Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Suočavanje s budućnošću VI - a Srbija?

Plodna ali suva zemlja: Njiva u jugoistočnoj Srbiji (za jedno sto godina)?Plodna ali suva zemlja: Njiva u jugoistočnoj Srbiji (za jedno sto godina)?U petak smo saznali kakva klima očekuje planetu do kraja veka. Ali ko šiša planetu, da mi vidimo kakva klima očekuje našu staklenu bašticu u narednih sto godina. To ćemo saznati u toku ove godine, kada Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izradi moguća scenarija klimatskih promena u Srbiji.

Već vidimo da temperatura i kod nas lagano raste. Nivo mora nas ne zanima, nismo na moru, nećemo potonuti kao Tuvalu. Oluja će biti, ali će gubiti snagu dok stignu do nas sa Atlantika (Kiril nas je omašio). Izgleda da će naš najveći problem biti voda.

Ono što za sada znamo je da nam se lagano sa juga primiče Sahara. Ona će u narednih nekoliko decenija preći Sredozemno more. S druge strane, verovatno je da će padavine biti obilnije na severu Evrope.

Prema rečima Vladana Ducića, docenta Geografskog fakulteta, pojava polusušnih oblasti se očekuje jugoistočno od linije Negotin-Majdanpek-Kragujevac-Prokuplje-Jošanička banja-Tutin-Preševo (detaljnije).

Mi dnevno unosimo oko 4 litra vode u organizam na ovaj ili onaj način. Za proizvodnju dnevnog unosa hrane trošimo 2000 litara vode, dakle 500 puta više. Za proizvodnju 1 tone žita potroši se 1000 tona vode. Zato će se eventualno smanjenje padavina pre svega odraziti na poljoprivredu.

Kumulativni efekat je sledeći: manje padavina - manji prinosi, skuplja nafta - skuplja mehanizacija, veštačko đubrivo i transport, skuplja nafta - veća potražnja za biogorivom, više zemlje za proizvodnju biogoriva - manje zemlje za proizvodnju hrane.

Dakle kako god okreneš, cene poljoprivrednih proizvoda će porasti. Subvencije poljoprivrednicima uskoro neće biti potrebne. Mi koji živimo u gradovima trošićemo na hranu veći deo svoje zarade nego danas. Čak iako budemo imali visok nivo poljoprivredne proizvodnje, na nas će uticati poremećaju u drugim delovima planete, ali o tome u sledećem nastavku serijala.


Bitno je i da se obradiva

Bitno je i da se obradiva zemlja djubri sa prirodnim djubrivom, jer mi se cini da su se npr. u Holandiji presli i poceli da koriste vestacko. Sada cujem da se i oni vracaju prirodnom djubrivu.


Bojim se

da nismo uopste svesni sa kakvom se vatrom igramo. Iskreno, sumnjam u predvidjanja, tj. da se ona mogu primeniti na citavu teritoriju, mnogi krajevi nase zemlje su poznati po cudljivosti mikroklime, tako da globalna predvidjanja nikako nece diktirati razvoj situacije u svim krajevima. Bice tu svega i svacega, ali se slazem da nas generalno ceka "susni" razvoj situacije. Jedina, po meni, olaksavajuca okolnost je ta sto kroz nasu zemlju prolazi Dunav, na tako kratke staze (100 godina) nepromenjiv vodeni resurs (veliki deo Evropskog sliva cini tu reku). Nadam se da ne gresim, naravno.


Videćemo šta kaže RHMZ...

... u svojim scenarijima. Ti si u pravu, očekuju se veće padavine na severu Evrope, a ta će voda nama stići Dunavom. S druge strane, jug kontinenta će biti suvlji, tako da će definitvno promene kod nas biti raznolike. Ovo će imati uticaj na vertikalu sever-jug i potencijal razvoja inače siromašnih krajeva na jugoistoku Srbije.


oj' dunave . . .reeko

ju ,baš sam se usplahirio ,neće valjda i ON presušiti zarad nervoze pretstojeće klime jer tkoćemi onda poverovati u pričicu koja sledi . . .
dunava sam prvi put preplivo u petnajstoj i to samo zato da bi stao ured koji je kod Cvete imao šansu za redaljku.naime prvenstvo ona je davala samo onima koji reku preplivaju al' u maju. Volela je odvažne i filmove smačovanjem da gleda pa je tako i svoj kriterij kreirala.ostalima takodjer bi nudila ,po izboru ali sa čekanjem, pa ko ima kade . . .no mi mladi svakako ne , žurbe puni.
To sa rekom uopšte nije bio naivan poduhvat jer uslov je bio da sam to uradiš ,ne u društvu.obala uz naše selo glibava,preko rit,brzaka podosta,a voda skoncem aprila baš hladnjikava i povelika nakon zimski otapanja uzvodnih.
A to sa Cvetom beše dobitna konbinacija, ona pohotna,nimfos, odnas starija a mi mladi potentni, ma perje je samo letelo.imala je ona i brata vujicu okom se brinula,ludog od zapravo s papirom izbolnice, bezopasnog krezu, koji je stalno slinijo i sisao neku lutku njanju ,krpenu, cereći se i mumlajući.ko zna gde bi lutale njegove misli kada je posmatrao sestru ujaslama pod oznojanim telesinama jahača,dok su balegljive krave u smradnoj ladovini štale preživale, a mi potencijalni, ozgo sa senika ,pomno pratili svaku kretnju ,masturbirajući i . . . .nared čekajući .


U bre, Tvorče

ova baš mračna. Počela k'o srpski Maggie May a završi se k'o Breaking the Waves. Nemoj tako, vi'š da bez vode ostajemo.


gosn cerevicane

ja se iskreno nadam da su ove vase price, makar vecim delom svojim, fikcija.


Gosn Stankoviću

Izvinite, nisam stavila u naslov poštovani (da ne prvlačim bespotrebno i neželjeno i preveliku pažnju drugih, već samo Vašu), a zaista ste za mene poštovani. Spontano izazvana Vašim zanimanjem za gosn Čerevićana, (a čija sam tajna a vatrena obožavateljka i svašta još nešto (eh, bila tajna, bar do sada, brbljiva, brbljiva ja; a za svašta nešto, pa detalji i nisu obavezni, zar ne? - da ne sitničarimo)) došla sam do jedne (za mene izvanredne ideje (za druge ne znam)), a to je:
Da Gosn Čerevićan dobije svoj blog.
Razloga je mnogo, i za i protiv, ali ih ja neću nabrajati (osim ako ne bude insistirano) a zbog (razumljive) moje neobjektivnosti.
Šta mislite o tome?
Ja mislim najozbiljnije.


ja sam

za. ali nemate pojma koliko sam ja tek postovalac istoga, stalno mu obozavalacku postu saljem. a odnjega sam ovaj stil sa glaglom nakraju naucio.
no pre no sto cemo se urednistvu s molbom obratiti samoga gdina cerevicana upitati treba, sto cu evo sad elektronskom postom uciniti.
jedino sto ce morati malo interpunkciju zatu priliku srediti. :-) da se nemucimo se ovako citajuci.

i manteme molim vas stim gospodine, moze i po imenu i i nati. ko mene uzivo upozna nati mi se obraca, za drugacije ne inspirisem.


Ja ne bih ništa menjala u

Ja ne bih ništa menjala u njegovom stilu. Interpunkcija je upravo deo toga a i deo njegovog neodoljivog šarma i originalnosti.
Slažem se za traženje mišljenja svih glavnih igrača (nisam pronašla prikladniji izraz), a to su upravo bili neki od tih razloga koje sam preskočila da nabrojim.
Ako treba ubeđivanje - da ubeđujemo (sve koje treba).


serem

izvinjavam se, svima. ja to iz cisto egoistickih razloga. namucim se citajuci. ali, ako, u stvari, vredi muciti se. povlacim sta sam rekao.


Nemojte se naljutiti na

Nemojte se naljutiti na mene, molim Vas, razumela sam ja Vas, ali ja ostajem pri tome da ništa ne treba menjati. To je za mene - njegov rukopis, to je ON, i baš je takav - savršen .
p.s.zaboravila sam da dodam u predhodnom komentaru: "...i njegove magične privlačnosti:" (da opet preskočim detaljisanje oko moje (razumljive) zaboravnosti)


Deki

care. Ma, ne plaća tebe Inter džabe 10M evra.


svaki ja cent

tu zaradim, zemljace. :-)

nego jednom u madridu, dobih na ime predsednicki apartman za cenu obicne sobe. kad su me videli, razocarali se.

Da se vratimo na temu, ja, u svojstvu samozvanog urednika knjizevnog kutka ovoga bloga, poslah pismo kako knjizevnom otkricu, tako i glavnom dasi/razredonom staresini. pa ako se obojica sloze, eto nama cerevicana na blogu. no mislim da ce teze biti umetnika nagovoriti nego urednika.


nego jednom u madridu, dobih

nego jednom u madridu, dobih na ime predsednicki apartman za cenu obicne sobe

Sa sve 'opremom'? Ma, što se nisi zalizao, ne bi primetili.


Dejane

Hvala Vam. Držim palčeve svima, a naročito Čerevićanu.


Šeherezada: "Hvala Vam.

Šeherezada: "Hvala Vam. Držim palčeve svima..."

I još ponešto.

"...a naročito Čerevićanu."


Ja bih sekondirao

Šeherezadu. Ili ovakav Čerevićan ili nikakav. Ne treba nam DS d seknd, ;).


a sta pa men' fali?

leba ti? :-)


Napisajo

gore. Al skoči, bokte!


m,a jok

to je parafraza. kad sam vodio luciju na selo. a svi kao: sto je lepa, pa sto je slatka. a jedna baba: "a sta pa njem fali?" pa se setih sad toga.


pazi deki

ulecem bez prethodne najave&citanja, ali nista ti ne fali koliko ja znam :-)))


Nisam Gosn Stankovic,

ali ako se moj glas makar i malo vazi - podrzavam sasvim!


Nisam Gosn' nsarski,

Ali ako se moj glas igde racuna, imate ga za ovu akciju! :-)))


Da Gosn Čerevićan dobije svoj blog!

Moje postojanje bi dobilo potpuno novi smisao! Da, naravno! Tolike budale imaju blogove, a jedan ultimativna bloška institucija (ovo najozbiljnije) da je nema. Nema smisla.


Nisam Feruggia

ali i moj glas ide za Čerevićana VIP blogera!


aha...

a ja sam greta garbo :-)))))
ps. si cuo novi trach? farbam se uskoro u crveno. tvoji snovi ce se konacno ostvariti :-)))) zaBoLecete crveno! :-ppppp


nisam doctor wu,

ali me ceo ovaj thread do suza nasmejao.


i mene

'suza suzu stize' :-))))


Greta,

ti li si? Uffff, ono gore crveno. 'de će ti duša?


Pogrzhavam

da cherevican dobije svoj blog, josh samo da mr. Restak prihvati...


komsija

kako da ti se javim kad ne prihvatas postu? Javi mi se, molim te.
trol off


Susetko

vec sam negde okachio mail, ali evo opet:

kazezoze@hotmail.com


Ivane

interesantan je taj podatak o liniji Negotin-Majdanpek-Kragujevac-Prokuplje-Jošanička banja-Tutin-Preševo, imas li neki link sa objasnjenjem zasto bas tamo - nisam geograf pa nemam ideju zasto bas ta linija

Inace iz licnog iskustva znam da jugoistocna Srbija unazad deceniju ima problem sa susama. Stara planina, inace veoma bogata vodom, pokazuje znake posustajanja - pamtim njene planinske reke od pre 20ak godina, kolicina vode u njima iz godine u godinu je dramaticno manja, to ce potvrditi i svi lokalni stanovnici. Izvori koje su lokalna sela koriste za pice imaju sve manje vode. Ove godine na Staroj planini nema snega, prethodnih godina manje nego ranije. Mozda je to samo kratkotrajan blip za istoriju i statisticki nema nikakvo znacenje ali ja se plasim ...


Dok čekamo RHMZ da izradi scenarija...

... jedino mogu da ti ponudim svoje laičko mišljenje. Nama kiša dolazi sa zapada, pa su padavine najveće u zapadnom, a najmanje u istočnom delu zemlje. Kako se nivo padavina bude smanjivao, biće više pogođen sliv Južne Morave nego sliv Drine. E sad, nama voda još dolazi niz Savu i Dunav, a to je kiša koja je pala na Alpima, dakle mnogo zapadnije. Dolazi i niz Tisu, ali sad sam počeo da komplikujem.


Ivane

hebote, pa ti počeo k'o Kusovac pred izbore. Čukni tri pat vo drvo.

A izgleda da isto mislimo po pitanju srednjoročne politike Srbije (ajde ne mora sve da se speluje, da ne skaču kerberi na nas). Majstore, ako ovako nastaviš, imaš 4 glasa.


Juzno voce

Mozda bismo mogli da se preorijentisemo na proizvodnju juznog voca, manje truda treba za njegovu proizvodnju nego za psenicu, a zemlju i onako nema ko da radi


:)

ivan i srdja ponovo na istom zadatku :)


Neee!

Zavera je otkrivena ;)


zagadjivaci

gotovi su !


Globalno otopljenje skoro da

Globalno otopljenje skoro da neće imati nikakvog uticaja na količinu padavina u Srbiji.

Malo je to sa vremenom drugačije

Vreme na Balkanu funkcioniše otprilike ovako:

Zima počinje (klimatski, ne astronomski) kada nad evroazijskim kontinentom i Mediteranom bude uspostavljena tzv. Zimska raspodela pritiska (najčešće kraj oktobra). Nekoliko većih područja niskog pritiska su tada u Mediteranu od područjima bitnim za Balkan vredi pomenuti (gledano sa istoka na Zapad) - Krit, Krf, Palagružu. Ta područja će biti tu što je jasno svakome ko ima iole znanja o klimi jer ne mogu biti nigde drugo i kada bi temperatura porasla za 10 stepeni prosečno što je nemoguće.

Pošto cikloni (da uprostimo ciklon=kiša) gledaju uvek da prođu područjima najnižeg pritiska (razlog je valjda jasan) cikloni će uvek prolaziti kuda inače prolaze bez obzira kolika temperatura bude - područja najnižeg pritiska će biti tu gde jesu jer ne mogu biti nigde drugo). Cikloni bitni za Balkan tj oni koji tu stižu (ponavljam bitni, ima i drugih) su oni koji stižu sa Atlantika i to iz dva pravca - preko Grenlanda i Islanda i preko Brit. ostrva ili Bisk. zaliva i bitan je ciklon koji se stvara u Đenovskom zal. Namerno pominjem odakle stižu da pokažem koliki su to cikloni zapravo. Oni deluju nakon Balkana još ohoho na istok tako da Balkan njima svakako nije nikakvo rubno područje na kojem bi mogli da se potroše.

Istovremeno (zimi dakle) na vreme na Balkanu utiču područja visokog prtiska (anticiklonalna) čiji su centri iznad Alpa (manje područje) i iznad Sibira (veće, daleko veće područje). I ta dva centra će biti tu jer ne mogu biti nigde drugo što takođe zna svako ko ima iole predstavu o klimi. Takav raspored manje više traje čitave zime. I tu je reč o ogromnim tzv. stacionarnim anticiklonima na koje glob. otoplj. ne utiče.

Ako je zima blaža onda je svakako kišnija jer je to iz ovakve raspodele pritisaka logično, a i iskustveno je tako to zna svako. I obrnuto važi: Zime ako su sušnije one su i hladnije što je takođe poznato.

Globalno otopljavanje - što se klimatske zime tiče - može SAMO povećati padavine kada je reč o području Balkana. Znači upravo suprotno od pretpostavke.

Klimataka zima prestaje na Balkanu otprilike u aprilu tj najčešće prestaje tada, dakle ovo važi otprilike grubo gledano za period oktobar-april.

Kada se uspostavi tzv. Letnja raspodela pritisaka (najčešće maj ili prva polovina juna) ključni uticaj na Balkan dobija Azorski anticiklon. To je jedna fantastična pojava jer je reč o fenomenu da manje-više slični uslovi vladaju na jako velikom području - od Atlantika skoro do Indije što uopšte nije karakteristično za područja umerene klime s tim što se pritisak smanjuje ka istoku. Ali zahvaljujući tome, videćemo, tj zahvaljujući I tome, videćemo, eventualno povećanje pros. temperature neće ni leti imati uticaja na padavine u Srbiji.

