Ne bih htio zvučati previše pesimistično, ali – ne sviđa mi se ovo što se posljednjih nekoliko dana događa u Sandžaku. Malo-pomalo, Sandžak postaje krizno područje, i to upravo u trenutku kad se najavljuje nova konferencija o Kosovu, i kad u zraku stoji pitanje (kojeg nitko ne izgovara, ali ga ni ne zaboravlja): što bi eventualna nezavisnost Kosova mogla značiti za budućnost drugih zemalja u regiji - prije svega Makedonije i Bosne i Hercegovine.   

Uznemirenje u Sandžaku, bojim se, ima potencijal da stvori novo žarište krize unutar same Srbije, sada kad je Kosovo

Slovensko (slovenačko) usporavanje procesa završavanja pregovora o članstvu Hrvatske u Evropskoj Uniji ima posljedice ne samo za stanje slovensko-hrvatskih odnosa, nego i za Srbiju, odnosno njenu poziciju u odnosu na Evropsku Uniju. To je usporavanje, naime, neočekivana šansa za Srbiju, koja bi ju mogla (ako to želi) iskoristiti za ubrzavanje svog putovanja prema članstvu u Evropskoj Uniji. Iako je Evropska Unija na početku 2009. ponešto marginalizirana u odnosu na početak 2008., isto se odnosi i na druge značajne političke igrače na Balkanu: Ameriku (koja prolazi kroz duboku ekonomsku

Prošlotjedna posjeta ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva četirima latinsko-američkim zemljama: Peruu, Brazilu, Venecueli i Kubi - pokazuje namjere njegove zemlje da poveže „zemlje u usponu", a naročito one koje su skeptične prema Americi. To bi moglo voditi čak i stvaranju neke međunarodne organizacije u kojoj bi Rusija (sama  ili s Kinom i Indijom) imala vodeću ulogu.

Jedna od mogućnosti za takvo povezivanje najavljena je u spekulativnom izvještaju o svijetu u 2025., kojeg je nedavno objavio američki Nacionalni analitičko-obavještajni savjet (NIC). U tom se izvještaju

(Dnevničke bilješke, 11. dio)

26. lipnja 1999 (subota)

Došao Perica. Ručak u Robinson Room, na drugom katu LSE-a. Udebljao se otkako je počeo rat. Kaže da Milošević sigurno pada, i to na ulici. Kad ga pitam za ulogu vojske u tom mogućem prevratu - dakle, ponavljajući Ayelova predviđanja - on kaže da je vojska potpuno nebitna i ponižena institucija. Nisam siguran. Da je Vuk Drašković trenutno najpopularniji među političarima, i da vjerojatno dolazi na vlast nakon Miloševića. Da će uskoro početi javni protesti - opozicija ih je već najavila za 28. lipnja.

Karizmatičnost i relativna mladost Baracka Obame samo su neki od razloga za oduševljenje kojim je liberalna Amerika dočekala njegovu pobjedu. Zabrinutost zbog ekonomske i financijske krize također je imala utjecaja. Pažljiva analiza trendova podrške njegovoj kandidaturi pokazuje, naime, da je on učvrstio svoju premoć upravo u trenutku kad je javnost bila najviše zabrinuta zbog ekonomske (a time i svake druge) budućnosti Sjedinjenih Država. Treći je mogući razlog - osjećaj da se radi o "historijskom", a ne "običnom" izboru. Demokratski je kandidat probudio volju za glas(ov)anjem

Piše mi jedan čitatelj ovih blogova da bi htio pročitati moju analizu razloga ovog zadnjeg vala kriminala u Hrvatskoj - pa evo da udovoljim. Pisao bih o tome i ranije, ali sam, nažalost, imao semestar pun obaveza, a i dovršavao sam američko izdanje svoje knjige („Yugoslavia - A State that Withered Away"), koje će se (napokon, nadam se) pojaviti u knjižarama u decembru - tako da ranije nisam stigao.

Po mom mišljenju, Hrvatska je (slično drugim zemljama post-socijalističkog Balkana, a dijelom i onima iz srednje Evrope) prekrivena mrežom organiziranog kriminala,

Gospođa Marija (recimo da se zove tako, 45-godišnjakinja koja živi, recimo, u jednom slavonskom mjestu: ime i mjesto boravka izmijenjeni su zbog zaštite identiteta – no priča je istinita) na radnom je mjestu već više godina izložena eksplicitnim pritiscima sa seksualnom konotacijom. Budući da je osoba koja provodi te pritiske njen prvi nadređeni („šef“), u ovom slučaju radi se i o zloupotrebi položaja, a možda i o ucjenjivanju na temelju moći koju šef ima u odnosu na zaposlenicu. Prije mjesec dana, Marija se konačno odvažila prijaviti slučaj kao mobbing

U svom ranijem tekstu na ovom blogu, bio sam prilično pesimističan u pogledu posljedica koje bi eventualno priznavanje Kosova kao nezavisne države moglo imati za političke prilike u regiji, te šire – za samu Evropu.  

Nažalost, nisam manje pesimističan i kad se radi o posljedicama za unutrašnjepolitičke prilike u samoj Srbiji. Priznanje Kosova, naime, već je u ovih nekoliko dana toliko osnažilo poziciju srpskog nacionalizma, da je on gotovo automatski postao dominantni javni diskurs – kome će se i u budućnosti biti sve teže suprotstaviti. Srpski nacionalizam, koji

Na kraju ove godine, koja je - uz ostalo - bila i sedamdeseta godišnjica (za Čehe, Slovake ali i sve druge) važne 1938., dajem prostor gostu-autoru Miroslavu Krleži. On je ljubazno donirao svoj esej o samoodređenju, napisan 1943. godine. Aktualan, sasvim. Dakle, evo što piše gospodin Krleža (tek neznatno skraćen):

Samoodređenje

O „Samoodređenju naroda

Evo jednog priloga obilježavanju 40-godišnjice ubojstva Che Guevare: transkript razgovora između njega i Josipa Broza Tita (i ostalih članova delegacije), koji je održan 18. augusta 1959. Transkript sam nedavno našao u Arhivu Josipa Broza Tita.

Razgovor Tito – Che Guevara, 18. VIII 1959.

Pretsednik Republike Josip Broz Tito primio je danas pre podne članove Misije dobre volje Kube sa izvanrednim ambasadorom dr. Ernestom Guevarom Sernom na čelu.  

Prijemu su prisustvovali državni sekretar