Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Mentalna higijena

PsihoanalizaPsihoanaliza

Psihoterapija je lecenje psihickih poremecaja i oboljenja psihogenog porekla bez upotrebe lekova, tj psiholoskim metodama.Kao rezultat pravovremeno sprovedenih psihoterapijskih postupaka i mentalno zdravi ljudi cesto postaju srecniji i zadovoljniji,sposobniji za bliskost,ljubav,seksualno funkionisanje,uspesniji u ucenju i obavljanju profesionalne delatnosti zive kvalitetnije.Opste je poznato da svi nosimo u sebi neugodna dogadjanja,zaostala iz detinjstva,koja cesto nisu razresena na pravi nacin.Ovaj nedovrseni posao ponekad deluje kao nesvesna kocnica koja usporava i ogranicava razvoj nase licnosti.Ove nesvesne kocnice mozemo psihoterapijom otkloniti i time se osloboditi emocionalnih poremecaja,ali i podstice razvojne procese i kreativne potencijale unutar nase psihicke strukture.Drugim recima mentalno zdravi ljudi psihoterapijom nauce kako da kvalitetnije zive i budu uspesniji u obavljanju svojih uloga(profesionalnih,porodicnih,bracnih,roditeljskih i sl), a da pri tome ocuvaju svoju psihicku stabilnost i dusevno zdravlje,to je postupak psihoedukacije i mentalnog treninga.Psihoterapija je veoma slozen, strucno vodjen proces koji se odvija u posebnim uslovima u kojima terapeut i klijent svesno, ali i nesvesno stvaraju i udesavaju izmedju sebe psiholoski prostor u kome slobodno razmenjuju osecanja,fantazme i misli,prostor za sakupljanje i izrazavanje svesnih i nesvesnih sadrzaja, prostor za promisljanje i rasclanjivanje ovih sadrzaja kao i prostor za izrazavanje telesnih dozivljaja.

U psihoterapiji se koriste kako verbalni tako i neverbalni aspekti komunikacije.Najznacajniji terapijski faktor u psihoterapijskom procesu je odnos uzajamnog poverenja i pozitivnog ocekivanja koji se razvija izmedju terapeuta i klijenta.Dobar terapijski odnos u sustini je prijateljski odnos izmedju medjusobno jednakih pri cemu terapeut, kao pomagac, nastoji da unapredi rast,razvoj,sazrevanje i jacanje licnosti klijenta i poboljsa njegovo funkiconisanje u realnim zivotnim situacijama.Tokom psihoterapijske seanse klijent iznosi svoj problem po slobodnoj volji i terapeut ne ulazi dublje u njegovu proslost i intimu,ako to nije neophodno za razumevanje njegovih sadasnjih psiholoskih teskoca,odnosno ako to klijent ne zeli.Kroz uzajamnu saradnju i terapeut i klijent rade na tome da klijentu pomognu da na najbolji nacin resi problem koji ga ometa u rastu i razvoju njegove licnosti.Terapeut pri tome deluje kao pomagac,edukator i prijatelj dok klijent ulaze vlastite napore da ostvari promene za koje se odlucio.Sve sto klijent saopsti u toku psihoterapisjkih seansi predstavlja profesionalnu tajnu i nacelo poverljivosti.Bez dozvole klijenta nikakav se podatak iz razgovora sa klijentom ne moze saopstiti bilo kome drugom(bracnom drugu,rodjacima,prijatelju,poslodavcu i dr).To je eticka i zakonska obaveza terapeuta.Psihoterapija se primenjuje u svim dobnim uzrastima.Psihoterapijske seanse se po pravilu unapred zakazuju i traju u individualnoj psihoterapiji 45 minuta,a u grupnoj psihoterapiji 90 minuta.Moguce je da nakon par psihoterapijskih seansi klijent oseti ublazavanje ili cak iscezavanje psihickih tegoba,ali da bi se postigla znacajna poboljsanja i dugotrajnost ostvarenih promena obicno je potrebno 5-6 meseci pa i vise.Trajanje psihoterapije zavisi od licnosti klijenta,vrste i trajanja problema,tehnike koja se koristi u psihoterapiji kao i od toga sta je postavljeno kao terapijski cilj.

Ljudi najcesce dolaze na psihoterapiju sa namerom da rese sledece probleme:Strahove razlicitih vrsta,napade panike,strepnju,osecanje napetosti, nesanicu, neraspolozenje,osecanje usamljenosti i nize vrednosti, nedostatak samopouzdanja, negativne misli,osecanje beznadeznosti,iznenadne napade vrucine,tikove,mucanje, pojacano znojenje, zastoj u ucenju, gubitak koncetracije,teskoce u obavljanju profesionalne delatnosti,stanje stresa,gojaznost,zavisnosti od alkohola,cigareta i kompjutera,teskoce u odnosima sa drugima (u porodici,u ljubavnim i seksualnim odnosima, u odnosima sa prijateljima,profesorima,kolegama na poslu,rukovodiocima i drugima.),psihosomatske tegobe.Na psihoterapiju se javljaju i ljudi koji ne ispoljavaju napred navedene teskoce, ali koji zele da bolje upoznaju sebe i svoje potencijale radi postizanja licne kreativnosti,da poboljsaju kvalitet zivljenja, da brze uce, da bolje napreduju u profesionalnoj karijeri, sportu, umetnosti, da budu uspesniji u ulozi roditelja i slicno.

___________________________________________

Ovaj tekst nadjoh na nekom od sajtova.

Koliko je pojedincu potrebna psihoterapija ( posebno u Srbiji )?

Svi vodimo racuna o fizickoj higijeni, a nismo ni svesni koliko je vazna mentalno-emotivna higijena.