Crtice ludila!

angie01 RSS / 24.03.2009. u 01:05

news_2064.jpg 1999.

 Sedimo u redakciji, pijemo kafu, kao i obichno, zamor , telefoni, ualze izlaze saradnici- i niko ne veruje da ce se dogoditi.

A onda nas pushtaju ranije kuci, kao za svaki sluchaj. Padaju neke shale gorkog prizvuka, al odlazimo svi zurno.

 Uveche izlazim na moju prostranu i visoko ka nebu uperenu terasu i pushim. Ugledam neku neobichnu zvezdu, veliku i nekako blizu nakachenu. Nemam pojma otkud ona tu, jer je nikada nisam videla. Zovem ukucane da potvrde. Svi smo u nekoj nelagodi, al ne znamo o chemu se radi.

Neshto kasnije, u kupatilu pricham sa sestrom telefonom, kad upola rechenice, razdera se pomahnitali nepoznati zvuk.

Kaze ona- shta je to, ja- ne znam, Pa shta sad da radimo- pita ona, nemam pojma, idem da vidim, otvarm vrata i onda zvvviiiiijuuuu, prolomi se crveno zuta svetlost kroz okno i u sekundi napuni ceo prostor sobe i onda prasak. Jak i razoran i pun zle slutnje.

U trenutku smo svi zaledjeni, a onda josh jedan.

Vrisak po hodnicima, ljudi trche, deca plachu, chuje se dozivanje po spratovima.

Zvone nam na vrata, kazu hajdemo u sklonishte.

Na izlasku iz zgrade sretnemo sludjene ljude, nose vodu, cebad, zure izoblichenih lica ka brdashcu, gde su se deca obichno igrala. Ja prvi put saznajem da je to sklonishte.

Unutra povracaju devojke, neke starije zene padaju u nesvest, moja komshnica chuchi sa bebom u rukama,..nema vazduha. Samo smrad i strah. U tih dvadest minuta sve se promenilo.

Moj sin nadje drushtvo iz shkole i oni ohrabreni jedni drugima, pochinju da vracaju boju u obraze.

Ja izadjem, zgrozena slikom i ulaskom Desimira Stanojevica- tadashnjeg julovskog kadara, koji uvodi neke momke, kao da formiraju krevete. On neshto nadmeno daje uputstva, a deca ne znaju kako da urade shta im je recheno, pa onda on u tom celom haosu, josh pojachava rolu autoriteta.

Stize komshija izbeglica iz Bosne. Kaze, ja doshao po vas, ta sklonishta nisu za te bombe, ako bi i pogodili, moze posle samo plocha da se stavi. I mi krenemo nazad, da se vishe nikada nismo ponovo vratili.

Tako je pochelo.

A posle noci bez struje i vode. Sedimo na mojoj terasi i kao opchinjeni pratimo veliko platno ispred nas. Sve se vide, kada krenu njihove velike zute svetlece lopte smrti, pa onda nashe manje crvene trepcece.

Pratimo gde ce da padnu. A onda ja i drugarica u kola, pa po mraku na porocenjeno odredishte, da vidimo, treba li nekome pomoc.Dve lude zene, ko hipnotisane.

Kada treba preko mosta, ne skidamo nogu sa gasa, kao ni ostali , ne gledash levo ni desno, samo zujish. ne rade semafori, nema svetla, a vozachi nikad uigraniji- ko da se tako polagalo.

Onda spomenkasovic, ili stakanovkovic, dramatichnim glasom chitaju neke preradjene istine. Pa snimci chuvara mosta. Sednem ja jednom u auto, odem tamo za tri minuta- kad nigde nikog.

Komrakov, Pink, onaj ludak sa Palme,...

Avram Izrael-gotovo.

Dogovorimo se onda , da se svi spavamo kod drugarice, koja ima veliki stan kod Kineske ambasade- kao sigurni smo tamo. Dva dana kasnije, njen stan je jedini bio oshtecen.

Mlada vojska, tek regrutovana deca, smeshtena po shkolama i bolnicama- pa posle jave, kako je namerno gadjan civilni cilj.

A onda one monstruozne-kolateralne shtete, prvi put smo se svi sreli, na najeziviji nachin sa sushtinskim znachenjem tog pojma. U neverici- nemocni!

Gadjana je rafinerija u Panchevu i vozim zatvorenih prozora i sve ventilacije ispod tamno ljubichastog, gustog slepljenog oblaka ka Vrshcu i trudim se da ne dishem.

