzavne institucije.
postoje raznorazne internet institucije gde svako moze da 'overi' svoj 'potpis' ali teshko da ce to pojedinachne drzave da koriste kao validno. mozda da? mozda ne?


u kanadi retko ko koristi elektronske potpise, sigurne ili ne svejedno. ne vidim da se bilo shta u tom smislu krece unapred, a razumem i zashto.
kao 'end-user', u ovom sluchaju 'gradjanin', ja josh uvek nemam nikakve beneficije niti 'incentive' da koristim elektronski potpis. shto bi me se ticalo? svoj potpis ionako dajem samo kad moram (placanje kreditnom karticom, prijavljivanje poreza,.. itd), tj, kad mi ga drzava ili banka trazi, a ne zato shto ja to hocu. najradije bih da nishta ne moram da potpisujem.
uvodjenje elektronskih potpisa je nachin da se staromodni 'potpis' ugura u svet interneta, a to zato shto su drzave inertne na brzinu kojom se internet razvija i imaju tendenciju da kontrolishu svoje gradjane kao shto su ih nekad kontrolisale. radije bih da mi google izda nekakav 'google unique world personal number' i da to koristim kao svoj identitet kroz gmail


e sad,
kao software engineer koji zivi od rachunara i softvera i koji je doziveo i nadziveo svakojake digitalne i softverske technologie, razumem prednosti elektronskog potpisivanja i razumem koliko je sve to sve i dalje 'uber-cool'.
medjutim tehnologije i proizvodi zive samo onoliko koliko je neko spreman da ih koristi i plati za njih. u ovom sluchaju drzave i banke moraju to da 'kupe' kao technologiju i da je isforsiraju preko glava gradjana. ne vidim da ce to da se desi u dogledno vreme. zivi bili pa videli

smatram i da drzava srbija ima precha posla nego da se bakce elektronskim potpisima
Goran Vučković Goran Vučković 16:34 03.10.2010

Re: .

smatram i da drzava srbija ima precha posla nego da se bakce elektronskim potpisima

Ja se ne slažem, kolega

Ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je kvalifikovani elektronski potpis (qualified electronic signature) u Srbiji već gotova stvar - zakonom propisan, bliže definisan podzakonskim aktom usklađenim sa preporukama EU (pogledaj reference na standarde iz podzakonskog akta), itd. Ima problema (pisao sam u tome u ranijim blogovima), ali su uglavnom tehničke prirode i verujem da mogu brzo da budu rešeni.

Inače, ovo rešenje gore još mora malo da se počisti da bi bilo kompletno u skladu sa podzakonskim aktom (recimo XML dokument bi trebalo da je po nekoj osnovnoj varijanti XAdES, ali PDF još treba da sredim da bude po PAdES), plus ću još par sitnica da sredim po pitanju bezbednosti procedure potpisa, u kontekstu CWA preporuka) - ali i ovo je uglavnom tehnikalija koja ne zahteva previše vremena.

Hvala svakako na komentaru.
8c_competizione 8c_competizione 22:47 03.10.2010

Potpisujem

A sve u cilju sto boljeg opismenjavanja naroda u Srbiji i lakshe kontrole i promene vlasti, ako prilike to zahtevaju!

Da se glas i mishljenje naroda lakshe cuje!
Goran Vučković Goran Vučković 23:31 03.10.2010

Re: Potpisujem

A sve u cilju sto boljeg opismenjavanja naroda u Srbiji i lakshe kontrole i promene vlasti, ako prilike to zahtevaju!

Da se glas i mishljenje naroda lakshe cuje!

Hvala 8c_competizione - što reče Mirela gore - više odgovornosti na svim stranama.
Goran Vučković Goran Vučković 01:07 04.10.2010

Šta je to elektronski potpis ličnom kartom

Evo objašnjavam preko skype nekim poznanicima šta je to u stvari elektronski potpis, pa mi se čini da možda nije loše da ostavim ovde rekapitulaciju koju smo napravili

1. Vaš elektronski potpis nije nikakva slika vašeg svojeručnog potpisa (slika svojeručnog potpisa, inače, postoji na prednjoj strani lične karte, dole desno ispod male crno-bele fotografije), nego rezultat primene funkcije šifrovanja na konkretan dokument, tako da svaki dokument ima drugačiji potpis (koji je, najprostije rečeno, par stotina bajtova đubrastih binarnih podataka koji se dodaju u standardizovanoj formi na dokument, npr. Word ili PDF fajl).

2. Bez obzira što svaki dokument ima različit potpis, pomoću sertifikata koji izdaje MUP se može utvrditi da li potpis odgovara dokumentu i vašoj kartici, tj. sertifikatu koji glasi na vaše ime.

