Smatrao je da ne može da živi ako ne rizikuje. Ako ne rizikuje život. Svakodnevno. Otkrivao je ljudske strahove, borio se sa njima i pobeđivao... Stavljao se iznad njih.
Pozivam sve koji žele i mogu da dođu na otvaranje moje izložbe slika. Izložiću 14 ženskih aktova, ulja na platnu.
Izložba će biti otvorena u četvrtak 29. Aprila 2010 godine u 19 sati u BLOCK Gallery, Blok 45,
Jurija Gagarina 221, Novi Beograd. Do Bloka 45 vode tramvajske linije broj 7, 9 i 11 i autobusi broj 45, 73, 94 i 95.
Pozdravljam vas uz DOBRODOŠLI.
Sva pompa oko susreta Kusturice i Sidrana podstakla je i mene da se oglasim sa misljenjem prije desetak dana u sarajevskom Oslobodjenju. Ako vas zanima, moja osnovna opservacija je da obojica umjetnika vole da su bliski vlastima pokusavajuc zadrzati aureolu disidentstva. Almodovarova podrska spanskom sudiji Garzonu kojeg vlasti zele suspendovati me podsjetila na Kusturicu koji je postujuci spanskog reditelja i svrstavajuci se u antiglobaliste antiholivudske provenijencije morao primijetiti da Alomodovar ide na demonstracije protiv rezima i establismenta dok je Kusturica bio pored Kostunice i
Osoba A: Jugi, Srbin, generacijama iz Prizrena, danas izbeglica, član odreda od 1954. godine, bio starešina Saveza izvidjača Kosova i Metohije
Osoba B: Oki, Turčin, deda po majčinoj strani Crnogorac, iz porodice starosedelaca, član odreda od 1968. godine, sada rukovodi odredom
Osoba C: Kujtim, Albanac, član odreda od 1970. godine, uvek tu kad treba
Osoba D: Đafa, svi misle Albanac a on Turčin, član odreda od 1982. godine, neizbežan
Osoba E: Hipi, Rom, sasvim drugačiji od nadimka koji nosi, član od 1968. godine, najveći veseljak
Osoba F: Salja, Albanac, član od 1978. godine, najmirniji od svih, ali poslovno najuspešniji
Gost autor: Ivana Vitas Đelić
Kao trener i predavač imala sam priliku da radim sa pojedincima i grupama na obučavanju za korišćenje alternativnih metoda rešavanja sukoba i sporova. Jedna od najrasprostranjenijih i najpopularnijih metoda je medijacija, koja s razlogom zauzima vodeće mesto. Sama reč medijacija vodi poreklo od latinske reči “mediare” što znači posredovati.
Na ovim prostorima u protekloj deceniji sve je
odosmo večeras...
moji klinci i ja, i još neko njihovo društvo...
ja, jedini roditelj, da se razumemo.
U NIN-u se pojavio tekst o predlogu reforme poreskog sistema u Srbiji koji Ministarstvo finansija ozbiljno razmatra. Ovaj predlog je u najdubljem ekonomskom interesu celog društva i ide u pravom pravcu: smanjenje poreza na rad.
Neki ekonomisti izgleda ne misle tako pa su izneli argumente koje mogu samo da karakterišem kao ekonomsku metafiziku i potpuno odsustvo razumevanja suštine problema naše privrede. Makroekonomisti izgleda ne razumeju mikro ekonomiju. Pa da probam da im to približim sa pogledom privrednika.
Od 23. aprila, svetskog Dana knjige, ovogodišnja prestonica knjige i autorskih prava je postala – Ljubljana. Iskreno verujući da Dan knjige mora da traje mnogo duže od jednog dana, ovaj blog, kao moj duboki naklon, posvećujem onome na koga prvo pomislim kada se kaže »knjiga«, velikom Majstoru priče i Umetniku života, piscu kome je ova godina širom sveta posvećena, jer se tokom nje slavi 150 godina od njegovog rođenja – Antonu Pavloviču Čehovu.
i gde na kraju pobeđuju Srbi.
Parafraziram čuvenu izjavu meni dragog Garija Linekera o fudbalu i Nemcima, ali činjenica je da nam košarka baš leži. Hrvati su se nekako oporavili od čuvene trice Đorđevića, ali ova će dugo da boli. Izgleda da je Dule Sećam se jedne pijane noći u Majamiju kad me je stari prijatelj u civilu ubeđivao da je Al Kapone uhapšen samo zato što nije plaćao porez. Govorio je i da je trgovina drogom nelegalna, ali samo u količinama do dva grama. Preko toga je legalna, ali treba da se plaća porez određenim strukturama. Ko ne plaća porez, pliva sa ribama. Tako je na svim meridijanima.
Speaking at Takovo, celebrating the 2nd Serbian Uprising (where they actually managed a good slap at Ali Pasha, leaving the Ottoman Turks to slowly lose interest and drift home 63 years later), the Deputy Prime Minister said:
Neobično je tiho za subotu veče na College Street-u. David je već ugovorio sa nekim prijateljima pa prvo njih srećemo. On ima mnogo prijatelja, i svaki put kad ih sretnem to su druga lica. Prijatelj je animirana plavuša koja je lepo raspoložena i ima neobično široke crne zenice usred svetloplavih očiju. Možda je u pitanju prirodni high - uvek treba ostaviti bar jednu mogućnost za čuda, kao poslednju jabuku na drvetu, je moj brend optimizma.
Pošto naše zdravstvo nije u nekoj tamo trećoj ligi, već u Ligi šampiona, sasvim je logično, jel', da nam ministar zdravlja zaobiđe lokalne zdravstvene ustanove i šampione, te odluči da probleme sa kičmom reši operacijom u Minhenu.
O sopstvenom trošku, naglašava se.
Šta
Imam običaj ili bolje rečeno običavam da svakih deset, ponekad i petnaest godina, ponovo pročitam određene knjige, odnosno određene pisce, odnosno sve što su napisali. U takve pisce spadaju Beket, Marcel Proust, James Joyce, Čehov, Tornton Vajdler, Varlaam Šalamov, Mišima, Danilo Kiš, Andrić, Eko, Borhes, Tabuki, Hajne i naravno moj dragi i omiljeni Bohumil Hrabal. Do