Sedim na zidicu na Petrovaradinu i gledam u, kao igrachke polomljene mostove tuzno klonule u reku.Izmedju chamdzije prevoze putnike.

Moja Veki je trudna i ne znamo kako da iskljuchimo ovo ludilo, kako bi beba na miru rasla u njenom stomaku.

Neka deca se grle na klupi u parku, ispod zloglasnog neba smrti, ljubav ne moze da cheka!

Onda nam daju slobodno s posla dve nedelje, jer se suludo radilo, kao da je sve u redu, jer je moguci cilj bio preko puta. Onda mi sa ove strane vode, sedimo u punoj Reci, sa sve muzikom i kao radimo tu.

Sve kafane na keju prepune- opshta euforija ochajnika.

Na trgu koncerti. Smenjuju se izvodjachi ispred mase sa targetima na reveru, grudima,...neki su metu stavljali deci na glavice-Uzas!

Ne navijam vishe sat- budi me jutarnja sirena.

Tushiram se sa brujanjem aviona.

Jednu noc neverovatno blizu detonacija- sve se treslo. Ujutro taksijem idem na posao, pored zapaljenoh CK. Prizor ko iz filma. Ja na semaforu u taksiju, ostala vozila promichu, sve kao i obichno, samo eto malo pala bomba tu na coshkicu, sad ce da sredi ekipa.

Onda, stgnem nekog drugog dana na posao, bolje raspolozena nego inache- nisam nishta gledala, slushala, spavala sam prvi put bez cimanja na eksplozije. Vidim svi smracheni, niko ne govori, a vec smo se bolesno uigrali u razmenjivanju dogadjanja od predhodne noci. I tada mi rekoshe- gadjan je RTS- poginuli ostavljeni radnici.

Ne mogu da verujem, odlazim tamo i....

 



Komentari (39)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vidomir pavlovic vidomir pavlovic 01:16 24.03.2009

PRVI PRVI PRVIIII

A sada odoh da legnemmmmm
hahaha
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 01:25 24.03.2009

Re: PRVI PRVI PRVIIII

tek nam dolazi zlo i ludilo?
Ameri i nato su birali ciljeve,
a ovi naši ne biraju, sve će nas uništiti i to bez sirena, ćutke polagano...

dobro je setiti se "sivila".
možda...

pozdrav
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 01:30 24.03.2009

Re: PRVI PRVI PRVIIII

Evo i preporučih i sada stvarno odoh leći.

Sedeo sam sto metara od kasarne u Sremskoj YMitrovici kada mi je raketa fijuknula iznad glave, bilo je jezivo...
Tada je poginula jedna mlađa žena koja je izašla odmah posle detonacije da vidi šta se dogodilo, gde je pogodila raketa.
Geler lutalica je pogodio na oko kilometar od kasarne, zabio joj se u glavu. ili grudi zaboravih tačno, ali je na licu mesta ostala mrtva, na terasi prvog sprata, tek se uselili....

Imala je dvoje male dece...
49 41 49 41 02:24 24.03.2009

Re: PRVI PRVI PRVIIII

a ovi naši ne biraju, sve će nas uništiti i to bez sirena, ćutke polagano...


Jel' sa vazeljin ili bez; kazu sa - manje boli.

Ne znam, samo pitam?!?
ElectricDreams ElectricDreams 13:21 24.03.2009

Re: PRVI PRVI PRVIIII

49 41
a ovi naši ne biraju, sve će nas uništiti i to bez sirena, ćutke polagano...


Jel' sa vazeljin ili bez; kazu sa - manje boli.

Ne znam, samo pitam?!?


Ma može i bez... ako se pljune...
angie01 angie01 14:19 24.03.2009

Re: PRVI PRVI PRVIIII

a ovi naši ne biraju, sve će nas uništiti i to bez sirena, ćutke polagano...

alselone alselone 22:57 24.03.2009

Re: PRVI PRVI PRVIIII

49 41

Jel' sa vazeljin ili bez; kazu sa - manje boli.


Moj utisak ove nedelje sa liste je Trulez. Prijatno, prijatno.
Bili Piton Bili Piton 01:29 24.03.2009

Ne znam



sta je perverznije, biti u rodnom gradu koji neko razvaljuje ili to gledati u direktnom prenosu na televiziji napolju, sto je bio moj slucaj, uz sve, cesto perfidne komentare kojekakvih "vojnih analiticara" i eksperata za "jugoistocnu Evropu", koja se nikad daljom nije cinila, posto je prethodni direktan prenos rata obavljan iz Bagdada, recimo.

Pa onda news all night long, i uporno, uporno obrtanje istog broja u Beogradu koji se do sledeceg dana popodne nije mogao dobiti ni pod razno (kao ni bilo koji drugi broj tamo).

Ne znas koga vise da mrzis, one sto se izivljavaju gadjajuci ili one sto su dopustili da uopste dodje do toga.

Ne ponovilo se.
49 41 49 41 01:56 24.03.2009

Re: Ne znam; a, Jebe se meni za TO!


sta je perverznije, biti u rodnom gradu koji neko razvaljuje ili to gledati u direktnom prenosu na televiziji napolju, sto je bio moj slucaj, uz sve, cesto perfidne komentare kojekakvih "vojnih analiticara" i eksperata za "jugoistocnu Evropu", koja se nikada daljom nije cinila, posto je prethodni direktan prenos rata obavljan iz Bagdada, recimo.


Ti ko ja; 10.hiljkm daleko gledam na teljeviziju, legnem da spavam; ono mi celu noc bljeska na oci.

Odem sledeca dva dana; kod prijatelja-koji moze otac da mi bude (po godinama), on ce ti meni:

"Vide li ti ono na teljeviziju; Bas me boli k... za to. Daleko je to od mene.
Al', posle toga, ne mogu celu noc da spavam."
bobo92 bobo92 02:39 24.03.2009

Re: Ne znam

Bili Piton


sta je perverznije, biti u rodnom gradu koji neko razvaljuje ili to gledati u direktnom prenosu na televiziji napolju,

Kada imas ljude koje volis tamo,ovo drugo je gore.
Ja sam 99 bila u bg i jedino o cemu sam mogla da razmisljam je bio skot koji me je ostavio i zapalio iz zemlje.
Nekako me je to valjda i spasilo od opsteg ludila, jer sam imala licno ludilo.

Prosle godine kada se desilo sranje u Bg zbog Kosova, bilo mi je 5x gore iako sam podsvesno znala da ne moze da se poredi sa uzasom bombardovanja. Nekako se ljudi osecaju bespomocnije kada su daleko, barem u mom slucaju.
Bili Piton Bili Piton 02:51 24.03.2009

Re: Ne znam

bobo92

bespomocnije


Da, kljucna rec.
margos margos 02:53 24.03.2009

Re: Ne znam

Nekako se ljudi osecaju bespomocnije kada su daleko, barem u mom slucaju.

Ja sam to iskusila samo dva dana... Odem u Skoplje nekim 'vozi Miško' busom i tamo me dočekaju rečima ''e sad možeš da se opustiš i mirno spavaš'', kad tek tamo nisam imala mira.

Najpre su avioni koji su poletali iz Grčke leteli toliko nisko da je u Beogradu samo jednom tako bučalo, a drugo, kad su se vraćali, odbacivali su bombe koje nisu ispalili kojekuda po Makedoniji. A onda ustanem i na CNN-u vidim da je nešto gorelo po centru Beograda... Napnem se da vidim šta je, da razaznam na tim noćnim snimcima - kad ono Vlada i Generalštab. U trenu sam povratila... Muka, organska, koju sam ta dva dana tamo imala, ne može se uporediti sa ostalim proživljavanjem u Beogradu.

I da, daleko bilo i ne daj Bože nikad i nikom i nigde.... Dobro smo i ovakvi, posle svega. Časna reč.
angie01 angie01 10:11 24.03.2009

Re: Ne znam

Nekako se ljudi osecaju bespomocnije kada su daleko, barem u mom slucaju.


ja nisam morala da budem u BGD-u, u zemlji, par dana sam provela napolju uz tv i przila cigare, pa sam se brze-bolje vratila i neobjashnjivo, bila mirnija tu.

kada je rat devedesetih pochinjao, opet nisam bila u zemlji,...prve novine od jatovaca-poginuo brat moje najbolje drugarice, ja trchi zovi kuci i chujem, da su mi iz kreveta odveli brata na front-koji onako veliki, u zivotu mrava nije zgazio. To je nepodnoshljivo sa daljine,...ko ne veruje, nije nikada doziveo.
Lektorka Lektorka 11:53 24.03.2009

Re: Ne znam

ugurali me u novom sadu u autobus, prešla mađarsku granicu tri sata pre prvih bombi. u busu narod obambro, vazduh težak, svi ćute, pa polako zadremali.
22:01 - neki čovek se prenuo iza sna i dreknuo "majstore, puštaj vesti!"
svi poskačemo, majstor uključuje radio, prvo što čujem "bombardovani su novi sad, beograd..." prvo muk i neverica, pa cika, dreka, svako jauče na pomen svoga grada.
restoran iza mađarsko-austrijske granice, pauza. ulećemo kao mahniti unutra (tu su tri telefonske govornice), s plafona visi veliki televizor, i stajemo skamenjeni - gledam taj svoj novi sad, kao da je neko napravio vatromet, šta li, to bombe padaju na novi sad... ne osećam mučninu, nego me spopada neopisiva drhtavica, tresem se kao nikad, ispada mi sve iz ruku - i onda taj glas sa ekrana! nemački jezik, važna vest ali hladna glava niže suvisle, distancirane rečenice o strateškim ciljevima... u mojoj glavi prekid filma, mrak.
nikada se s majkom nisam dogovorila oko najmanje bitnog: ona je bila i ostala srećna što to nisam doživela, ja sam bila i ostala zarobljenik proklete distance i užasne, nepodnošljive nemoći da tada budem s ljudima koje volim i koji su tamo.
Unfuckable Unfuckable 20:19 24.03.2009

Re: crtica o ludilu

sta je perverznije, biti u rodnom gradu koji neko razvaljuje ili to gledati u direktnom prenosu na televiziji napolju

meni je nekako lakše bilo to što sam bio Ovde a ne Tamo, stvar izbora. Imao sam idiotsku ideju da ovde mogu lakše da "kontrolišem situaciju" (vrh vrhova : upravo je Situacija kontrolisala nas)

Sada mi je malo smešno kada se setim : igrom slučaja sam se zadesio na putu od 63 ka 70 bloku (to je bukvalno - preko puta) kada su roknuli Toplanu (ok, da ne ulazimo u detalje tipa da je danima pre toga izvirivalo dosta vojnih kamiona iz šumaraka okolo) i, posle prvog šoka čujem sebe kako psujem tipa "sve, sve al' saaaad ću da Vam ....mater, ali baš"
mislim...da
angie01 angie01 20:31 24.03.2009

Re: crtica o ludilu

Imao sam idiotsku ideju da ovde mogu lakše da "kontrolišem situaciju"


nekako si zajedno, onako mali mrav, al tvoje je.
Bili Piton Bili Piton 20:31 24.03.2009

Re: crtica o ludilu



Cao Anfaki.

Rekla je Bobo gore....stvar je u tome da se osecas jos bespomocnije.

A ne mos ni naprecac da doletis, da budes sa svojima.

Jbt slusam oca (mnogo kasnije) kako mi prica....pocne sizela, a on zove burazera iz druge sobe da dodje da sedi s njima, "pa ako poginemo nek poginemo svi zajedno". Uoci stanje svesti.

Btw i nama je toplana blizu. Tad se bas treslo, kazu. Pa opet ortaci iz komsiluka ludovali po krovovima i gledali "vatromet".

Sto te ne ubije, cini te snaznijim, ima tu istine.
Unfuckable Unfuckable 20:42 24.03.2009

Re: crtica o ludilu

pa jes' ono ...bespomoćno, stvarno...mislim, kada sam posle par dana skapirao da je sve ono gore što se mrda - njihovo...to je bilo baš onako...
Ja skloništa nisam konstatovao uopšte - jednom sam iz nekog sasvim prozaičnog razloga provirio u jedno od njih (Bambus ratan, kod Piramide....mislim - nadzemno sklonište sa sve ventilatorima ?!)
i zatekao nadrealne prizore (majka s malim detetom sedi na patosu a neke junoše se baškare)
& čuo još nadrealnije priče ("upravo su spremili atomsku....."
tako da to def nije bila opcija za "moj mali mentalitet"
Mekdonalds je bio zdravo polupan odmah prvo veče, i posle svaki put kada bi obnovili staklo... gnev nemoćnih
trener92 trener92 02:32 24.03.2009

Teško je

opisati . Sva osećanja su bila pomešana , užas, ogorčenje, ljutnja ...Jedan od užasa je bio prelaz preko Dunava , ( kad sam išao majci po lekove , hronični bolesnici su dobijali lekove za 15 dana) na skeli, oko podne, skela puna ljudi, prolazi pored ostataka starog "Varadinskog mosta", štrči zloslutno iz mutne vode , kiša kao jesenja, kad odjednom , nekoliko raketa pogađa "Žeželjev "most. Sve zveči probija uši. Ne znaš šta da radš. Skela na pola Dunava, Neko počinje da viče da će da gađaju skelu . opšti haos, čovek pored mene uzima bicikl i pokušava da ga baci u Dunav i da otpliva preko, sav u panici, Nas nekoliko ga jedva zadržava , nekako stižemo do druge obale, Ljudi iskaču a da skela još nije ni stala normalno uz obalu. Ponovo jedna raketa pogađa" Žeželjev most". Opšta bežanija , a ne znaš gde, iskrcali se kod kasarne, pored bolnice.
Ne ponovilo se
loader loader 02:39 24.03.2009

Mete sa tihim disanjem

Čuče uniformisane zanatlije, službenici, inženjeri, trgovci i žutokljunci u rovovima...
i gledaju u bistro noćno nebo...

Čuče na balkonima i pod prozorima
majke, sestre, deca koja jedva primiruju dah...
i ... gledaju u zvezdano i toplo prolećno nebo...

Što je tišina jača,
to je bojazan zbog nadolazećeg treska gromoglasnija




sybil sybil 03:26 24.03.2009

ja sam pre marta 1999.

bila zanesena poslom, sta je drugo moglo da se radi u vrema slobizma. ogavna stvarnost, ne zelis da participiras, zelis da pobegnes i sta drugo da radis nego da se usavrsavas za bekstvo, ja sam tako mislila.
u jednom momentu mi kazu-bombardovace nas. nemoguce! zasto? pomislim (monstruozno, znam, ali istina), pih dodjavola, odlaze mi bekstvo za godinu dana. kada je pocelo bombardovanje, spikeri na televiziji javljaju kako je pala bomba pored porodilista i vidi se zluradost, kao da im je zao sto nije bas na porodiliste edabi mogli da kazu-NATO pobio bebe, ziveo slobizam podvucen rusima. nista novo. onda su pocele price kako ce da gadjaju bas pored moje zgrade, jer tu je municija, ja sam svaku drugu noc bila dezurna, ispod mene u podzemlju vojska. morala sam da sklanjam svu opremu i dok sam gurala kolica ka podrumu pomislim (necenzurisano): jebem li mu sve po spisku, a u pi... ma....., ovo mu je valjda kraj, crk... dabogda sa vesticom, manijak, natovario nam je na vrat bombardovanje 19 najcivilizovanijih zemalja.
najvece razocararenje posle bombardovanja je u tome sto je on ostao, a kosovo otislo, bolje da je bilo obrnuto.

dear angie, ja sam bila jako iskrena. izvini ako smeta tvom blogu.
pix3lchick pix3lchick 11:37 24.03.2009

Re: ja sam pre marta 1999.

Sybil, hvala na iskrenosti jer mi je to o čemu pišeš vrlo blisko.

Između marta 97. i marta 99. sam bežala u posao, To se prekinulo kada je bombardovan CK i kada smo kroz prozor firme gledali narednih par dana kako se isti dimi... I shvatili da je krajnje vreme da zaključamo firmu dok sve to ne prođe, jer smo bili u blizini nekoliko potencijalnih meta.

Iz stana sam sa ćerkicom i žmuom otišla drugog dana bombardovanja, jer je i stan bio tik pored jedne od meta. Besna zbog toga što smo bespotrebno, zbog Njegovog hira i ludila, dovedeni u tu situaciju.

Mržnja prema glavama sa televizije koje neumorno govore i melju, koje se morbidno naslađuju svakom žrtvom (što mlađa to bolje, što više to bolje) i koje ne mogu da dočekaju novu školu, bolnicu, sklonište, decu, pa i svoje kolege.

Tuga zbog činjenice da bi bez tog bombardovanja On i dalje jahao glavom i bradom. Trebalo je doduše godinu dana, ali je na kraju ipak otišao.

Tuga, beznađe i depresija zbog shvatanja da 10 godina kasnije On i dalje živi - kroz izjave aktuelnih ministara da se bombardovanje dogodilo zbog lažnih optužbi za etničko čišćenje (odakle nam hladnjače? doneli ih vanzemaljci valjda...), kroz povampirenje mitova i fraza iz tadašnje štampe i RTSovog celodnevnog PPPa (političko propagandni program), zbog toga što se zdravorazumski stavovi koji su preživeli 91, 96, 99, 03... sada proglašavaju za ekstremne i stranoplaćeničke - baš kao nekad, uopšte zbog vaskrsavanja te psihoze o "stranim plaćenicima", zbog gubitka i poslednje trunke dostojanstva, nezavisnosti i zdravog razuma da bi se ropski potčinili Rusima. Zbog relativizacije svega što se dogodilo. Zbog poređenja nekoga ko gađa vojni cilj sa nekim ko namerno gađa civilni cilj. Zbog opšte autističnosti koja je identična autističnosti od pre 10 godina (pa zašto majkumu nas bombarduju, mi nikada nismo nikome ništa uradili...) Zbog atmosfere koja je još depresivnija nego pre 10 godina - jer za razliku od tada, sada ne vidim ni tračak svetlosti ili nade.

Pre 10 godina sam žurila sa posla kući, jer su mi javili da su "oni" uzleteli iz Aviana, i da požurim jer im dovde treba oko 40 minuta. Usput sam gledala mnog zgrade pitajući se da li ih gledam poslednji put. Danas, 10 godina kasnije moram da žurim kući, jer će na ulicama biti Patriote, to su oni što vole da ruše i razbijaju. I to ne vojne ciljeve, nego ruše i razbijaju rušenja i razbijanja radi. I poslednji ekser u kovčegu na kome piše "Zbogom pameti" - pitanje koliko će danas na Trgu biti komentatora sa bloga i vesti B92, koji će tamo stajati sa ekipicom iz 1389 fašista...
angie01 angie01 11:43 24.03.2009

Re: ja sam pre marta 1999.

kroz izjave aktuelnih ministara da se bombardovanje dogodilo zbog lažnih optužbi za etničko čišćenje



dodje nama posle nekog vremna saradnik iz Kraljeva, suv, zelen, sa sasushenim ochima,..udje poguren, zatvori vrata- kaze zakljuchajte, stavi flashu na sto i krene da pricha gde je bio-....spakovali ga u jedinice za chishcenje Kosova,...pa on kroz shapat pochne da pricha shta su i kako frankijevci, arkanovci , pavkovicevci,....
hogubadagri hogubadagri 04:26 24.03.2009

depresivno

Ja se secam pocetka samo i to prvih par sati. Posle manje vise nista sem nekih bas upecatljivih delova. Najblize bombe koja je eksplodirala. Nasih gresnih pilota kad su preleteli iz nekog razloga Kraljevo u avionima koji izgledaju u najmanju ruku smesno sprem onih protivnickih kakvo je samo zaleganje bilo po ulici pa onda mahanje sa sve osmehom na licu a ne zna se ko je ocajniji. Mnogih nenormalnih prica koje sam tad cuo npr o ljudima koji su isli da toce naftu iz Beopetrolovog skladista u Bogutovcu (selo 20 km juzno od Kraljeva) jer je curela na sve strane (neobjasnjivo da niko nije poginuo). Obilazaka babe i dede u istom selu itd. I koliko sam srecan bio sto se zavrsilo tri meseca ranije nego sto sam mislio da ce se zavrsiti. Secam se kad smo docekivali vojsku sa Kosova posle rata i da im je falilo 41 momak.
zima62 zima62 11:51 24.03.2009

bez teme

I danas 10. godina posle secam se svega. Slike, fragmenti zivota mi promicu pred ocima kao da je bilo juce a u isto vreme kao da je bilo pre hiljadu godina, kao da sam sanjala, kao da sam odnekud gledala sta se desava.
Osecaj isti - praznina. Nemam osecaja.
Nemam ni danas strah, nisam ni gnevna, jednostavno ne osecam.
Mislim da je to najgore za mene. Emotivno prazna,potpuno. Zaledjna.
Itada kao i sada jedino sto zelim je da zivim.
Pokusavam da sebi kazem da je danas 24.3.2009. i da je to sve neki drugi dan od onog pre deset godina, ali nesto u meni treperi, ne zam sta je. Valjda praznina zvecka.
mariopan mariopan 12:18 24.03.2009

Re: bez teme

Mene su zet i zaova iz inostranstva obavestili da pocinje bombardovanje i ja kao logicni korak pozovem decu da im kazem da ce mozda linije biti u prekidu sto ne znaci da se nama nesto desilo.

Moja cerka je tako jako pocela da place da nije mogla da progovori , samo je jecala u slusalicu dok sam ja pokusavala da je ubedim da nama nista nece biti sigurno...i tako dalje, onda sam videla da ona ne moze da prestane pa sam prekinula vezu. Posle nekog vremena ona nas zove da odemo i mi kod njih , evo i njen direktor i njegiva zena nas pozivaju u goste sve vreme bombardovanja da se sklonimo..........muz kaze ne dolazi u obzir a ni ja nisam htela i tako mi deca preplakase sve to vreme. Da ne pricam o panicnim telefonskim pozivima posle svakog naleta aviona i molbaam sa sve suzama......ne znam kome je bilo teze , njima sto su tako daleko i gledaju na tv ili nama sto ih nikako ne mozemo utesiti.

Meni je upecatljivo ostala slika kako na aerodromu Avijano priredjuju piknik da uzivo isprate avione sa bombama pozdravljajuci ih aplauzom i ovacijama.

Druga vest mi je bila jako draga iz Grcke, gde su sve vreme bile zestoke demonstracije protiv , kada su protivnici bombardovanja medju kojima je bilo i policije , sve znakove pored puta od luke u Solunu ispremestali i sproveli ceo konvoj teskog naoruzanja NATO u neki otpad van Soluna ili tako nesto ...ko se toga bolje seca? Istovalrili su ih sa brodova za slucaj kopnenog napada ali su ih Grci lepo otpravili na otpad.

Tada mi je bilo lepo da citam one transparente, bilo je tu pravih bisera.Naduhovitiji mi je bio "Kolumbo , je.....m te radoznalog" i jedan veliki koji je nosio neki mladic a pisalo je "Ja volim Ivanu" Taj mi je bio posebno sladak.

Ne ponovilo se.
pix3lchick pix3lchick 14:13 24.03.2009

Re: bez teme

mariopan
Meni je upecatljivo ostala slika kako na aerodromu Avijano priredjuju piknik da uzivo isprate avione sa bombama pozdravljajuci ih aplauzom i ovacijama.

Pretpostavljam da bi i na mene ta slika ostavila utisak, da do tog momenta već nisam oguglala na slike ljudi koji prave počasni špalir kamionima i tenkovima, i koji bacaju cveće na iste... i to slike koje su kudikamo bliže od nekog tamo gradića u Italiji. Veselje i radost za nekoga ko odlazi da poseje smrt... meni prilično nepojmljivo.

Ne ponovilo se.

Pa valjda neće.
angie01 angie01 14:18 24.03.2009

Re: bez teme

Pretpostavljam da bi i na mene ta slika ostavila utisak, da do tog momenta već nisam oguglala na slike ljudi koji prave počasni špalir kamionima i tenkovima, i koji bacaju cveće na iste... i to slike koje su kudikamo bliže od nekog tamo gradića u Italiji. Veselje i radost za nekoga ko odlazi da poseje smrt... meni prilično nepojmljivo.


hm da, i josh gomila strashnijih, koje ne bi sada pominjala, ovde u mom dvorishtu, od mojih komshija.
angie01 angie01 14:55 24.03.2009

sve je ok

maqdalena maqdalena 02:04 25.03.2009

Re: sve je ok

Datum sa snimka je moj 15. rodjendan.

A noć 24.-25. marta kao i svima vama spada u najgore u zivotu. Majka nije znala kako da nas utesi: mene koja je pitam zasto, majka, zasto... mog brata, djaka prvaka, koji kaze da ako mama i tata i ostali odrasli moraju na posao, idemo i mi u skolu, da se ne bi ucitelji nervirali. Majka mene uhvatila u cebe ko u ludacku kosulju i pokusava da me miluje po celu, a ja se otimam, histerisem.... onoliko ludilo i bes nikad u zivotu nisam osetila ni iskazala. Tata je nekako uspavao batu, gasi i pali televizor a tamo "Kozara" oko ponoci pa posle neki drugi nista manje crn film. U svitanje smo sa majkom zaspale na kaucu, tata na fotelji. Tv je ugasen.
Jutro suncano i mirno. Roditelji su otisli na posao a mi u skolu.
Bilo bi to jutro kao i svako drugo, da se mi nismo vratili ubrzo.

Citam sve moguce komentare koji se pojavljuju od juce, daleko sam od kuce i nemam sa kim da razgovaram o ovome. Pa vas evo slusam. Retko se govori, o tome kako nam je bilo zaista tesko, kako smo bili na ivici, kako nista nije imalo smisla tih dana a opet smo to preziveli i zivimo i dalje sa svim tim. Retko se o tome govori. Ne znam sto, ali javlja mi se jezivo podrednjenje sa zrtvama silovanja.
Unfuckable Unfuckable 09:16 25.03.2009

Re: sve je ok

Ne znam sto, ali javlja mi se jezivo podrednjenje sa zrtvama silovanja

poprilično zanimljiva asocijacija, ne osporavam...
međutim, ne treba gubiti iz vida da je mnogima od nas to proleće '99 došlo posle niza jezivih godina u kojima se "imunitet za katastrofične scenarije" sasvim solidno nabildovao.
maqdalena maqdalena 22:04 25.03.2009