3. Potpis se sračunava u čipu u ličnoj karti, pomoću takozvanog "privatnog ključa" koji nikada ne izlazi iz lične karte, a njegov parnjak ( "javni ključ" ) je u sertifikatu koji izdaje MUP (lična karta ga daje računaru koji koristite, a on ga ugradi uz vrednost potpisa u potpisani dokument), tako da samo lična karta može potpisati - i to samo kada dobije PIN, koji znate samo vi.

4. Pošto je potpis svaki put različit, koliko god puta nešto potpisali, to ne utiče na šanse nekoga da napravi potpis umesto vas - za svaki novi dokument će i dalje samo vaša lična karta moći da napravi potpis - pošto jedino ona ima ključ. Ovo znači da niko ne može da potpisuje u vaše ime tako što ukrade računar na kome ste potpisivali nekada (ili sadržaj diska), ili dobije potpisani dokument. Samo istovremeno posedovanje lične karte i poznavanje PIN-a omogućava potpisivanje novog dokumenta.

5. Ako izgubite ličnu kartu (ili je neko ukrade), prijavom gubitka MUP će vaš sertifikat oglasiti na elektronsku listu povučenih sertifikata, dostupnu preko Interneta, tako da će potpisi napravljeni u vaše ime biti nevažeći. Ovu listu bi trebalo da konsultuju sve aplikacije za potpisivanje, u trenutku potpisivanja, ako imaju pristup Internetu. Lična karta se, inače, "zaključava" posle tri pogrešna PIN-a, kao i bankarske kartice - tako da onaj ko ukrade ili pronađe ličnu kartu ima male šanse da je zaista i upotrebi za potpisivanje.

Goran Vučković Goran Vučković 01:53 04.10.2010

Malo literature :-)

Evo malo literature u vezi narodnih inicijativa - dodatak dnevnih novina Danas pod nazivom "Volja naroda", od 2. aprila 2010. godine (PDF od oko 3MB). Referencirano sa sajta NVO Narodna Inicijativa, na kome možete da vidite i ovaj njihov video klip:

Nune Popović Nune Popović 09:56 06.10.2010

Podrška

Sjajna ideja i predlog koji pomaže razvoj demokratije i ljudskih prava. Sada je vreme da se sa tim krene u proces realizacije, jer se tako ide u susret budućem vremenu u kojem će E-komunikacija (u najširem smislu) imati sve veću ulogu u praktičnom, svakodnevnom životu građana. Podrška
Goran Vučković Goran Vučković 10:14 06.10.2010

Re: Podrška

Nune Popović
Sjajna ideja i predlog koji pomaže razvoj demokratije i ljudskih prava. Sada je vreme da se sa tim krene u proces realizacije, jer se tako ide u susret budućem vremenu u kojem će E-komunikacija (u najširem smislu) imati sve veću ulogu u praktičnom, svakodnevnom životu građana. Podrška

Hvala Nune.

Inače je ona aplikacijica gore gotova, manje više - ostalo je nešto poliranja oko formata PDF potpisa i nekih detalja redosleda upisivanja fajlova. Naravno, slična stvar na sajtu eUprave bi bila još efikasnija - ali ja volim da razmišljam u stilu one narodne priče "ti ćeš, sinko, svirati".

Glavna stvar u ovom trenutku je da ne propustimo priliku da se novi zakon, koji je u pripremi, formuliše tako da prihvata ovakve ili slične narodne inicijative - tj. da, osim potpisivanja po štandovima u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, prepoznaju i elektronske inicijative.

Inicijative elektronskim putem bi trebalo da budu em značajno jeftinije i efikasnije, uključujući i troškove državnih organa, em bi njihov "domet" mogao da bude veći - jer nije potrebno imati armiju aktivista koji zaposedaju gradske trgove, nego samo web sajt i email adresu.

Inače, što se tiče troškova državnih organa - za kampanje na nivou cele zemlje, MUP možda više ne bi morao da posreduje u proveri potpisa u određenoj narodnoj inicijativi - jer je već tu funkciju obavio, izdavajući kvalifikovani sertifikat za elektronski potpis. Za kampanje u lokalnim samoupravama bi se jedino morala obezbediti provera da li potpisnik pripada odgovarajućoj lokalnoj samoupravi, pretpostavljam - ne znam da li je za to potreban MUP ili lokalne samouprave imaju drugi način da utvrde ko je na njihovoj teritoriji na bazi JMBG.

Već sam pomenuo da je pitanje čak i da li je registracija inicijative neophodna (pošto je ovo bio, koliko shvatam način da se utvrdi verodostojnost i izbegne naknadna promena teksta), pošto bi inicijativa bila digitalno potpisana od strane inicijatora, a potpis (npr. ovom aplikacijom koju sam napravio) važi samo za verziju dokumenta koja je bila objavljena u trenutku potpisivanja.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana