Gosn Radovan Jelasic ili Zasto su krediti u Srbiji skupi

igipop RSS / 13.09.2007. u 16:56

(nastavak bloga Sestre Bogavac: malo teorije i jedan primer)

Bankarski sektor u Srbiji je daleko od idealnog. Usluga koju banke pruzaju je jako skupa, osoblje cesto neljubazno, uslovi pod kojima pruzaju usluge netrasparentni. Bilo bi neposteno reci da situacije nije neuporedivo bolja nego pre 2000 ali daleko je to od onoga sto treba da bude.

Medjutim nije to tema vec zasto su u stvari krediti u Srbiji tako skupi. Obicno se cuje da je razlog za to u ogromnom riziku koje banke dajuci kredite u Srbiji preuzimaju. Istina stanovnistvo u Srbiji jeste siromasno, rizik koji banke preuzimaju nije nezanemarljiv ali izvestaji kazu da Srbijanci ipak vracaju kredite, prilicno uredno, nista neurednije nego Hrvati ili bilo koja druga nacija u okruzenju. A opet kamate na kredite su znacajno veci nego u bilo kojoj zemlji u okruzenju i mnogo veci nego u zemljama zapadne Evrope. Pitanje glasi da li je to zbog toga sto su Bankari u Srbiji gramziviji nego u drugim zemljama, da li Srbijanci zbog godina bede spremni na sve ne bi li dosli do malo novca pa bankari to koriste ili postoji neki treci razlog?

Uloga NBS i Guvernera Jelasica se kada je tema bankarski sektor u javnosti dozivljava kao pozitivna. A sto i ne bi: dinar je stabilan, kredita ipak ima, devizne rezerve su sve vece. Nema sta, lepo zvuci. Malo malo pa Gospodin Jelasic preuzima odredjene mere i uvodi nova ogranicenja na bankarsko poslovanje sve u cilju interesa gradjana.

Ako je sve to tako, odnosno ako drzava nije problem, onda more biti da je problem u nama (mislim korisnicima bankarskih usluga) ili u bankarima ( grabezljivim i spremnim da nam skinu kozu s ledja) ili u oba. Pa dobro verovatno ima i jednog i drugog: verovatno smo mi bedni pa na svasta pristajemo i verovatno su oni grabezljivi pa sve to koriste. Medutim nece da bidne da je bas tako. Ima tu jos nesto. Naime direktno odgovorna za cenu kredita i to u velikoj meri je Narodna Banka Srbije i monetarna politika Gospodina Jelasica.

Verovatno ste u javnosti uspeli da registrujete da na relaciji Jelasic-Djelic stvari nisu bas sjajne i da Djelic ima odredjenje primedbe na Jelasicev naci rada. Djelic to barem koliko sam ja pratio nije uspeo lepo da obajsni. Razlog je sto je prica prilicno komlikovana i za svet koji sa monetarnom politikom nema dodirnih tacaka prilicno apstraktna, tako da se u javnosti stekao utisak da je Djelicev problem sa Jelasicem politicke prirode. Da budemo posteni: Djelic se do sada sto se ekonomske politike tice nije proslavio i politicki momenat ne moze da se zanemari, ali ostaje da Jelasiceva politika, po mom skromonom misljenju, nije optimalna. Odnosno ona je jako skupa. U parama. Sa jedne strane deo troskova placa privreda a jedan deo troskova takve politike placamo vi i ja.

A ta cena Jelasiceve politike koju vi i ja placamo se iskazuje, izmedju ostalog, u izrazito visokim kamatama na kredite.

Jedan od razloga zbog kojih su krediti tako skupi je u obaveznim rezervama, odnosno stopi obavezne rezerve. Najednostvanije receno obavezne rezerve su novci koje poslovne banke moraju da drze kod NBS i koje ne mogu biti koriscene za kreditiranje stanovnistva i privrede. Oni se najednostvnije receno utvrdjuju kao procenat od depozita. Teoretski njihova funckija je da obezbede stabilnost bankarskog sistem, da se ne desi da poslovne banke nisu u stanju da izvrse svoju obaveze ( kao sto je bio slucaj u vreme Dafine). Uobicajeno obavezne rezerve su na nivou oko 20 posto. Medjutim u Srbiji je taj procenat neuporedivo visi. Za razliku od banaka na Zapadu banke u Srbiji imaju propisano jako veliku rezervu. Sto je ta rezerva veca to su krediti za one koji ih uzimaju skuplji.

Kako to funkcionise u praksi? Banke kao i vi po pravilu nemaju svoj novac vec ga pozajmljuju. Pretpostavimo da banka na trzistu kapitala obezbedi sto evra (recimo bogati sugradjanin ima nesto vise para pa 100 evra stavi na stednju). Na taj stedni ulog banka recimo daje 5% kamate. Znaci banka za godinu dana mora da bi opstala (ako nema nikakve druge troskove) da ostvari profit jednak 5 evra iz koriscenja tog novca. U banku dodje potencijani klijent ( recimo Vi) i trazi kredit u visini od 100 Evra. Banci se isplati da da kredit od 100 evra uz kamatu od 6 posto godisnje. Na kraju godine vraca glavnicu stedisi od 100 evra i kamatu od 5 Evra. Profit za banku je jedan evro. Naravno, ove godine Gosn Jelasic je procenio da nema rizika po stabilnost bankarskog sektora pa se nije ni petljao. Odnosno nije postojala obavezna rezerva.