Re: sve je ok

Tim gore...Po nas.
nimrod88 nimrod88 17:57 24.03.2009

I dalje mi nije jasno

koliko su ludi, opijeni, bezobrazni i potpuno otkaceni od javnosti bili Milosevic i svita. Juce citam ponovo predlozeni tekst Rambujea i pitam se da li bi iko normalan odbio to da potpise. Umesto autonomnog Kosova dobismo nezavisno, umesto stranih posmatraca bombardovanje i KFOR, umesto neke, makar prividne normalnosti, dobismo jos dve godine ludila....i svog ovog ludila sada kao posledicu.
Btw, ako se nekome cita: http://www.state.gov/www/regions/eur/ksvo_rambouillet_text.html
angie01 angie01 18:17 24.03.2009

Re: I dalje mi nije jasno

pa bash tako!

hvala vam!
gagonini gagonini 20:10 24.03.2009

NIJE MI JASNO???????????????????????

KAKO TO DA NIKO NIKADA NIJE ODGOVARAO ZA BOMBE BACENE NA CIVILE.
NI JEDAN PILOT, NI JEDAN GENERAL, NI JEDAN PREDSEDNIK.
MOZDA ZA 10 GOD. KADA CRKNE SOLANA, NEKO CE SE SETITI ...DA JE ON GLAVNI KRIVAC...
I TIME OPRATI LJAGU EVROPE
angie01 angie01 20:25 24.03.2009

Re: NIJE MI JASNO???????????????????????

ja se pitam, kako zloba nikada nije odgovarao svom narodu- shto je to dozvolio?
zbunjen zbunjen 23:52 24.03.2009

NATO

Uzasni dogadjaji tokom NATO bombardovanja...Ne mogu da verujem komentare koji striktno okrivljuju samo Slobu diktatora za taj rat? Pa sto nismo bombardovani zbog Republike Srpske? Pa zar ti avioni demokratije koji su nam donele bombe nisu sluzili za doturanje hrane i oruzja za pobunjenike u Ceceniji? Zar ti sugavi ameri nisu rusili demokratske izabrane predsednike u zemljama i na vlast dovodili diktatore..primer je Irana? Zar ti isti Ameri nisu unistili Irak u potrazi za oruzjem masovnog unistenja? Zar na you tubu ne mozete da vidite kako se Americki vojnici i vojnici iz drugih drzava izivljavaju nad lokalnim stanovnistvom? Zar martovski progrom nije bio jasan znak cemu NATO sluzi?Zar je kriv Sloba sto nam se sada 2009 kuva na jugu Srbije u mestima Presevo Bujanovac Medvedja?Jel za to da krivimo Tadica?Zar je Sloba bio kriv kad su na Severu Makedonije izbile pobune siptara?Kriv je za mnogo stvari i zasluzio je svaki momenat u zatvoru ali ga ne krivim za ta masovna ubistva NATO-a! Da krivimo Djindjica kad je naredio da se eliminisu teroristi na jugu Srbije?Ucesnik sam borbe na Kosarama kao regularna vojska i krivim siptarske snajpere za mog drugara Tosketa! Krive su kasetne bombe za moje drugare Gelera i Baneta!Krivi su siptarski teroristi za nestanak 2 vojnika iz moje jedinica!I dosta je praznih blebetanja kako smo dobili sta smo zasluzili ili gluposti tipa mogli su da nas sravne? Zar NATO nije mogao da izmeri signal RTS i vidi da ima civila u zgradi? Mogli su da nas sravne ili su mogli da budu malo milostiviji prema stanovnistvu pravo je pitanje?Gluposti tipa rusen je rezim i demokratija nema veze sa vezom sto je dokaz danasnje stanje na Kosovu ,jugu Srbije i severnom delu Makedonije ..Prilazem i mapu zbog koje smo svi nadrljali
angie01 angie01 00:10 25.03.2009

Re: NATO

znash li ti koliko ovakvih mapa ima, npr, ona Ogulin, Karlobag,...nad kojom se radikali josh uvek zaklinju.

na youtube ima i raznih drugih snimaka, ako bash volish da gledash.

zao mi je zbog tvojih prijatelja.

za ostalo me izvini- ovo je blog secanja na dane bombardovanja- a ono shto si ti napisao, bi povuklu na dugachku drugu stranu objashnjavanja sa neizvesnim krajem.
parobrod parobrod 17:27 25.03.2009

Re: NATO

¨ja do tog proleca nisam ni znao gde je kosova, aod tog proleca ne mogu da ga zaboravim¨

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana