Jer nismo valjda mi krivi, ovako izuzetni i nebeski.
Mislim, shta sad kad smo dovde stigli, a josh uvek nespremni na otreznjenje i delanje?
Glavno da smo slavili neshto kao pobedu, zvonio alarm onoliko, zvuk bio za uzbunu visokog stepena upozorenja, a mi shvatili kao ovacije.
U zemlji chuda gde se kopaju jame umesto temelja.
Gde je kolevka znachajnija od bebe.
Gde policijom moze da rukovodi neko sa kriminalnim dosjeom.
Gde nauku predstavlja neko ko je negira u korist Boga.
Gde su legalizovani tajkuni oni koji su zemlju pokrali.
Gde
Radikalni nacipatrioti - ti političari "sa posebnim potrebama" - već su do sada više naškodili ovom narodu nego svi njegovi neprijatelji. Istrajavanje na nemogućem sužava viziju za išta moguće.
Mirko Tepavac
U nastavku je Tekst Mirka Tepevca, objavljen u današnjem Danasu-izlaganje sa javne debate POSTOJI LI ALTERNATIVA EVROPSKOM PUTU SRBIJE koji je između dva kruga izbora organizovao Forum za međunarodne odnose, čiji sam član
Danas se bira preko pola demokratskih delegata i skoro polovina republikanskih. Delegati će na leto glasati za to ko će biti kandidat njihove stranke na predsedničkim izborima u novembru. Danas se biraju delegati u 24 države, negde su u pitanju izbori - prajmarice, a negde sastanci komiteta - kavkazi. Za jedno sat vremena počeće da stižu rezultati, prvo se zatvara valjda Džordžija, a ja ću kako veče odmiče da dopunjavam ovaj post, sve dok ne stignu rezultati i iz Kalifornije. A i posetioci ovog bloga bi mogli da pripomognu sa vestima, špekulacijama, kalkulacijama, predviđanjima, informacijama i dezinformacijama.
Ne pada Vlada zbog Kosova, već zato što je Vojislav Koštunica rešio da u svoje političko samoubistvo uključi i sve nas. Ne brani se Kosovo tako što se potrudiš da i ostalih 85% teritorije Srbije živi siromašno i u izolaciji. Kako će se nezavisnost Kosova sprečiti ako Srbija odbije da priđe Evropskoj Uniji? Jel to treba da znači da ako/dokle god Kosovo bude nezavisno, Srbija neće hteti u EU? Ako je to strategija, budućnost je očigledna: narednih godina gledaćemo kako Crna Gora polako pristupa EU a mi ćemo se i dalje ponositi što smo crna rupa na zlatnom tepihu.
„DNEVNIK” EKSKLUZIVNO OBJAVLJUJE
EU i njene države članice, s jedne strane, i Republika Srbija, s druge, prepoznajući da Srbija ima ključnu ulogu na Zapadnom Balkanu. Kako u obezbeđivanju stabilnosti, tako i u pogledu ekonomskog razvoja, prosperiteta, a ujedno želeći da prodube odnos između EU i Srbije, koji je zasnovan na bogatom i raznolikom opsegu kulturno-istorijskih, ekonomskih i međuljudskih veza, prepoznajući da je narod Srbije deo evropske porodice i da će produbljivanje odnosa između EU i Srbije, koje vodi ka članstvu imati direktne koristi za narod Srbije,
Pišem ovo pismo, jer me je sve ovo što se događa vratilo u jako loše stanje i jer je, možda, došlo vreme da javno kažem zbogom Srbiji, kojoj sam dao sve i od koje sam zauzvrat dobio samo zlo, kako na ličnom tako i na profesionalnom planu. Činjenica da sam uvek samoinicijativno uradio sve što je u mojoj moći, često dajući i duplo više nego što imam, mogu i treba da dam, ponekad i grešeći u najboljoj nameri i radu – moja mirna ljudska i građanska savest mi govori da imam puno pravo da kažem da mi je dosta. Sve ima svoje granice, pa tako i ja. Snaga i volja koju sam do sada imao su iscrpljene, kao i način na koji sam radio.