Sledece godine se u igru ukljucuje centralna banka. Jelasic izadje na televiziju i kaze: Banke moraju da za svaki dinar kredita koji daju da imaju u rezervi jos 1 dinar . Banka i ove godine ima klijenta koji je stavio na stednju sto evra. Uslovi za stedisu su isti. Banka i dalje ima 100 evra i mora na kraju godine stedisi da isplati 5 evra na ime kamate. Vi ste naravno kredit od prosle godine vratili. Ove godine dolazite ponovo i ponovo trazite kredit . Medjutim kreditni uslovi su drugaciji. Bankar moze da vam da samo 50 evra, sto i nije tako strasno( ima i drugih banaka) ali kamata je duplo veca: iznosi 12% godisnje. Bankar vise ne moze da vam da kredit sa kamatom od 6 posto jer ce na kraju godine imati prihod od svega tri evra sto ga vodi u gubitak. Mora da podigne kamatnu stopu barem toliko da ima 5 evra. Kamata koju lica koje uzme kredit mora da plati vise nije 6 nego 12 %.

Naravno ovo je bio krajne jednostavna prikaz. Od znacaja za utvrdjivanje kamate su izmedju ostalog cena kapitala ( citaj , kamate koju banka placa za pozajmlni novac) obavezne rezerve, poreza, administrativnih troskova i procena rizika ( pouzdanost klijenta). Medjutim svi ovi troskovi postoje i u drugim zemljama, ne samo u Srbiji. Ono sto Srbiju razlikuje je jako visoka rezerva.

Pitanje koje se kao sledece logicno namece je zasto Jelasic to radi?

O tome neki drugi put.

Ali ipak sledeci put kad odete u banku setite se Gospodina.

Ipak i on je Bankar :)

Igipop

 

 



Komentari (38)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 17:52 13.09.2007

pisao ovo i kod sestara bogavac....

o kamati?
zašto su ovde tako visoke?
Vrlo jednostavno. Zakon trzista. Banke eksoploatisu situaciju, jer je vecina platisa nepouzdano, barem po njihovim standardima, (zbog lose ekonomske situacije, niskih plata, itd) i racunaju na vece gubitke, tako da se trude da svoju investiciju sto brze povrate, a to se postize vecom kamatom.

pa nije bas tacno (bar u srbiji). povrat kredita od fizickih lica je oko 98% (podatak star par meseci od kreditnog biroa - nije do kraja pouzdan jer u taj povrat je ukljucena i naplata preko osiguranja)

trenutno postoje dva glavna razloga velikih kamata

1. nizak kreditni rejting zemlje (bb-) banke se zaduzuju u inostranstvu (da bi taj novac dale nama pod kamatom) i za to zaduzenje daju kamatu. s obzirom da su iz zemlje niskog kreditnog rejtinga, placaju vece kamate za taj novac

2. nbs - (tj obavezna rezerva) ajd ovo sto jednostanije (banka "a" uzme 100 dinara u inostranstvu sa kamatom npr 5%. Ona zeli da te neke pare da vesni pod nekom kamatom. kamata mora biti dovoljna da zaradi dovoljno novca da vrati novac koji je uzela (tj 105 dinara i da sebi obezbedi profit (na primer 5 dinara) i plati svoje troskove (opet 5 dinara). dakle minimalno sto se mora naplatiti vesni jeste 15 dinara. ali nbs je propisala obaveznu rezervu (mislim da je sada 60%) na novac koji je uzet iz inostranstva i to znaci da 60 dinara od prvobitnih 100 dinara banka ostavlja u nbs bez kamate i da svojih 15 dinara mora zaraditi tako sto ce vesni dati 40 dinara (preostalih). to onda znaci kamatu od 37.5%

razlog sto nbs to radi jeste jer oni zele da ogranice inflaciju i jedino sto mogu jeste da poskupe novac. tj. iz njihove perspektive - kamate su niske. razlog sto oni to toliko restrektivno rade jeste jer su plate u javnim sluzbama van kontrole (vece su nego u privatnom sektoru). ma koliko bile male plate - mi proizvodimo nedovoljno da ih odrzimo

preko svega postoje jos dva razloga:
3. sve banke su previse brzo krenule da sire svoje mreze (i to treba platiti)
4. zelja za velikim profitom

ali ova poslenja dva bi trziste regulisalo, kada bi prva dva bila resena

a sto se tice tog tvog racuna u sg i slucaja bogavac (isto u sg) to je neznanje i bezobrazluk banaka i nema veze sa visinom kamata

Pitanje koje se kao sledece logicno namece je zasto Jelasic to radi?

O tome neki drugi put.

nbs kontrolise inflaciju. kada se dinkic raspomami pred izbore pa pusti milijarde dinara na trziste, nbs ga mora sterilisati na neki nacin

ps: pisem na brzinu, nisam stigao lepo da procitam ni tvoj tekst ni svoj. veceras cu natenane - ako ima gresaka ili lupanja - unapred se izvinjavam

i jos nesto - super tema
igipop igipop 18:14 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

Da, video sam tekst, doduse tek posto sam ovaj postirao. Ucinilo mi se da je tema ipak nesto drugacija i znacajna pa pomislih ajde da je otvorim posebno.

Ocito se slazemo (pomislih prvo da se ono "nije bas tacno" odnosi na moj post ali sam posle video da se to odnosi na neki kometar sa bloga sestre Bogavac).

U vezi razloga pod 1 i 2 se slazemo. Razlozi 3 ili 4 barem teoretski gledano ne bi smeli da budu od znacaja. Zelja za profitom je opsta stvar pa se ne moze kao specifikum za visoke cene kredita u Srbiji prihvatiti. Ako trziste radi ( u smislu ne postajanja nefunkcionalne dobit barem u teorijskom modelu savrsenog trzista) ni razlog sirenja mreze ne bi smeo biti od znacaja.

U vezi Jelasica moram da priznam da koliko me odusevljava njegova politika toliko me i nervira. Jako je tvrd i to je dobro jer garantuje stabilnost ali me opako nervira sto se ponasa kao da je stabilnost dinara jedina vazna stvar. S obzirom na to sta je posao formalno pravno NBS to je u redu. Ali NBS nije izvan vec deo sistema. Stabilnost valute je u funkciji drustvenog blagostanja a ne obrnuto. Ali to je kao sto rekoh posebna i jako ozbiljna tema...
Milan Novković Milan Novković 18:37 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

Ja ne poznajem temu, komentarisem iz radoznalosti.
kao da je stabilnost dinara jedina vazna stvar

Meni je tesko zamisliti bilo šta važnije od stabilne valute i likvidnosti (otuda, zbog likvidnosti, ja vidim potrebu za ozbiljnim "capital adequacy" merama (rezerve). I ovde, UK, do ne tako davno, manje pažljivi, a bilo ih je jako mnogo, su plaćali 15-30% godišnju kamatu na pozajmice.
Pitanje: zar se samo keš može koristiti kao likvidna rezerva i zar ce bankama yield povrh tog keša biti nula?
Mića Marković Mića Marković 19:07 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

Greškom u kucanju sam na postu sestara Bogavac napisao
da banke nisu d.d.o. ni AD.
Trebalo je da piše nisu d.d.o. a jesu AD.
Sorry.
vucko vucko 19:19 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

Mića Marković
Greškom u kucanju sam na postu sestara Bogavac napisao
da banke nisu d.d.o. ni AD.
Trebalo je da piše nisu d.d.o. a jesu AD.
Sorry.

Nemojte se sekirati, Mićo, pretpostavili smo da je lapsus - ja čak nisam hteo ni da reagujem, nego me nešto progone neki ljudi u belom i pričaju kako sam p**ka, pa sam morao da odgovorim :)
igipop igipop 19:58 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

:)

Ma zasta sorry? Druzimo se. Uostalom vi ste sigurno bolji muzicar nego ja pravnik ili ekonomista. :)))
igipop igipop 20:05 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

Meni je tesko zamisliti bilo šta važnije od stabilne valute i likvidnosti


Sta je najvaznije u ekonomskoj poltici jedene drzave je vrednosno pitanje. Tako da tacnog odgovora nema. Za mene rcimo vazno je pre svega drustveno blagostanje ( koje se kvantifkuje ne optimalno ali ipak kvantifikuje kroz GDP) i socijalna pravda. Stabilnost valute dodje iz tog ugla gledano tek kao instrumentalni cilj, dakle u funkciji jednog od primarnih ciljeva.

Stabilnost valute je do odredjene mere u funkciji rasta GDP, ali preko te mere steti njegovom rastu. Caka je naci gde je taj optimum i odrzati se na njemu.

To je u teoriji prikazano kao trade off izmedju inflacije i privrednog rasta.
kristina124 kristina124 22:23 13.09.2007

Re: pisao ovo i kod sestara bogavac....

Jedan od formalno - logickih osnova obavezne rezerve je izgubljen onog trenutka kada je drzava prestala da garantuje stednju gradjana.

Pravila o diversifikaciji plasmana (CAD) su verovatno jedan od uzroka, ali treba imati u vidu da u trenutku "reforme" (ubistva domacih banaka pre par godina), domaca privreda jednostavno nije imala bilanse kojima bi se kvalifikovala za kredite, niti je postojalo dovoljno duboko berzansko trziste (plitko sa obe strane - privreda prakticno nije mogla da se zaduzuje preko berze). Tako da se celokupna politika banaka zasnovala na davanju lihvarskih kredita za kupovinu uvozne robe i usluga omogucene precenjenim dinarom, a devizne rezerve zasnovane na kreditima i privatizacionim prihodima su ovo omogucavale.

Visina obavezne rezerve ima uticaja, ali samo kao mera usmeravanja investicija u privredu (u nasem slucaju pretezno, ali ne i iskljucivo domacu) i to bi moglo da se postigne npr. smanjivanjem ili ukidanjem rezerve na dugorocne kredite (ili berzanske pozajmice) privredi, a ne stanovnistvu.

Ovako je sve to iluzija, a postojece banke su tek nesto vise od "tazna, masna" gazda Jezda mama Dafina.
vucko vucko 19:27 13.09.2007

Obavezna rezerva

Oni se najednostvnije receno utvrdjuju kao procenat od plasiranih sredstva (sredstava datih kao kredit)

Jel sigurno na kredite? Kad sam se ja bavio pravljenjem tih izveštaja, u toku devedesetih, zakleo bih se da je bilo na depozite, pa neki koeficijenti u odnosu na kvalitet sredstava, ako se dobro sećam i korekcije za račune gde može da bude "obe strane" (npr. tekući računi) - tj. da se ne poništavaju krediti po tekućim računima sa depozitima na istim tim računima.

Mislim - ako se računa na kredite, ispada, malo perverzno, da banka i svoj kapital mora da stavlja u rezervu, za deo koji je plasiran?!
Milan Novković Milan Novković 19:51 13.09.2007

Re: Obavezna rezerva

U pravu si Vučko, ali ja mislim da je ovde osnovna pretpostavka da se share capital ne plasira, ionako je malecka svota, nego sve sto se plasira ima izvore ili u depozitima gradjana na koje ti misliš, ili u money-markets, pa je svo davanje kredita pod nekim CAD (Capital Adequacy Directive - ili šta god da je srpski termin) pravilima igre.
igipop igipop 19:56 13.09.2007

Re: Obavezna rezerva

U pravi su Vucko. Ali kao sto napisah: najjednostavnije i kapital je pozajmljen (u primeru). Blog tekst ne naucni rad. Ipak primedba na mestu. ispravio.
vucko vucko 20:04 13.09.2007

Re: Obavezna rezerva

Milan Novković
U pravu si Vučko, ali ja mislim da je ovde osnovna pretpostavka da se share capital ne plasira, ionako je malecka svota, nego sve sto se plasira ima izvore ili u depozitima gradjana na koje ti misliš, ili u money-markets, pa je svo davanje kredita pod nekim CAD (Capital Adequacy Directive - ili šta god da je srpski termin) pravilima igre.

Pa koliki god da je, ako daš svoje pare u kredit a još ti zarobe - zar to ne bi bilo kvarno :)

Milan Novković Milan Novković 20:14 13.09.2007

Re: Obavezna rezerva

zar to ne bi bilo kvarno

Bi, ali ako je procenat malecki ne isplati se "prljati" accounting system :)

Šalim se, nemam pojma koliki je procenat a, nagađam, šanse su da ne možeš kao banka da plasiras share capital kao kredite. Sasvim sigurno nije razborito. Tada bi mogao da potpadneš pod CAD kao neko ko je odjednom previše izložen gomili drugih rizika, a u retail bankarstvu ih ima koliko hoćeš samo su oni dobro odradjeni ispravnom kapitalizacijom banaka i sasvim sigurno i tu postoje pravila kojih banke moraju da se drže.
vucko vucko 20:30 13.09.2007

Re: Obavezna rezerva

Šalim se, nemam pojma koliki je procenat

Opet u vreme kad sam ja bio blizak tematici, bio je neki koeficijent adekvatnosti kapitala, gde je valjda traženo da bar nekih desetak posto bilansne sume bude kapital banke - što znači da taj procenat baš i nije mali. A čini mi se da se ograničavalo ulaganje kapitala u nekretnine, a da je valjda normalno da banka svoj kapital angažuje... opet ja sam u bankarstvu bio nužno zlo - informatičar - tako da sam možda polupao lončiće...

Sećam se, čini mi se da je u pitanju bilo osnivanje DDOR banke, da su mi komentarisali bankari sa kojima sam sarađivao da osnivački kapital, za svaki dan proveden na onom računu ZOP za osnivanje firmi, izgubi jednog jugića u kamati. Računam da je cilj bio da se plasira, čim se banka osnuje... anyway, umlatih temu, izvin'te.
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:51 13.09.2007

obavezna rezerva

ne bih da ulazim suvishe u temu
koja mi je inache bliska
ali ono na cemu insistirate
-smanjenju obavezne rezerve
(naravno, mislite na deviznu)
je pogresno.
naime, ako bi sa danasnjih 40% ili 45%
koliko ona iznosi na deviznu stednju, odnosno ino-linije
ona bila spustena na 20%
to bi dovelo do takvog porasta likvidnosti i agregatne traznje
da bi NBS rastom svoje refererentne kamatne stope,
odnosno povecanom sterilliyacijom morala da intervenishe
da spreci infatorni udar
i uz inflaciju
dobili bi supotno od onoga za sta se zalazete
veliki rast opstih kamatnih stopa u zemlji.

nema , dakle, jednostavnih reshenja
vucko vucko 20:55 13.09.2007

Re: obavezna rezerva

Ček, imenjače, ovo je neka akcija-reakcija, ali da li bi se nekim sporijim spuštanjem na duži rok postiglo smanjenje cene kapitala?
antioksidant antioksidant 20:58 13.09.2007

Re: obavezna rezerva

vucko
Ček, imenjače, ovo je neka akcija-reakcija, ali da li bi se nekim sporijim spuštanjem na duži rok postiglo smanjenje cene kapitala?

@vucko
da, ako bi u isto vreme i vlada malo "spustila loptu"
Jelasic samo pokusava da resi problem koji se pojavljuje na drugoj strani
@ Goran
A niko ne insistira na smanjenju rezereve na inodepozite, samo objasnjavamo Vesni sto su visoke kamate
vucko vucko 21:02 13.09.2007

Re: obavezna rezerva

da, ako bi u isto vreme i vlada malo "spustila loptu"
Jelasic samo pokusava da resi problem koji se pojavljuje na drugoj strani

Zar ovo nije malo ona narodna poslovica "džaba stezat' pojas (da ne upotrebim onaj drugi izraz) kad se gaće tresu"?
antioksidant antioksidant 21:25 13.09.2007

Re: obavezna rezerva

vucko
da, ako bi u isto vreme i vlada malo "spustila loptu"Jelasic samo pokusava da resi problem koji se pojavljuje na drugoj straniZar ovo nije malo ona narodna poslovica "džaba stezat' pojas (da ne upotrebim onaj drugi izraz) kad se gaće tresu"?

Pa ne bas. Inflacija je obuzdana (manje-vise). Sad, po koju cenu....
Mozda bi u toj poslovici bilo "nisu gace pale, al' su dosle do guse"
igipop igipop 21:26 13.09.2007

Re: obavezna rezerva

dobili bi supotno od onoga za sta se zalazete


Tekst je vrednosno neutralan ( ako se iskljuci mala doza ironije) i ne predlaze nikakve mere vec analizira posledice iz ugla korisnika kredita.

Narocito niko nije rekao da obavezna rezerva treba da bude 20% i da to treba sutra da se uradi.

Eko politika nije dza ili bu nego postepeno podesavanje.

Postepeno smanjenje obaveznih rezervi i upotreba drugih instrumenata ali ne suludog emitovanje obveznica uz lagano menjanje odnosa euro dinar ,uz zaustavljanje rasta deviznih rezervi iako je sve skupa efekte jako tesko predvideti po meni bi bilo stimulativno za rast zivotnog standarda.

Posto vam je tema bliska, recite mi ko placa rast deviznih rezervi? Zar za vas to nije indikator skupe monetarne poltike? Narocito u situaciji kada je njihov dalji rast postao dozovolite besmislen.
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:39 14.09.2007

Re: obavezna rezerva

devizne rezerve niko ne placa
vec na kratkorocne depozite i prvoklasne obveznice
koji cime skoro celokupne devizne rezerve Srbije, odnosno NBS,
mi dobijamo kamate od 4% do 5%.

Vi mozda mislite,
da bi te pare trebalo investirati,
ali to je pogresno, to niko razuman u svetu na radi
ne mogu se npr. devizne rezerve ulagati u rizicnu aktivu,
tako da sada kada pucaju subprime zajmovi
ne verujem da je neka centralna banka ulagala u hedz fondove


antioksidant antioksidant 11:42 14.09.2007

Re: obavezna rezerva

Vi mozda mislite,
da bi te pare trebalo investirati,
ali to je pogresno, to niko razuman u svetu na radi
ne mogu se npr. devizne rezerve ulagati u rizicnu aktivu,


slazem se, a sta su nam onda pare radile u euroaxis banci u moskvi ?(pa jos rastao depozit dok je mladja sedeo na radovanovoj stolici), pa ima tih para i u nasim komercijalnim bankama (samo ne znam kojim kriterijumima je birano u koju banku ide koliko novaca)
Milan Novković Milan Novković 13:34 14.09.2007

Re: obavezna rezerva

Vi mozda mislite,
da bi te pare trebalo investirati

Ali zašto se priča uglavnom o parama, kešu kad je CAD u pitanju. Zar ne mogu banke da koriste baš ove "...prvoklasne obveznice...", npr, da bi pokrile svoje CAD obaveze.

Kao što pominjete u prvom paragrafu to je "yielding" instrument, izuzetno se često u svetu koristi da bi se pokrile CAD obaveze, dok se repo (repurchase agreement), npr, koristi da bi ili obične ili centralne banke pokrile kratkoročne potrebe za kešom na jeftin i likvidan način i uz niži market risk (kao što kažete nisu samo obveznice popularne u repo ugovorima, ali su dobar primer).

Ili, na ovom blogu se dosta priča o kešu koji ne donosi kamatu, kešu u "slamaricama". Otkud to, da li je to stvarno tako i da li je keš jedini instrument koji će moći da se koristi za rezerve?
igipop igipop 14:23 14.09.2007

Re: obavezna rezerva

Ovo postaje zanimljivo: drugi put za redu probalazite ono sto niko nije napisao i niko ne tvrdi.

Posto vam je tema bliska, recite mi ko placa rast deviznih rezervi? Zar za vas to nije indikator skupe monetarne poltike? Narocito u situaciji kada je njihov dalji rast postao dozovolite besmislen.


devizne rezerve niko ne placa
vec na kratkorocne depozite i prvoklasne obveznice
koji cime skoro celokupne devizne rezerve Srbije, odnosno NBS,
mi dobijamo kamate od 4% do 5%.


pomenuo sam rast deviznih rezervi a ne devizne rezereve.
mozda ste mislili na isto
za slucaj da niste i da hocete da kazete da devizne rezerve rastu same od sebe objasnite kako. Za tu caroliju bi mogli da konkuristete za nobela.
Mislite na ime postojecih deviznih rezervi i njihovog plasamana? Ako to i jeste osnov u kom procentu? A kako i na ciji teret NBS finansira ostatak rasta?