Polje se prostire se leti od Azora (Atlantik) sve do tzv. Karači depresije (dakle i iznad Arabijskog pol, i iznad Irana i Afganistana). Takva raspodela pritiska uzrokuje da čitav Balkan koji je pod presudnim uticajem ovog ogromnog pojasa ima vedra, suva, vruća i sunčana leta. Cikloni prolaze severnije. Takvo vreme, klimatsko leto traje najčešće do kraja avgusta i početka septembra kada nastupaju poremećaji.

I u ovom slučaju je reč o velikim anticiklonima na koje globalno otopljavanje neće bitno uticati.

Znači jedino što je moguće da se dogodi su blaže zime sa više padavina i leto koje ne bi bilo duže, ali bi bilo pomereno ka jeseni.

Globalno otopljavanje bi leti teško moglo pogoditi područja u Alpima itd. dakle otprilike geogr. širine recimo Slovenije, Austrije, Mađarske ako bi se i na to područje proširio uticaj letnjeg polja visokog pritiska Azori-Karači depresija. Oni pošto su zimi i onako pod presudnim uticajem Sibirskog anticiklona došli bi u situaciju da im je velika frka sa padavinama.

Azorski anticiklon biva "isteran" ciklonalnim aktivnostimaogromne površine Atlantika tako da ni tu globalno otopljavanje ne bi trebalo da ima uticaja. Atlantik će u tom smislu uticati na zapad ka Karibima (jer se cikloni na severnoj hemisferi tako vrte, a na južnoj obrnuto) i u Meksiku.


Also sprach

Lumen


Doktore

od kuda vi ovako rano :)

Inace, odlican Srdjanov post, svaka chast majstore.


Ma, Lafe

kraj smene. Ovde na portirnici.

Inače, post je pravi... lumenski. Pridružujem se čestitkama.


Zahvaljujem nikakvo epohalno

Zahvaljujem

nikakvo epohalno znanje veće od onog koje mora posedovati svaki dobar nautičar.


Boga mi, ti bi

kod mene na Malti odma' dobio pos'o.


Nećemo dugo čekati, Srđane...

... da vidimo ko je u pravu.

Srđan Kusovac wrote:
Globalno otopljavanje - što se klimatske zime tiče - može SAMO povećati padavine kada je reč o području Balkana. Znači upravo suprotno od pretpostavke.

Kada je reč o području Balkana, nije isto Bugarska i Bosna (da ne pominjem Grčku). Zato govorim o jugoistočnoj Srbiji, a ne o zapadnoj. Kad je reč o smanjenju padavina, nije problem u zimi, nego u letu.

Naši meteorolozi su više puta upozoravali da će se padavine smanjivati i to u toplijem delu godine prosečno za pet do 15 procenata, a to će za posledicu imati smanjenje vlažnosti zemljista za 15 do 20 odsto. Najcrnje prognoze odnosile su se na Negotinsku krajinu, gde je očekivano smanjenje padavina čak 40 procenata, dok je u u istočnom, jugoistočnom i južnom delu Srbije očekivano smanjenje od 30 odsto, u Šumadiji i Pomoravlju od 20 odsto. Procenili su da bi se do 2010. godine u Srbiji mogle pojaviti dve polusušne oblasti, jedna u istočnom, a druga u jugoistočnom i južnom delu zemlje, koje bi se širile i do 2020 zahvatile oblast jugoistočno od gorenavedene linije.

Najveći deo vode (nekih 80%) nama i danas dolazi spolja, rekama kao što su Dunav, Sava i Tisa, tako da i nema kiše, problem bi u Vojvodini bio rešen navodnjavanjem (sada se navodnjava manje od 2% obradivih površina). Jedino u jugoistočni deo zemlje ne utiče nijedna reka. Oni zavise od samo od padavina.


Da, to da, povećanje

Da, to da, povećanje prosečne temperature i s tim u vezi isušivanje zemlje pogotovo u istočnijim delovima. Ali što se padavina tiče ne presudno ja mislim.


Srđane...

... izveštaj IPCC kaže da je povećanje padavina u severnoj, a smanjenje u južnoj Evropi već počelo (stranica 6). Dakle IPCC uočava i veće isušivanje, ali i manje padavine za Mediteran.

Kako sam ja video na mapi koja prikazuje promene letnjeg režima padavina za scenario A1B (na stranici 20 izveštaja) ima jedno veliko crvenilo (znači smanjenje padavina od 20%) na potezu Karibi-Mediteran (drugi je na potezu Brazil-južna Afrika-Australija).

Na Balkanu ovo crvenilo ide od Albanije na severoistok do južne Ukrajine pa onda na istok ka Kaspijskom moru. Severno od toga je svetloplavo (znači nema velike promene), a onda tamnoplavo (to je porast od 20%). Problem je što je mapa mala, ali fakat je da ta linija ide kroz Srbiju, što znači da je deo severozapadni svetloplav, a deo jugoistočni crven.


Ivane,

sinoc sam citao jedan neobican clanak u Bulletin of the American Meteorological Society pa sam se setio tvog bloga. Mozes da skines pdf ako te bude interosovalo ovde. Poz.CM


Hvala, CM...

... izgleda potpuno SF, naročito weather wars. Pročitaću večeras.


Srdjane

argument koji koristite je circularan mada ilustrativan. Evo zasto. Najpre "djenovska depresija", "sibirski anticiklon", "azorski anticiklon", "islandska depresija", "etezijanski vetar" etc nisu atmosferska stanja nego multidekadne srednje vredosti polja pritiska. Ona se dobijaju tako sto se raspodela prizemnog pritiska uzorkuje jednom dnevno u toku recimo 3 meseca zime (jan, feb, mar) i tako za N zima. Onda se sve sabere i podeli sa Nx3x90.

Problem je u tome sto se ne moze uzimati nesto sto je rezultat ogromnog broja stanja kao argument u objasnjavanju ponasanja tih istih stanja. Takav argument bi ocigledno bio cirkularan. To je tradicionalan koncept koji potice iz prve polovine XX veka dok klimatotologija jos nije postala nauka pa se sve "objasnjavalo" ili bollje reci opisivalo mapama srednjaka.

Fizicki mehanizmi koji odredjuju klimatski sistem danas se traze bas u varijabilnosti klime, a ne u njenoj srednjoj vrednosti.

Globalni klimatski sistem je definisan kao unija atmosfere, kriosfere, hidrosfere, biosfere i povrsinskog sloja litosfere. Pri tome je atmosfera, buduci da ima najmanji toplotni kapacitet u odnosu na ostale sfere "slave". "Masters" se nalaze u stanju labilne ravnoteze, tako da ih mala ali dugotrajna atmosferska promena moze ozbiljno poremetiti. Zauzvrat "master" "kaznjava" atmosferu tako sto je povlaci za sobom u promenu. Ali tatkvi katastroficni scenariji su malo verovatni iako moguci - sto pokazuju numericke simulacije sa ad hoc perturbacijama brzine topljenja ledenog pokrivaca ili/i okenaske cirkulacije.

Lokalna klima je opisana ne srednjom vrednoscu nego funkcijom gustine raspodele atmosferskih stanja.

Globalna klima se danas proucava istrazivanjem fizickih mehanizama koji dovode do pojave klimatskih telekonekcija ili dipola.

1) efekat zagrevanja na lokalnu klimu

Koliko se meni cini vi tvrdite da ce pattern srednje vrednosti prizemnog pritiska sacuvati u buducnosti svoj oblik pa da tako nece doci ni do kakve dramaticne promene klime. Ovakav zakljucak ne mora da bude tacan. Ono sto svi numericki klimatski modeli pokazuju je da ce doci do translacije gustine verovatnoce:

Ova slika je banalna, ali pokazuje da ce toplotnih talasa biti mnogo cesce, da ce apsolutni maksimumi biti prevazidjeni i da ce trajanja toplotnih talasa biti duza. Na konferenciji o klimatskim promenama u Montrealu 2005 su prikazani rezultati po kojima ce u Baselu (Ch) u periodu 2070-2100 biti ~20 dana godisnje sa temperaturom od preko 35°C, dok ih je u prethodnom veku bilo 1. (ove brojeve dajem "odokativno" kako sam zapamtio). Srednja vrednost se pomera blago u desno ka vecim temperaturama ali desni rep krive se izmice daleko u desno i kriva postaje vise asimetricna, sa vecom varijansom. Slicne promene se odnose na padavine. Kod padavina u Baselu se desava izrazit porast varianse. To znaci da ce se pojaviti veoma susne godine bez kise u toku leta i izrazito vlazne sa letnjim i jesenjim poplavama a da ce normalnih, prosecnih godina biti manje. Srednja vrednost padavina bice samo malo manja nego sada.

2) Telekonekcije

Telekonekcija je pojava sinhronizovane varijacije jedne ili dveju varijabli (atmosfere ili okeana) na udaljenim lokacijama na planeti. Primeri:
-ENSO
-NAO
-AO

Za klimu Evrope i Kanade najvaznija je NAO. Od toga da li je NAO u + ili - fazi zavisi kolicina padavina i temperatura u Evropi pa i Srbiji. Nao je dipol i za klimu Evrope je od presudnog znacaja polozaj polova NAO i njena amplituda i faza. Upravo te velicine korelisu sa onim promenama u gustinama raspodele koje sam pominjao gore.

Fizicki mehanizmi koji upravljaju dipolima su jos neobjasnjeni i predmet su intenzivnog rada klimatologa. Teorija je napredovala zavidno samo u objasnjavanju ENSO. Danas klimatolozi mogu da se pohvale da je ENSO u prilicnoj meri objasnjen fenomen. Tome doprinosi cinjenica da je ENSO i jedina telekonekcija cije se ponasanje u proslosti moze sa statistickom znacajnoscu simulirati numerickim modelom klime. Cesto se zato kaze da sezonska prognoza ne bi bila moguca da u atmosferi ne postoji ENSO.

Sve oovo ispisujem jer je klima daleko kompleksniji sistem nego sto bi se dalo zakljuciti iz vaseg komentara. CM

P.S. Priznajem da sam bio prijatno iznenadjen citajuci vas komentar zbog mnogih detalja koji su nesumnjivo tacni iako niste klimatolog. Verujete li da se tacno tako kako ste izneli klimatologija i danas predaje na Fizickom Fakultetu BU.


Hvala Corne, korisno je

Hvala Corne,

korisno je naučiti. Ja sam napisao da nisam nikakav stručnjak za klimu nego me to prosto zanima (a napisao sam i zašto), a onda je to neminovno ipak na nivou recimo to tako znanja XX veka kao što recimo prosečan zaljubljenik u fiziku verovatno ne ide dalje od "klasičnih" grana.


Slazem se za klasicnu

Slazem se za klasicnu fiziku. Dok sam citao prosto sam se cudio kako je moguce da baratate tako detaljnim opisom atmosferske cirkulacije nad Evropom , buduci novinar po zanimanju. Shvatio sam kako je moguce tek kad se pomenula nautika. Cini mi se da je sve sto ste napisali od presudnog znacaja za vreme na Jadranu, a ono bas ume da iznenadi pomorce. Gde bese skola nautike - Kotor, Split?


Corn Mouthe

Ja sam možda propustio deo priče zbog nedostatka vremena, a interesantno bi mi bilo naučiti više o sledećem:

Još davno, pre više od 15 godina, smo mi probali novu verziju simulacionog softvera nad elektronskom pločicom koja je služila kao interface između senzora i kompjutera u satelitu koji je, između ostalog, trebao da očitava temperaturu površine mora sa rezolucijom od 0.3 stepena celzijusa.

To je meni zvučalo neverovatno precizno i baš me interesuje dokle je dobacilo to merenje (temperature, pritisci, vetrovi, struje, šta li već, ja o vašoj industriji ništa ne znam) i kako stoji odnost između mogućnosti merenja i mogućnosti procesiranja tih podataka.

Gde su najuža grla u modeliranju klime?


...a Pancevce kada pitas

...a Pancevce kada pitas koji im je najveci problem, oni ti odgovore bas kao i vecina ljudi u Srbiji: nezaposlenost. Prokleta predizborna parada je prosla bez i jedne reci o problemima zastite zivotne sredine. Narod to mlogo ne vole da cuje...
Valjda racunaju da je srpskim bebama na dnu hierarhije potreba ipak Kosovo, a ne potreba za cistim vazduhom i pitkom vodom.

Ay vey...


Ovo nije direktno povezano sa temom zagrevanja,

ali jeste sa zagadjenjem. Naime, pored sveg djubreta kojim smo zatrpali i zatrpavamo Zemlju, poceo je da biva akutan i problem kosmickog otpada. Konkretno, u orbiti oko Zemlje se trenutno nalazi oko 10,000 razlicitih predmeta, napustenih satelita, svemirskih olupina, itd. Graficki predstavljeno, situacija danas izgleda ovako:

To je, otprilike, kao kad bi svaki automobilski krs koji se ikad pokvario ostavili pored puta da rdja. Moze se zamisliti kako bi putevi danas izgledali. E, slicno je sa kosmosom, samo sto krace traje te jos nismo uspeli bas sve da zadjubrimo. Ali, ako ovako nastavimo...nove radne pobede su pred nama.


pa koliko sam ja citala

kazu da je jedno od resenja da mi nas otpad lansiramo u kosmos


Da, to su kao ona stara resenja

- bacimo otpad u more. (Pre nekoliko stotina godina, ljudi su djubre bacali kroz prozor). More je veliko, sta, nema veze. Well, to ocevidno vise ne moze.


a ja pre neki dan

gledala jednog koji je objasnjavao kakav je feeling biti usisan kroz crnu rupu.


pretpostavljam

da je crna rupa pasoska kontrola pri ulasku u srbiju


Ovo je zaista

porazavajuca slika.


sta, sta...

....to nije starry, starry night nego djubre....mada, isto izgleda i inace, ne samo na nebu......

e, da nam je neko onomad rekao da cemo se jednom sekirati zbog klime ne bi mu sledovalo "ala laaaazes", samo bi se prekrstili


SF ideja..

Gasovi kao sto su metan i CO2 prave efekat staklene baste tako sto vracaju toplotu nazad.. Ima li gasova koji mogu da sprece deo toplote da dodje do zemlje, i da samim tim smaknu temperaturu, ako bi se proizveli u ogromnoj kolicini, pod uslovom da inace nisu skodljivi?

(znam da se ne uklapa za vise redova velicina, ali mi zvuci interesantno..)


Ne znam za gasove...

... čitao sam ovde da je neki Tom Wigley predložio da ispustimo SO2 u stratosferu, kao to će da pomogne. Ali evo, efekat staklene bašte možeo umanjiti ako značajno povećamo broj onih gore olupina u orbiti o kojima je pisao Šarski, a koje će zatim odbijati zrake Sunca.


Bilo je negde predloga

da se montira veliki "svemirski suncobran" kojim bi se smanjila jacina Sunceve svetlosti koja dopire do Zemlje (pominjali su cak i ogledala). Meni se cini da su to jalove fantazije, barem za sada.


@ medjutim

"metan i CO2 prave efekat staklene baste tako sto vracaju toplotu nazad"

radi se o EM zracenju.

"Ima li gasova koji mogu da sprece deo toplote da dodje do zemlje..."

To bi bio neki gas koji bi apsorbovao vidljivo zracenje Sunca a bio relativno propustljiv za infracrveno zracenje Zemlje i atmosfere, plus ne bi reagovao sa drugim sastojcima atmosfere i koji bi se emitovao na pristojnoj udaljenosti od povrsine da zamraci povrsinu zemlje. Ne znam da li postoji takav i kako bi se to sprovelo. Zauzvrat postoji aerosol i niski oblaci koji imaju upravo takav efekat. Nesto vise o tome na undergraduate nivou mozete naci u poglavlju 6.6 ovde. Poz. CM


IPCC IS92a scenario


a sada nesto sasvim drugacije

odlican blog za razbijanje iluzija eko-katastrofista

http://www.globalnozagrevanje.blogspot.com/