Društvo| Politika| Religija

Promocija Zbornika "Hrišćanstvo i demokratija"

Nikola Knežević RSS / 19.02.2011. u 11:45

Poštovani čitaoci i čitateljke bloga B92.  Dugo nisam pisao na blogu, ali obećavam uskoro aktuelne teme iz koje se tiču religijskog i društveno - poličkog konteksta. Elem, ovom prilikom pozivam sve zainteresovane na promociju Zbornika "Hrišćanstvo i demokratija: između antagonizma i mogućnosti", koja će se održati 10.03.2010. godine Domu Omladine, sa početkom od 18h.

Zbornik je proizišao kao rezultat istoimenog seminara na kojem su učestvovali mladi naučnici, zainteresovani pre svega za pitanja hrišćanske demokratije kao i svih diskursa u kojima je ona bitan činilac.

Seminar se sastojao od niza susreta koji su održani u periodu od marta do juna 2010. godine u biblioteci Fondacije Konrad Adenauer. Inicijatori ovog seminara su Centar za otvoreni dijalog - centar za interdisciplinarna religiološka istraživanja, koje predstavljaju Nikola Knežević i Vladimir Marjanović i Hrišćanski kulturni centar sa svojom predstavnicom Tatjanom Radić.

Urednik Zbornika je Jelena Jablanov Maksimović. Redakcija: Tatjana Radić, Vladimir Marjanović i Nikola Knežević. Recenzenti su prof. dr Radovan Bigović i prof. dr Andrija Kopilović.

Cilj projekta bio je iniciranje razgovora o problemima hrišćanske demokratije u Srbiji, pružanje informacija o političkom konceptu hrišćanske demokratije kakav već postoji u mnogim zemljama, i afirmacija hrišćansko-demokratskih i hrišćansko-socijalnih vrednosti u društvu. Na diskusijama tematizovalo se više problema, izmedju ostalog i odnos ljudskih prava i sloboda i njihova veza sa hrišćanstvom, odnos tradicionalnih hrišćanskih Crkava i demokratskog sistema, Crkava i političkih pratija, kao i angažovanosti vernika u političkom životu Srbije. Naša želja je bila da se o hrišćanskoj demokratiji govori u krugu ljudi koji su istinski zainteresovani za ovu temu (ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji način učestvovali u projektu), da se ista objasni i demistifikuje i da se predstavi kao pojava koja je opšte prisutna.

Koncept hrišćanske demokratije značajno je doprineo stvaranju Evropske Unije kroz svoje protagoniste, Šumana, De Gasperija i Adenauera.

Zbornik radova će predstaviti prof. dr Radovan Bigović, doc. dr Davor Džalto, mr Jelena Jablanov Maksimović ispred Fondacije Konrad Adenauer i mr Nikola Knežević koji će biti i moderator diskusije.

Svi su dobrodošli.

 Zbornik možete da pregledate u PDF formatu na ovoj adresi

Atačmenti



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alexlambros alexlambros 14:07 19.02.2011

хришћанство и демократија

како то бизарно звучи
Nikola Knežević Nikola Knežević 14:28 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Iz te bizarnosti je nastala i EU
sahmatbg sahmatbg 15:11 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Nikola Knežević
Iz te bizarnosti je nastala i EU

Pa zar ne mislite da je to ipak preterano simplifikovanje?
Nikola Knežević Nikola Knežević 15:36 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Ne, zašto? Poznato je da su osnivaci EU, Konrad Adenauer i Robert Schumann bili ubedjene hriscanske demokrate. Konrad je i osnivac CDU...
ivankagrump ivankagrump 18:27 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Meni ne mogu da ne zvuce suprotstavljeno Asocira me na dilemu iz pisma Jovana Bajforda rabinu Isaku Asielu u vezi sa onim skandalom oko zakona protiv diskriminacije

