Crnog. Ako kažu da vam prodaju crni, lažu.
Kad mi je letos najdraža kuma pomenula da je prijatelj-pekar savetovao da prestane da kupuje crni hleb jer je obojena varijanta belog, pomislila sam da je možda u pitanju ta jedna pekara u Beogradu i zaboravila njen savet već sledećeg jutra kad sam ipak, jelte, za decu kupila onaj zdraviji, crni. Onda pre par dana naletim na Politikin članak i izjavu načelnih u Ministarstvu poljoprivrede da se brašno tipa 1100 od kojeg se pravi crni hleb NE proizvodi u Srbiji:
"Pravog crnog hleba u Srbiji nema" tvrde u Generalnom inspektoratu Ministarstva poljoprivrede. Iako potrošači svakodnevno na rafovima trgovinskih lanaca biraju crnu veknu verujući da tako kupuju zdraviju namernicu, inspekcije kažu da je uglavnom reč o obojenim veknama.
Pekari tvrde da je neisplativa proizvodnja brašna tipa 1100 jer mali broj potrošača želi da kupi pravi crni hleb. Ja tvrdim da je u pitanju čista obmana. Štaviše mogla bi da se uvrsti u Top10 najvećih obmana potrošača Srbije, na čelu sa Unijom Pekara i saučesnicima u vladinim inspekcijama. Kako da potrošač traži pravi crni hleb, kad je uveren da ga već kupuje? I ne samo da se hleb boji, nego nije dostupna ni lista sastojaka, pa možemo samo da nagađamo čime se boji (šuška se da je u pitanju melasa ili kakao), i šta se još dozvoljeno ili nedozvoljeno nalazi u njemu.Kako se ustvari belo brašno razlikuje od integralnog ili crnog? Kada se seme ugreje do te mere da omotač i klica otpadnu ostaje "endosperm" ili jezgro bogato ugljenim hidratima i proteinima (UGLAVNOM NEZDRAVO) čijim mlevenjem se dobija belo brašno. Za integralno brašno melje se celo seme, zajedno sa klicom i omotačem koji su bogati antioksidansima, vitaminima, vlaknima (UGLAVNOM ZDRAVO). Na sajtu Društva za prevenciju dijabetisa stoji da se konzumiranjem hleba od integralnih žitarica znatno smanjuje opasnost od šećerne bolesti. Takođe na sajtu američkog ministarstva poljoprivrede kao prednosti konzumacije integralnih žitarica navodi se sledeće: snižavanje rizika za srčanih oboljenja, poboljšano varenje, lakše održavanje telesne težine, u trudnoći manji rizik od malformacija nervnih kanala fetusa.
Nisam bila lenja pa sam pohitala juče do pekare na ćošku ovde u Deutschlandu i napravila par sličica da vam pokažem kako je rešeno označavanje "semaforom": Zelenu tačkicu dobija hleb od integralnog brašna, crvenu hleb od belog brašna, a žutom se označava hleb od mešanog (50-50). Pored toga, svi sastojci u hlebu su navedeni na etiketi, pa ko voli da se informiše o tome šta jede, nek izvoli.
Evo i slika našeg najomiljenijeg hleba, naravno od integralnog brašna sa semenkama od suncokreta, lana, i rendane šargarepe...To ne znači da nikad ne jedemo beli, pogotovo volimo one vruće bele zemičke za doručak vikendom, ali uglavnom kupujemo integralni. Jer je zdraviji. I kad se naviknete, ukusniji.
I na kraju pitanje za nadležno Ministarstvo (da, moram da završim pitanjem "šta smo naučili" iako bi trebalo da je očigledno): Parola 90-tih jeste bila "vekna belog za narodni mir", ali mislite li da je takva bogata i široka vizija dovoljna za budućnost (i ne radi se samo o hlebu....)? Vreme je za edukaciju, za izazove, kao na primer, da prestanemo sa zamajavanjem naroda na širokoj osnovi, za podržavanje i promovisanje zdravlja, za slobodan izbor, za osnovno pravo potrošača da zna, protiv bolesti i konstipacije. Za našu i vašu decu.