Kada sam bila mala, moj stariji brat Viktor i ja smo obožavali da gledamo „Transformerse", „Nindža kornjače" i „Robotek" . To su nam bile top tri crtane serije od kojih su morali špahtlom da nas stružu da ne zaginemo pred teve kutijicom.
Elem, skroz smo bili naloženi na škpškpškpzukškruip (khm, zvuk transformisanja), prateći bez daha kako se Transformersi šibaju sa onim zlim metalnim tranzistorom zkrsrszszkškrzukruip od Megatrona, Nindža kornjače su pravile froncle od Bibopa (mutogen-nosorog) i Rokstedija (mutogen-gicoš), a tek Robotek...bože... jedan od najlepših animiranih SF serijala koji sam gledala.I dalje mi se steže knedla u grlu da li će Rik uspeti da osvoji svoju ljubimicu (koja je btw neviđena lujka) i da li će uspeti da se izvuče iz utrobe svemirskog broda u kome su bili izgubljeni. A tek klonovi, pa neviđeno mračni i zli vanzemaljci, androidi, roboti, kolaps, opustošene planete, apokalipsa, napad, rat, ljubav, snovi... wow.
Ako bi NBS pustila dinar da slobodno fluktuira, kako se zalažu pojedini domaći ekonomisti, skoro je izvesno da bi se kurs formirao na znatno višem niovu od sadašnjeg. Naime, bez intervencija NBS, odnosno dodatnog ulivanja deviza iz deviznih rezervi na međubankarsko devizno tržište postajala bi mnogo manja spremnost banaka da ''otvaraju dinarske pozicije'', sve do momenta kada procene da će se kurs stabilizovati.
Povlačenje NBS sa deviznog tržišta nije realno, ne samo zbog bankrota koji bi zadesio brojna preduzeća, već zbog jednog formalnog zahteva: obaveze NBS da inflaciju
Krajem aprila u Vašingtonu je održano prolećno zasedanje Svetske banke i MMF-a, gde se, pored podsticanja već započetog oporavka globalne ekonomije i stabilizacije međunarodnog finansijskog sistema, razmatrala i preraspodela glasačke moći u korist zemalja u razvoju. Istovremeno je bio i sastanak G20: grupe koju čine 19+1 (EU) najvećih ekonomija sveta, koja je bavila pretećim rastom javnih dugova, rebalansiranjem svetske ekonomije i koja je (za sada, bezuspešno) tražila način za oporezivanje finansijskog sektora na globalnom nivou (u korist fondova namenjenih zaštiti od budućih
Već pri prvom dolasku na Dane Piva u Zrenjanin (pre 3 godine), bilo mi je jasno zašto beogradski Beer Fest nikada neće moći da napravi atmosferu koja postoji u centru Banata. Biće, naravno, u Beogradu više ljudi (pa prestonica je, zar ne?), biće i poznatijih i popularnijih izvođača, veće ponude piva, ali džaba.
Zrenjanin (Bečkerek) je gradić 70tak kilometara udaljen od Beograda, a koji je prilično zadržao stari vojvođanski šarm, pa time odiše centar
Obradovala me je vest da je u Viminacijumu pronađen skelet mamuta starog milion godina: Direktor Arheološkog parka Viminacijum doktor Miomir Korać kaže da je mamut čiji je skelet pronađen, potomak tropskih mamuta koji su pre više od milion godina migrirali iz severne Afrike u Evropu i da je ovo najstarija vrsta mamuta pronađena u Evropi.
Arheološki park Viminacijum, kod Kostolca, sada je jedna od većih turističkih atrakcija
Naslov bloga je i naslov intervjua sa Nikolom Đuričkom iz jednog od januarskih brojeva Ekonom:easta... Taj naslov, a možda i ceo intervju, inspirisao me je da napišem ovaj blog.
Juče smo mogli da čujemo kako se i MMF oglasio oko pokušaja naše Vlade da izvrda dogovor sa njima. Hajde da pokušamo plastično da objasnimo našu situaciju:
- imamo problem da više trošimo nego što možemo da zaradimo
kao u nekom stripu Alana Forda mi na ovakav problem odgovaramo potpuno suprotno i pričamo o
POVEĆANJU PLATA :)))
Ima tome 2,5 godine. Želeli smo da ukažemo na jedan lokalni problem Beograđana sa leve obale Dunava (naselja kao što su Borča, Padinska Skela, Kotež, Krnjača, Sebeš, Jabučki Rit, Kovilovo, Ovča i dr) i pokrenuli smo peticiju za izgradnju pešačkog mosta na Zrenjaninskom putu. Puni entuzijazma dobili smo podršku i Rešivoja, aktivirali prvo građane, zatim i medije, a na kraju apelovali na vlast. Od Opštine, preko Grada, do Direkcije za puteve. U junu ove godine na Ekapiji je objavljena vest:
Sekretarijat za saobraćaj finansirao je izradu glavnih projekta za izgradnju pešačkih pasarela na teritoriji Beograda.
Planirano je da pasarele budu izgrađene na lokacijama: Avalski put - selo Rakovica, Ibarski put - kod motela "Šarić", Lazarevac kod Očage i Zrenjaninski put - raskrsnica Ovča-Borča.
ALEKSANDAR STANKOVIĆ, novinar HTV postupio je danas suprotno odluci Programskog vijeća da se spot "Zaštitimo svaki poljubac" ne emituje na HTV-u. U današnjoj je emisiji Nedeljom u 2 pustio je spot njemačke filmske akademije koji promoviše borbu protiv nasilja.
Iako nije bilo službenog odgovora HTV-a Queer Zagrebu, koji je spot ponudio HTV-u, na Programskom se vijeću moglo čuti da je neprikladan za hrvatsku javnost zbog eksplicitnog prikaza poljupca dvojice muškaraca. O nasilju nad homoseksualcima, obećano je tada predstavnicima Queera,
Da bi odgovorio na to pitanje morao bi da znam sta je Bosna i Hercegovina, šta predstavlja taj geopolitički prostor koga neki smatraju domovinom neki smatraju zemljom a neki smatraju ničim. To je to neminovno trojstvo koje nam se dešava ne samo u nacionalnoj podjeli nego i u podjeli mišljenjana
Od večeras, sa početkom u 20.30 B92 info možete pogledati 10 emisija BUKA koje smo sa našim sagovornicima uradili postavljajući im pitanje Ima li Bosne i Hercegovine ?
Prvu emisiju smo
Naš pokret se razlikuje od ranijih anti-globalizacijskih protesta. Da bismo promijenili društvene vrijednosti moramo se zajedno boriti godinama.
Ako išta znam, onda je to da onih 1% vole krizu. Kada su ljudi u panici i kada su očajni, to je idealno vrijeme da ovi proguraju politiku koja ide u prilog korporacijama: privatizacija obrazovanja i socijalne zaštite, ukidanje javnih usluga, uklanjanje posljednjih prepreka korporativnoj moći. Usred ekonomske krize, ovo se dešava širom svijeta.
Dok gledamo finala svetskih prvenstava i Olimpijada i egzaltirano navijamo ili očajavamo, jedan od utisaka je i da li je sudbina samo naših heroja da budu sušti profesionalci, ili je sveopšta specijalizacija sudbina čitavog sveta.
Mnogi su danas na razne načine želeli da obeleže desetogodišnjicu svrgavanja Miloševićevog režima, ali jedan događaj se bitno razlikuje od svih drugih. Na margini zvaničnih manifestacija, akademskih diskusija i istorijskih TV emisija, 5. oktobar 2010. je obeležila jedna beskompromisna građanska akcija ispred Narodne skupštine Republike Srbije, sa snažnom porukom:
ĐUBRE ZA ĐUBRE - Spontani, ekološki građanski protest
Naime, građani su putem Fejsbuka pozvani da 5. oktobra iznesu đubre iz svoje kuće i, umesto u kantu, izbace ga na plato ispred Skupštine - iste one pred kojom (i u kojoj) su pre deset godina srušili vlast omraženog režima...
Ko se drznuo da pozove građane na tako smeo čin i zašto?
Beogradski zidovi postali su svojevrsne ikone naše svakidašnjice. Grafit snimljen u ulici Braće Jugovića, u blizini Narodnog pozorišta, na teatralan način ilustruje apsurdnu situaciju nastalu povodom predloga Zakona protiv diskriminacije.
Pojedine odredbe ovog predloga su izmenjene na zahtev verskih zajednica, što je izazvalo veliku buru u delu domaće javnosti. Autor ovog
Odgovor na ovo pitanje pokušali su na pronađu učesnici Okruglog stola održanog 6. aprila 2013. u Sarajevu o temi: Stanje međuetničkog poverenja pre 1991. i danas.