Dakle, iskustvo govori dve stvari:
састав на тему . . .осмеју
ловарни малтези ,а притом и мудри, улажу у земљу те некретнине.е у таквој једној поменутој ( вили са припадајућим басеном те парком повећим ) проведох скорашњу ноћ.наиме наведени малтези изнајмљују такве виле за прославе венчања,те 1 зеема који овде састави
Ne volim kad nisam obaveštena. Kad mi promaknu stvari, pa me realnost zaprepasti za dobro jutro.
Jutros je štucavim kreštanjem zagrcalo zvono na ulaznim vratima (sto puta sam rekla Žmuu da se to popravi). Balkanskim, nikadneznaš, pogledom kroz špijunku utvrdila sam da me sa druge strane presovanog drveta, zvanog vrata, gleda nemirna bela loptica na federu, sa crnom tačkom u sredini. Radoznalost bratska sa pavijanima naterala me, da uprkos svim mogućim opasnostima, koje vrebaju samu ženu u stanu, otvorim vrata i rizikujem napad isturenog odreda vanzemaljske invazije.
Odlučio sam da uštedim lovu, krizna su vremena i da se kući umesto taksijem vratim pešaka. Em se štedi novac, em je to neka fizička aktivnost, em je zdravo biti na vazduhu. Posle pola sata sam stigao kući i shvatio da bih mogao da se ugledam na Michaela Jacksona, koji kada izađe napolje stavim masku na lice, ali ne zato što sam umislio da sam ekstra poznat već zato što nam vazduh smrdi. Posle te zdrave šetnje do kuće mene je bolela glava, bilo mi je muka i garderoba mi je smrdela na dim.
Odmah sutradan obavestili su me da je 31. januar nacionalni Dan bez duvanskog dima. E baš lepo. Moj doprinos je da već 16 meseci ne pušim. Od koga je dosta je.
Moram priznati da mi je žao mojih bivših kolega pušača jer u nemanju hrabrosti da se reše problemi velikih zagađivača, kola se sruše na njih. Pušači su nam za sve krivi.
Vest ruske agencije Itar-Tass po kojoj su Mirjana Marković i Marko Milošević od Ruske federacije u proleće 2006.godine dobili politički azil (po nekim listovima čak i državljanstvo) u toj zemlji nužno nameće sledeća pitanja:
Individua može da nas zapanji
Pa čak i na sitnim stvarima koje ne izgledaju toliko nemoguće
Ali tek kada ljudi krenu da rade u zajedno stvara se sinergetski efekat
Koji čini da se još ljudi uključi
Na različite načine
I da se i oni poboljšaju
Ali kada se uključi dovoljna kritična masa ljudi - šta mislite šta je sve moguće?!?!?
U teoriji organizacije ne postoji efekat koji želite da postignete više od sinergetskog efekta timskog rada i postignuća pri njemu. Kada jednom
Ovako je nedavno Politika izvestila o događajima nakon sminanja novog spota JK „Tihi ubica" (boldirao ja):
Afera „Karleuša" potresa Karlovce
Novi Sad - „Lično se smatram poniženim zbog onoga se desilo u kolevci srpske kulture u Vojvodini, u zdanju koje treba da poštujemo kao svetinju. Time smo, nažalost, pokazali da ne poštujemo ni sebe ni sopstvenu kulturu", izjavio je juče pokrajinski sekretar za obrazovanje
Zadnja dva desetljeća svjedocima smo velikih promjena na istoku i jugoistoku Evrope. U razgovorima o tranziciji i njenim posljedicama hvatamo se prvo njenih ekonomskih i političkih produkata i/ili posljedica, neposredno zatim dotaknemo se problematike strukturalnih promjena (npr. zakoni i institucije, njihova (ne)primjerenost, (ne)djelotvornost, čak i izostanak prijeko potrebnih) i društvenih anomalija (porast kriminaliteta, odnos prema osjetljivim grupama i manjinama, …). Tak malo kasnije, ali neizostavno, priča krene u smjeru promjena u demografskim strukturama tih društava, koje