Vi mozda mislite,
da bi te pare trebalo investirati,
ali to je pogresno, to niko razuman u svetu na radi
ne mogu se npr. devizne rezerve ulagati u rizicnu aktivu,
tako da sada kada pucaju subprime zajmovi
ne verujem da je neka centralna banka ulagala u hedz fondove


Ovo opet niko nije rekao. Receno je da je dalji rast deviznih rezervi besmislen i da je monterana politika skupa.
Covek u belom Covek u belom 01:33 15.09.2007

Re: obavezna rezerva

Goran Nikolić
devizne rezerve niko ne placa
vec na kratkorocne depozite i prvoklasne obveznice
koji cime skoro celokupne devizne rezerve Srbije, odnosno NBS,
mi dobijamo kamate od 4% do 5%.
Uh voleo bi da mi kazete koje su to prvoklasne obveznice koje daju 4-5% da odmah ulozim pare, da se ne zahebavam vise sa balansiranim fondovima .
oldtajmer oldtajmer 02:58 14.09.2007

Cena novca, itd.

Dobro objasnjenje oko rezervi, ali si krajnje pojednostavio pricu, i nisam siguran da je to bas jedini razlog. Odnosno, da budem precizniji, stvarno ne znam i pitam se zasto je to tako. Zasto recimo banka ne bi samo onom prvom stedisi umanjila kamatu sa 5 na 3 odsto?

Cena novca u krajnjoj liniji je odredjena ponudom/potraznjom, dakle kolicinom novca na trzistu. Centralna banka ima dva nacina da to kontrolise:

1. emisiju: ili stampanje para ili odredjivanjem kamatne stope na novac koji cent. banka daje bankama. Na taj nacin se kontrolise kolicina novca koja ulazi na trziste.

2. uvecanjem novca, to je kroz pozajmice, odnosno kredite. Jer banka moze da pozajmi drugoj banci, pa ona trecoj, itd, tako da se dobija ona geometrijska progresija koja se uci iz makroekonomije (neka googluje koga zanima). Znaci, sto manje obaveznbe rezerve, to se novac vise "mnozi".

Ova dva faktora odredjuju kolicinu novca na trzistu, sto po pravilima ponude i potraznje odredjuje i njegovu cenu. Medjutim i drugi faktori uticu na kamatu, a to je recimo rizkik, koji se placa kroz osiguranje... Kazete kod nas nije veci nego u susednim zemljama, ok, ne znam, mozda je tacno.

antioksidant je pomenuo i jednu zanimljivu temu, a to je kreditni rejting zemlje. Naime, ovo sto sam naveo gore pod 1. vazi u "normalnim", da ne kazem bogatim, zemljama. Cini mi se da kod nas postoje i neki drugi izvori ulaska novca na trziste, osim iz cent banke, a to je iz inostrastva, dakle mozda su TU kamate vece, tako da je cena u startu veca.

Konacno, ako je tacno da Jelasic to radi uciljano, mene stvarno zanima zasto. Ti si insinuirao da imas odgovor, ali ga nisi dao. Ok, objasnio si s tehnicke strane, tvrdis da je cena novca visoka najpre zbog visokih obaveznih rezervi, ali zasto je politika takva?

Mislim isto antioksidant rece da je to mozda kao mera kontrole inflacije? Ako NBS nema kontrolu nad 1., odnosno novac ulazi i iz drugih izvora, onda pokusava da rigoroznom obaveznom rezervom to obuzda na drugoj strani? Znaci realna inflacija je veca nego sto jeste. U SAD obicno opasnost od inflacije nastane kada ekonomija prebrzo raste (i na taj nacin velika kolicina novca ulazi). Tada Centralna Banka krene da zateze, ali oni to rade obicno tako sto podizu kamate na pozajmice drugim bankama (postoji strucni termin za ovu kamatu, na engleskom je FED Fund Rate, ali ne znam na srpskom, ako neko zna neka kaze) i na taj nacin dizu cenu novcu, ne bi li obuzdali inflaciju.

Postavljam samo ptianje, nemam odgovor... Ako Igipop, imas objasnjenje zasto Jelacic to radi, jako me zanima da cujem.
oldtajmer oldtajmer 03:10 14.09.2007

Re: Cena novca, itd.

Ok, tek sada sam procitao diskusiju i vidim da su vec razni ljudi odgovorili na moja pitanja, i objasnili stvari o kojima sam ja govorio.

Iz svega toga ja zakljucujem sledece, okreni obrni kamate ce biti visoke, i razloge treba traziti negde drugde. Cena novca je visoka jer ga nema, odnosno srpska privreda ne proizvodi dovoljno da izdrzava drzavu. Tako da svaka mera NBS bilo na ovoj strani, bilo na onoj ce na kraju postici kontraefekat, jer je jednostavno to realno stanje. Jel to logicno?
mp mp 09:32 14.09.2007

Re: Cena novca, itd.


Jelasic uporno smatra da je srpsko stanovnistvo prezaduzeno i hoce da ga edukuje kako ne sme da uzima kredite - izjava poput "krediti su luksuz" je banalna. Podizanje cene kredita ne utice preterano na traznju jer tih par procenata gore dole se u mesecnoj rati ogleda kroz evro ili dva. A kad je Srbin bio stipsa??

Da se osvrnem na prethodne komentare - kreditni rejting u nasem slucaju ne utice na cenu novca toliko koliko obavezna rezerva. Country risk za pozajmicu stranih banaka prisutnih na domacem trzistu od svojih centrala je 1-2.5% (otprilike), a obavezna rezerva utice na povecanje cenu sa barem 5-6 procentih poena (ukupan cost of funds ide do 10). Btw, Oldtajmer, po nasem zakonu nema obavezne rezerve na medjubankarske pozajmice. Jedan po meni cist bezobrazluk NBS je neplacanje nikakve kamate na obaveznu rezervu banaka. Zaista nisam siguran za iskustva van Srbije, ali valjda Jelasic zna da nista nije besplatno, narocito ne cist novac.

Gorane, poenta je da obaveznu rezervu nije trebalo podizati na tako visok nivo jer sigurno da su postojali pametniji instrumenti monetarne politike koji bi ciljali inflaciju. Ovako, prvo sto je cena novca drasticno porasla, drugo, banke na plasmanima velikim igracima uglavnom prave gubitke pa se onda vade na manjima, retail i SME, sto nikako ne valja.

Jos jedna stvar koja se provukla kroz javnost, a meni je zasmetala je Citi banka. Otvoren fancy repo, samo da bi ekipa odradila deal sa Telekomom u iznosu plasmana za koji se banke na domacem trzistu moraju boriti godinama. A onda je jos krenuo Radovan da prica kako bi Citi bas mogao i da udje kao greenfield, jer sad su se ponovo stekli uslovi za greenfield licence, nema vise domacih banaka koje treba prodati. Pa kako to crrrrrni Radovane???

Izvinjavam se na maloj nekonciznosti posta, al pisao sam ga u brzini, u pauzama u radu....
antioksidant antioksidant 09:48 14.09.2007

Re: Cena novca, itd.

koliko tek radis kada su te tolike pauze?

salim se

znam da obavezne rezerve najvise uticu na strukturu kamate ali kada sabiras malo po malo i tih 2% country risk-a utice

a ovo sa city itelekomom - to nije neuobicajena situacija. svi veliki igraci tako obezbedjuju novac. ovde se plasiraju pare samo gradjanima, msp-ovima... i to za skupe novce

ja se ne slazem sa vecinom poteza centralne banke ali cinjenica je da je ona druga snaga koja utice na privredni zivot zemlje totalno razularena.

sta ostaje radovanu? ili ovo ili da pusti inflaciju i da neprekidno prica - nisam ja kriv, nisam ja kriv....

cena je skupa ali izbori bili, prosli, doci ce ponovo i sve ce biti isto...
mp mp 10:40 14.09.2007

Re: Cena novca, itd.


pauze su kratke, al ih ima puno:)

slazem se sa stavom o radovanu, jedino cinjenica da su drugi gori, tacnije katastrofalni, ne znaci da ne treba i njega kritikovati.

kod citi-ja mi je vise smetala sama najava da "za takvo jedno ime mozemo napraviti izuzetak"....

a sto se NBS tice, problem je sto izigrava kerbera na trzistu, otezava zivot svima (i bankama i klijentima), a samo je ona jadna cista i fina. s tog aspekta gledano, monetarna politika joj i nije tako losa koliko stav i povremene blentave izjave guvernera.
Doctor Wu Doctor Wu 10:38 14.09.2007

Igi, sve stoji

(mislim ovo o zelenastvu banaka koje posluju u konc-logoru Srbija) ali ne pominjes analizu potraznje za kreditima. Naime, u Ekonomistu je pre 2 nedelje izasla dosta ubedljiva analiza po kojoj Vlada (isplatom plata direktno ili kroz javna preduzeca-gigante, poput EPS & NIS, zdravstvo, skolstvo) generise potraznju za kreditima i pritisak za daljim povecanjem plata sto dalje proizvodi inflatorni pritisak. Penzioneri nisu obuhvaceni ovime jer oni ne mogu da dobiju kredite.

Drugim recima, srpska srednja klasa uglavnom opstaje na drzavnim ili para-drzavnim (NVO, sto je sa nacionalnog gledista bolje) jaslama i dok se to ne promeni ne moze se ozbiljno pricati o stabilizaciji ekonomskih prilika u zemlji.
milosib milosib 12:59 14.09.2007

Profit

Ne razumem se u bankarstvo i zahvalan sam na pojednostavljenom prikazu, a jos vise na potonjim komentarima Problem je samo sto je isuvise uproscen cak i za mene.
Ovo o share kapitalu banke se slazem i mislim da je normalno da ako vodis posao treba da u njemu "zarobis" kapital.
Nego iz ove analize i trenutnih kamatnih stopa ispade da banke gube. Dobro, znam da oni imaju i druge usluge i da i to donosi profit.
Iz nacina na koji posluju banke vidim da su kamate nepotrebno visoke ( sem za ostvarivanje zelenaskih profita). Evo primera. U gradovima po unutrasnjosti svaki iole dobar poslovni prostor su uzele banke, njihovi radnici imaju najvisi prosek plata u zemlji, najvise trose na reklamu, to je sektor sa navisom stopom rasta i sl. (sve ovo mnogo kosta).
Sve mi se cini da oni love u mutnom sa pricom tako mora da bude jer je ova zemlja nevaljala, a drzava posto je prodala sve banke ne moze nista da ucini.
antioksidant antioksidant 13:09 14.09.2007

Re: Profit

e to da li banke gube ili zaradjuju, ti je tek igranka.
sektor brzo raste ali (mislim) prvi kvartal 2007-me je bio debeli gubitak, pa je odmah u sledecem sve bilo super. knjigovodje su ovde glavni muzikanti. a sto se tice rasta, novih poslovnih prostora... sa tim se slazem (tacke 3 i 4) mog prvog posta, ali opet kazem - trziste bi to brzo samo resilo (da su sredjenje tacke 1 i 2)
dragan7557 dragan7557 23:24 14.09.2007

Re: skandal Northern rock danas 14 septemb

Danas ko pratI BBC news gleda ono o čemu je ova tema.Dafinment u drugom ruhu na engleski način.

"Finansijsko inženjerstvo" ili kula od karata sistema pohlepe, shvatiće koje globalne posledice može da ima ovaj stupiditet kako drštva tako i onih koji rukovode sistemom, pohlepe koji je i u Srbiji odomaćen kroz destrktore poput
Dinkića,Đelića ili Jelašića. Prodavci magle ili kako se još zove njihova smeli kapitalisti armada Dafina i Jezda avangarda kapitalističkog sistema prodaje magle.

Koga interesuje prava istina ovih konstrukcija prodavanja magle treba da pogleda Larry Summers ili Frank Najt,ekonomiste svetskog glasa koji su upozoravali da ovi događaji koji se prema kompjuterskim modelima firmi poput Goldman Saks,MMF i drugih bili mogući jednom u 100.000 godina sada se već dešavaju.

Sveukupna priča o finansijskom inženjerstvu "zakonima tržišta" kapitala potpuno padaju u vodu i ostaju ono što u stvari i jesu prodavanje magle.
7557
Milan Novković Milan Novković 00:45 15.09.2007

Re: skandal Northern rock danas 14 septemb

Tužno je bilo danas u Londonu gledati ljude u redovima pri Northern rock ekspoziturama, gde se brinu da im dugogodišnje ušteđevine mogu ispariti preko noći. Mnogi su štedeli čak decenijama.

Ali, Northern rock priča ima i drugu stranu medalje, koja ide u prilog agresivnijim potezima centralnih banaka - inventivnost na temu kreditnih derivata čini posao kontrolisanja rizika banaka, a od cetralne banke, skoro nemogućim pa su dobre šanse da će i na zapadu uskoro da se pojave jednostavnije a oštrije mere (pričam o situaciji na zapadu).
rankot rankot 06:51 15.09.2007

Курс

Видим да овде има људи који се у то разумеју, па бих волео да неко објасни зашто се курс евра овако упорно држи на 80 динара, кад већ цене непрекидно расту. Зар не би било логично да онда динар пада? Или се и овако покушавају олакшати сламарице?

Може ли засебан блог о овоме?
cvtrom cvtrom 13:19 15.09.2007

Pitanje

Nisam najupuceniji u tematiku ali me zanima sledece:

Banka kada daje kredit (ukoliko se ne radi o kes kreditu tipa novac u ruke), ne mora da ima fizicki taj novac. Dakle ako uzmete stambeni kredit od 100.000 evra, banka vam fakticki daje garanciju da ste dobri 100.000 evra. Ona ne mora fizicki da ima taj novac. Sto ce reci da ga je novac u sustini virtuelan odnosno da je zaduzivanje banke samo po pitanju obavezne rezerve odnosno da mora da fizicki poseduje 60% od novca za koji garantuje. Ako dobro shvatam to mu dodje zarada na samo 60% ulaganja plus kamate 40% je cist profit. Da je rezerva 20% zarada bi bila duplo veca zato sto je fakticki ulaganje manje, te se manja zarada odnosno vece ulaganje, kompenzuje vecom kamatnom stopom?
Sta bi se dobilo kada bi obavezna rezerva bila 100%, zar ne bi krediti bili relaniji u smilsu da bi zaduzenja morala biti realna tako da se ljudi ne bi mogli zaduzivati preko svojih mogucnosti jer bi svako zaduzenje moralo biti pokriveno novcem kojeg ima samo toliko i toliko na trzistu. Sto ce reci da napr ako banka ima 60% ucesca ona moze da me zaduzi sa jos 40% posto iznad realnog pokrica sto ce reci da ja mogu da se zaduzuim do 40% iznad sopstvenih mogucnosti plus kamate. Ne vidim kako me to vodi ka blagostanju ako se zaduzujem ili vise od onoga sto realno mogu da zaradim makar to razvukao na 20 godina, sto ce reci da ako zaradjujem 100 din mogu da se zaduzim za 100 din jer to mogu da pokrijem, ali se u ovom slucaju zaduzujem 140 din u startu plus kamate.
Shvatam da su banke profitne ustanove kojim je profit na prvom mestu, ali mislim da nerezonsko zaduzivanje stanovnistva ne vodi u blagostanje vec u problem.
prskalica prskalica 19:27 15.09.2007

vampiri :)


Lete otac i sin vampiri.

Kaze otac sinu:"Sada cemo da sletimo u jedno selo, pa cemo da posisamo krv ali izabracemo samo nekoliko ljudi,pa u drugo, pa opet posisamo malo krvi, pa u trece...

Pita sin oca:"Sto ne sletimo u jedno selo i svima posisamo krv odjednom?"

"Sine pa mi nismo BANKARI, mi smo VAMPIRI!"



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana