Ransomware - prevencija i šta uraditi ako vas ta nevolja ipak "snađe". Već se desilo mnogima i desiće se mnogima u budućnosti. Budite oprezni i spremni.
Šta je to ransomware? To je zlonamerni softver koji vam zaključa računar, šifruje sve (programe i podatke) i ne da vam da ga koristite dok ne platite otkup. A moguće ni nakon što platite. I još vam priprete da će sve vaše podatke sa računara javno objaviti.
Kako da se zaštitite i da vodite računa da vam se to ne desi i šta da radite ako vam se ipak desi? Ovo je kombinacija dva posta koja sam objavio na LinkedInu.
Čitajte dalje.
ПАКАО – АЛИ НА ИНТЕРНЕТУ
Све што постоји на Земљи постоји и на интернету. Када су отваране е-адресе веровало се да су то виртуелни прикази постојећих институција и особа. Али од 1996. године до данас светови су изменили места: много је више адреса на интернету него на Земљи. Све што је икада уснимљено још увек је тамо,
Nakon nešto više od 10 godina pisanja na B92 Blogu i 111 postova (uključujući ovaj), odlučio sam da odmorim neko vreme od prisustva ovde. Doduše, moji tekstovi su ranije bili češći, a kako je vreme odmicalo, malo su proredili, tako da ovo i nije naglo. Razloga ima više, što lične, što poslovne prirode, ali verovatno većini
Svi zaslužuju pravo da imaju svoj glas, a svet je bolje mesto kada slušamo jedni druge, delimo i gradimo zajednicu kroz naše priče, tekstove, audio i video zapise. Velike tehničke mogućnosti, koje su stigle sa razvojem računarskih i komunikacionih tehnologija, Interneta, različitih digitalnih platformi za deljenje sadržaja, pokazivanja neograničene kreativnosti i mogućnosti diskusije sa čitaocima, slušaocima, gledaocima, pratiocima, iskazivanja svojih mišljenja, stavova i slično, imaju svoje ogromne prednosti.
Međutim, imaju i svoje značajne izazove.
Na Netfliksu je nedavno prikazan dokumentarac “Socijalna dilema” ili “Dilema društvenih mreža” u kome su se verovatno po prvi put na istom mestu našli rodonačelnici gotovo svih poznatih društvenih mreža, kako govore o osnovnim idejama i principima koji su u njih ugrađeni. Odnosno, o njihovoj dobrobiti, ali jednako, ako ne i više, i o opasnostima koje sa sobom nose.
Molim?!
Niko. Niko od nas i svi mi zajedno. To je "samo" softver koji radi na računarima svih onih koji žele da se pridruže. Ni od koga ti ne treba dozvola. Ne postoji meta gde naciljati Tomahavk. Po svetu postoji toliko kopija ove računovodstvene knjige da ona može preživeti nuklearni udar (u žargonu se to zove "bubašvaba protokol"). Bitkoin se može preneti na računaru, mejlom, pismom, u glavi, u slici (steganografija), radio talasima... Jedna firma je čak platila lansiranje satelitskog repetitora koji pokriva Evropu, sever Afrike i dobar deo Azije namenjenog samo za prosleđivanje bitkoin transakcija. Korišćenje je besplatno. Ovakav softver se zove distribuiran jer nema jedan ili više centara sa privilegovanim učesnicima.
Idu izbori, pa bi bilo korisno pozabaviti se ovom temom na vreme. Ako ne vodite računa o svom glasu, možete imati ozbiljnih problema. Neko zlonameran može da „pozajmi" ili preuzme vaš glas i zloupotrebi ga. Ovo je pogotovu bitno za one koji rade u finansijskim institucijama, finansijskim službama i operativi, odnosno onima koji vrše bilo kakva elektronska plaćanja.
Do sada su hakeri često koristili razne inventivne metode da kompromituju poslovnu elektronsku poštu (engl. business email compromise - BEC). Suštinski stvar ide ovako:
ОД СТРОФА – КАТАСТРОФА ДО МАХАБХАРАТЕ
У културним круговима чест је ламент над интернетом и друштвеним мрежама да су „пуни ђубрета“. То јесте тачно, али је и нека врста „киселог грожђа“ јер је већина књижевника, осим коришћења меила и компа као писаће машине – електронски неписмена. Једина озбиљнија имена која се баве новим могућностима интерактивне и електронске књижевности су Владислава Гордић – Петковић (књига „Виртуелна књижевност“, објављена пре десетак година), недавно Марко Недић са акцентом на неколико аутора и површним општим прегледом и Мирољуб Тодоровић – творац сигнализма који подстиче нове покушаје и експерименте и подржава сигналисте и сигнализам годишњим зборницима.
Kada ste dobili svoju kreditnu/debitnu ili neku drugu karticu od banke, sigurno su Vam skrenuli pažnju na to kako da je čuvate, kako da brinete o svom PIN-u i kako da je koristite na bankomatima, prodajnim mestima i slično. Ispod su neki od uobičajenh saveta, radi podsećanja (skupljeno sa nekoliko mesta na Internetu, neće škoditi). Slobodno podelite svoja saznanja, iskustva, pa i greške.
Tema bloga je šta mislite o pristupu zaštiti PIN-a od strane gospodina/gospođe sa slike?
Napomena: Razmislite dvaput. ;-)