Deo Vašeg izlaganja koji me je posebno motivisao da Vam se obratim, jeste onaj koji ste izneli na samom početku emisije. Braneći zajednički vrednosni sistem "tradicionalnih" vera, koji je, kako ste rekli, "uokviren" u svetim knjigama hrišćanstva, judaizma i islama, zapitali ste se da li jedan duhovnik, kada citira neku svetu knjigu, bilo da je u pitanju Tora, Novi zavet ili Kuran, može biti okrivljen za govor mržnje. Navodeći već pomenuti citat iz Treće knjige Mojsijeve, gde se kaže "neka ne leže muškarac sa muškarcem kao sa ženom, gadno je Gospodu", upitali ste da li bi ovaj stav, izrečen na času veronauke, potpao pod udar novog zakona protiv diskriminacije. Da li bi vrednosni stav o homoseksualnosti zasnovan na tumačenju svetih knjiga mogao biti okarakterisan kao homofobija, ili diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije? Ovo pitanje bi se, u proširenoj i pojednostavljenoj verziji, moglo formulisati i na sledeći način: Da li doktrinarni stavovi tradicionalnih verskih zajednica u Srbiji, zasnovani na svetom pismu, mogu biti predmet bilo kakve pravne regulative, ili bi tako nešto predstavljalo mešanje države u neotuđivo pravo na propovedanje vere?


Zamislite na trenutak sledeću hipotetičku situaciju. Na času pravoslavne veronauke u jednoj školi u Srbiji, veroučitelj odlučuje da poslednjih desetak minuta jednog časa posveti "najvećem Srbinu posle Svetog Save", Svetom vladiki Nikolaju Velimiroviću. Iz torbe vadi vladičinu knjigu "Reči srpskom narodu kroz tamnički prozor", i objašnjava, sve citirajući mitropolita Amfilohija Radovića, da je u pitanju jedan proročanski spis Vladike Nikolaja u kome se on obraća, izmedu ostalih i budućim generacijama "srpskih mladića i srpskih devojaka", dakle njima, učenicima. On zatim nasumice otvara knjigu, i počinje da čita poglavlje u kome Vladika Nikolaj o Jevrejima govori kao o bogoubicama, kao deci đavola, kao borcima protiv "dece svetlosti, protiv sledbenika Jevanđelja, i života večnoga", pripisujući, pritom, sve probleme savremenog sveta mahinacijama "Židova i njihova oca, đavola". Nekoliko dana kasnije, roditelj jednog učenika ili učenice, o sadržaju spornog časa veronauke obaveštava nadležne organe koji podnose tužbu protiv škole i veroučitelja, zbog raspirivanja mržnje. Ceo slučaj ubrzo izlazi pred sud, gde mladi katiheta iznosi svoju odbranu. Kao prvo, on tvrdi da nije znao da u ovom delu Vladike Nikolaja ima bilo čega spornog. Pročitao je sve što je od strane crkve objavljeno o Svetom vladiki, i nigde nije našao da je bilo ko iz Srpske pravoslavne crkve ikada rekao da je vladika antisemita ili da tu knjigu ne treba čitati. Štavise, o predrasudama, širenju mržnje ili antisemizmu, u ovom slučaju ne može biti govora, jer Vladika Nikolaj u knjizi samo citira ili prafrazira stavove iz Svetog pisma. Na suđenju se, u svojstvu svedoka, pojavljuje nekoliko istaknutih vladika i teologa Srpske pravoslavne crkve koji, svi do jednog, potvrđuju ovo tumačenje. (...)


kompletan tekst pisma
ljuboten ljuboten 19:59 20.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Religija je najbolji primer kako i najbolju ideju, ovoga puta Božanstvenu, Oboženu, pa da kažemo i Božju, zlo u čoveku može da unakazi. Prvi koji je tu nakaradnost kod hrišćanske Crkve posle ulasku u vlasti iskorisito, da bi preporučio novu ideologiju-religiju, je Poslanik Mohamad. Posle toliko vekova pokvarenjaštva najgore vrste i zaglupljivanja naroda, no i same sebe vreme je da hrišćanska Crkva nešto preduzme, tek sada kada hriščanski deo čovečanstva ubrzano odumire, dok mu islam diše za vratom.

dragan7557 dragan7557 22:21 20.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Poznato je da su osnivaci EU, Konrad Adenauer i Robert Schumann bili ubedjene hriscanske demokrate. Konrad je i osnivac CDU...

Kao što je i opšte poznato da je prvi predsednik European Commission bio Walter Hallstein Oberleutnant NAZI Wehrmacht 0d 1942 (zarobljen u Francuskoj 1944).

Naravno g. Kneževiću da su vam poznate "demokratske" djakonije ili poslastice koje je bivšoj Jugoslaviji donela Hallsteinov-a Doktrina (dva puta u praksi primenjena na Kubu 1962 i Jugoslaviju 1957.

Da je K.Adenauer žestoko cenio ovog svog saradnika nije nepoznata stvar.

cerski
Out of Beirut Out of Beirut 15:17 19.02.2011

хришћанство и демократија

Hriscanstvo je nesto licno. Konkretno i ukratko to je kako biti Dobar. U dusi. - i ne voditi racuna o tome kako ces zvucati i izgledati.

Demokratija je nesto javno i kolektivno. Konkretno - kako odluci manjina koju je odabrala vecina, tako svi moraju da rade.

Odgovor o njihovoj vezi se sam sugerise.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 15:29 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Hriscanstvo je nesto licno. Konkretno i ukratko to je kako biti Dobar. U dusi. - i ne voditi racuna o tome kako ces zvucati i izgledati.

Demokratija je nesto javno i kolektivno. Konkretno - kako odluci manjina koju je odabrala vecina, tako svi moraju da rade.

Odgovor o njihovoj vezi se sam sugerise.


Izvini ali ovo ne znam da li me vise podseca na 'Sta deca znaju o svom zavicaju' ili na 'Olovka pise srcem'

Za autora pitanje: da li se u zborniku poredi i znacaj Judaizma za evropsku demokratiju i medjusobno preplitanje dve religije? Zelim uspesnu promociju.
sahmatbg sahmatbg 15:33 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Out of Beirut
Hriscanstvo je nesto licno. Konkretno i ukratko to je kako biti Dobar. U dusi.

Je li to isključivo svojstvo samo jedne religije,hrišćanske?
Demokratija je nesto javno i kolektivno. Konkretno - kako odluci manjina koju je odabrala vecina, tako svi moraju da rade.

To već odavno nije ni jedini,pa čak ni glavni, već je samo jedan od brojnih fenomena koji određuju pojam savremene demokratije.
alexlambros alexlambros 16:09 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Za autora pitanje: da li se u zborniku poredi i znacaj Judaizma za evropsku demokratiju i medjusobno preplitanje dve religije? Zelim uspesnu promociju.


mene takodje zanima i islamsko demokratska politicka misao, postaje nekako sve aktuelnije?

veronika_kojen veronika_kojen 16:24 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

alexlambros
Za autora pitanje: da li se u zborniku poredi i znacaj Judaizma za evropsku demokratiju i medjusobno preplitanje dve religije? Zelim uspesnu promociju.


mene takodje zanima i islamsko demokratska politicka misao, postaje nekako sve aktuelnije?



Mene još više zanima (da nastavim trol) kako je smerna vernica kao Aida Rašljanin stekla vokabular jednog kočijaša. I umesto da neko o tome napiše blog, imamo tri bloga o Dvoru. Mislem...

EDIT:Blog, napisan kod Jurana, spomenuo Aidu u pauzi izveštavanja o Nataši i Amidžiju

Tako je to kad se elita dohvati pera...
automatic automatic 16:32 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Mene još više zanima (da nastavim trol) kako je smerna vernica kao Aida Rašljanin stekla vokabular jednog kočijaša. I umesto da neko o tome napiše blog, imamo tri bloga o Dvoru. Mislem...

Pogledah i ne verujem...
Zar je u TO vreme postojala tehnologija beleženja pokretnih slika?
Nikola Knežević Nikola Knežević 16:35 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

alexlambros
Za autora pitanje: da li se u zborniku poredi i znacaj Judaizma za evropsku demokratiju i medjusobno preplitanje dve religije? Zelim uspesnu promociju.


mene takodje zanima i islamsko demokratska politicka misao, postaje nekako sve aktuelnije?



Upravo tako, u nasem kontekstu a u kontekstu dogadjanja na bliskom istoku, tema je vise nego interesantna.
Nikola Knežević Nikola Knežević 16:36 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Neues aus der Nachbarschaft
Hriscanstvo je nesto licno. Konkretno i ukratko to je kako biti Dobar. U dusi. - i ne voditi racuna o tome kako ces zvucati i izgledati.

Demokratija je nesto javno i kolektivno. Konkretno - kako odluci manjina koju je odabrala vecina, tako svi moraju da rade.

Odgovor o njihovoj vezi se sam sugerise.


Izvini ali ovo ne znam da li me vise podseca na 'Sta deca znaju o svom zavicaju' ili na 'Olovka pise srcem'

Za autora pitanje: da li se u zborniku poredi i znacaj Judaizma za evropsku demokratiju i medjusobno preplitanje dve religije? Zelim uspesnu promociju.


Ne, takvih radova nije, bilo.Uglavnom su to sve radovi koji daju istorijski pregled nastanka Hriscanske demokratije u Evropi ili poredjenja sa drugim potickim polaritetima. Kod mene postoji deo koji govori o povratku anamneticko - juadistickim korenima u promisljanju drustvenih dogadjanjima, kao i znacaju secanja u pogledu kontekstualne religiologije...
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 17:25 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Ne, takvih radova nije, bilo.Uglavnom su to sve radovi koji daju istorijski pregled nastanka Hriscanske demokratije u Evropi ili poredjenja sa drugim potickim polaritetima. Kod mene postoji deo koji govori o povratku anamneticko - juadistickim korenima u promisljanju drustvenih dogadjanjima, kao i znacaju secanja u pogledu kontekstualne religiologije...


Hvala na odgovoru.

Nisam mislio na judaisticke korene Hriscanstva nego na doprinos judaisticke misli autora koji su ziveli u Evropi. Ovde pre svega mislim na tradiciju vodjenja dijaloga i rasprava u Judaizmu i na to da su mnogi evropski mislioci koji su bili jevrejskog porekla, kao recimo Spinoza, svoju politicku filozofiju formirali kao reakciju na religiju iz koje su dolazili. Mozda za neki buduci zbornik.
antioksidant antioksidant 18:29 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Mene još više zanima (da nastavim trol) kako je smerna vernica kao Aida Rašljanin stekla vokabular jednog kočijaša.

reci su joj napisane a mrznja je cudna rabota... svasta se pomisli, izgovori, uradi...
veronika_kojen veronika_kojen 18:36 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

antioksidant
Aida Rašljanin

reci su joj napisane


To sigurno. Ali iz mene u ovom trenutku govori feminista, ne liberal.

Šta je to što tera jednu ženu da drugu napadne argumentom da nema ni kučeta, ni mačeta, da je prostitutka? Kako se oseća dok joj te baljezgarije izlaze iz usta? Jel uzme orbit posle?
ivankagrump ivankagrump 18:39 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Internalizacija je cudo
antioksidant antioksidant 18:44 19.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Kako se oseća dok joj te baljezgarije izlaze iz usta?

mrznja je cudna rabota... svasta se pomisli, izgovori, uradi...

docsumann docsumann 23:27 21.02.2011

Re: хришћанство и демократија

Šta je to što tera jednu ženu da drugu napadne argumentom da nema ni kučeta, ni mačeta, da je prostitutka? Kako se oseća dok joj te baljezgarije izlaze iz usta? Jel uzme orbit posle?


pa valjda ona upravo svjesno gađa ono, što kao žena zna da većinu žena najviše boli, pretpostavljam.
vladimir33 vladimir33 22:22 20.02.2011

hriscanstvo i demokratija

Da je i moderna demokratija vladeavina naroda, u polugama vladanja religija ne bi imala nikakvog mesta jer je izvorno religija jedna od prvih poluga pored vojske-hijerarhijskog vladanja pojedinca ili manjine nad narodom-plemenom...Ipak,moderna demokratija,posebno evropska,sadrzi i tu polugu vlasti koju cini hijerarhijski organizovan kler koristeci je na posredan nacin obzirom na svoju proklamovanu sekularnost...Kod nas u Srbiji se ta poluga vlasti nesto vise rabi,a sta je jasan signal jacanja centralne vlasti i analognih aspiracija.Valja ocekivati slabljenje koristenja religijskih poluga priblizavanjem EU sekularizacijom normi i obrazaca ponasanja koji ce se zajedno s propisima uskladjivati s odgovarajucim u EU.
No to nije razlog za slavlje.Ko misli da je to nesto sjajno...neka misli...I ta demokratija je samo prikrivena hijerarhijska vladavina mesane elite sa prefinjenijim polugama vladanja...Ko se nada grckoj demokratiji taj se grdno vara!Dobice malo papirica iz Brisela (eura)umesto dinara iz Topcidera i jos brze ce ih vracati kroz racune jer ce biti stroziji uslovi placanja...Majko mila,a narod je tako tezak...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana