Dragi blogeri, evo jednog od mojih omiljenih tekstova na temu nacionalizma. Autor teksta je ruski filosof Nikolaj Berđajev.
Iz knjige „O čovekovom ropstvu i slobodi“, Brimo, Beograd: 2001.
Sablazan nacionalizma i robovanje nacionalizmu je dublji oblik robovanja od robovanja etatizmu. Od svih "nadličnih" vrednosti čovek najlakše pristaje da sebe potčini vrednosti nacionalnoga, sebe najlakše oseća delom nacionalne celine. To je veoma duboko ukorenjeno u čovekovom emocionalnom životu, dublje od odnosa prema državi. Ali nacionalizam, ispi-san na zastavama svih desnih partija, predstavlja već po sebi složenu pojavu. Videćemo da je sama ideja nacije i nacionalnosti proizvod racionalizacije.
Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu, Ex Libris, Rijeka, 2012, 374. str
U izdanju Ex-Librisa iz Rijeke je izašla nova knjiga pod nazivom "Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu". Knjiga je štampana uz pomoć nemačke organizacije za promociju kulture i knjiga Traduki i predstavlja zbornik radova sa istoimenog naučnog skupa održanog prošlog leta u Domu Omladine u Beogradu u organizaciji Centra za istraživanja religije, politike i društva.
Knjigu su priredili Srđan Sremac, Zoran Grozdanov i Nikola Knežević a radove su objavili sociolozi, filozofi i bogoslovi iz zemalja bivše Jugoslavije kao i velika svetska imena iz oblasti religije, poput Jurgen Moltmanna, Miroslava Volfa i Alide Asman.
Knjiga će biti svečano predstavljena na naučnom skupu "Mediji, religija i nasilje u postkonfliktnom društvu" koji se održava 18 i 19 maja u Domu Omladine u Beogradu, u 19 časova.
Gost bloga: Biljana Beba Knežević
Kuvam ručak. Na meniju pasta sa ćuretinom, iliti, po našem, testo sa mlevenom ćurkom. Sve se to fino krčka na šporetiću, marke Gorenje ( kupujmo domaće! Kupovala bih, nego je ovaj bio nešto pojeftin a i davali su ga na ihahaj rata ). Sve sami proteini i one dobre masnoće. Usput pišem ili usput kuvam, još ne mogu da se odlučim, o Emancipaciji.
Nije da se mene ta tema mnogo tiče. Dovoljno sam Emancipovana da znam šta to znači ( ovde trepćem i kolutam očima. Mislim halo! 21. vek, ko to ne zna???? ). Razmišljala sam da svojim rečima doprinesem razvoju našeg društva i oglasim se po tom pitanju. U predhodnom postu, poprilično površno shvaćenom, ispade da sam ženomrzac i da okrivljujem žene za sve to što ih je ( nas ) snašlo u današnjoj današnjici. Helem: nije tačno. Naslušala sam se svega i svačega, nagledala takođe. Ono što sam pisala u predhodnom postu sam bez dozvole autora tih opaski sročila i pripisala sebi. Neverovatno kako se mi ljudi lako damo isprovocirati i podleći. Prva ja.
Gost bloga: Biljana Beba Knežević
Dragi Ivice, draga Marice, još draža Veštice
Danas je nedelja, sasvim obična kao i sve druge. Ovakav dan obično koristim za konustruktivna razmišljanja, donosim zaključke da bih ih kasnije sprovela u delo. Pa evo ovako:
„U našoj je zemljici politička sitovacija iznimno čudna. Ne znam da li je u pitanju mentolni sklop naroda ili je u pitanju to što su nam neki političari-političarke ekstremno ružni. Dobro, ružne se žene uglavnom pozivaju na intelekt, samo se vremenom ufuraju u svoj intelktualizam pa uvek misle da su pametne, a totalno smetnu s uma da su providne. Svi znamo zašto su baš „toliko pametne". O ružnim političarima neću.
No, doći će valjda ( ili kako bi neki rekli „valda") do stabilizovanja sitovacije.
Pre nego što se upustim u svojevrsnu sistematizaciju pojma kolektivnog preumljenja koji do sada nije bliže definisan u našoj javnosti, već podrazumeva individualnu psihološku pojavu sa eventualnim implikacijama na širi društveni kolektiv, smatram potrebnim osvrnuti se na samu etimologiju i definiciju pojma preumljenja.
Reč preumljenje predstavlja prevod grčke reči μετανοῖα (metanoia), što podrazumeva promenu uma, pokajanje; izražava pokajanja za određena počinjena dela, priznavanje krivice i greha, „okretanje od mrtvih dela“ (metanoia apo nekron ergon), i povratak ka veri u Boga (Jev. 6,1) [1] . Reč se odnosi na duhovnu obnovu čoveka, proces duhovne katarze kroz koju čovek treba proći da bi stigao do svog bogomdanog naznačanenja, odnosno oboženja. „Preumljenje podrazumeva promenu, uspostavljanje celovitosti, povratak u celovitost bića.“ [2]
Moja malenkost je otvorila tribinu sa kratkim uvodnim predavanjem u istorijatu ekumenskog dijaloga i njegovoj perspektivi. Nakon toga naš poznati sociolog religije prof. dr Zorica Kuburić izložila je neke empirijske podatke koji govore o spremnosti ljudi na ovim prostorima da učestvuju u ovakvoj vrsti dijaloga. Prof. dr Roman Miz, autor nekoliko knjiga o ekumenizmu i autoritet na ovom polju, naglasio je trenutnu krizu koji ovaj dijalog ima u svetu ali i kod nas, izraživši optimizam da će se posle perioda stagnacije ekumenski dijalog nastaviti svojim punim intenzitetom.
Поштовани читатељи Б92 блога. У склопу текстова о промоцији идеје хришћанске демократије преносим овде текст проф. Алана Карлсона под називом: Европа и хришћанско - демократски покрет - једина и будућа нада.
Извор: портал www.hriscanskedemokrate.org
Унапред се извињавам због неких