Suočavanje s (bliskom) budućnošću

Ivan Marović RSS / 04.03.2009. u 21:59

Uzmite čašu vode ili ne, bolje drmnite jednu rakiju. Ono što sledi je centralni post serijala, u kome ću pokušati da opišem moguće ekonomske i političke posledice globalne krize koja nam predstoji. Kriza nije prava reč, jer kriza dođe i prođe, a ovo što nas očekuje je nevesela budućnost.

Da budem jasan, ništa što uradimo u narednih nekoliko godina neće nam omogućiti da nastavimo dosadašnji rast. Naš izbor je lagano prizemljenje ili kolaps.

Ovo sam napisao 19. februara 2007. na starom blogu, tada sam još uvek verovao da možemo da napravimo izbor, još uvek verujem, samo malo manje. Kako vreme više odmiče kolaps mi se čini sve neizbežnijim. Što reče holandski ekonomista Maarten Van Mourik, lagano prizemljenje nije profitablino. Zato sam rešio da ponovo pokrenem serijal "Suočavanje s budućnošću". U narenih nekoliko postova bavićemo se vezom između nafte i finansijske krize, bavićemo mogućim kolapsom zelenih tehnologija i usponom tzv. smeđih rešenja. Samo za razliku od prošlog serijala, sada će neke stvari biti mnogo jasnije i mnogo prisutnije.

Dok čekate da okačim prvi post o vezi nafte i finansijske krize, možete da svratite do arhive i pročitate stari serijal, ili možete to vreme da provedete bezbrižno krstareći internetom. Kako god, za nekoliko dana ponovo kreće "Suočavanje s budućnošću". 



Komentari (205)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Goran Vučković Goran Vučković 23:45 06.03.2009

Re: Od lošeg na gore

Ukoliko bi placao proizvodnu cenu uz normalan profit proizvodjaca cena bi bila oko 3000 evra za panele bez grejanja medjutim naftni ostali lobiji ne daju sirenje trzista i razvoj tehnologije te smo sada na maloprodajnoj ceni koja je i 5-8 puta veca.

Ovo ne kapiram - kako naftni i ostali lobiji povećaju cenu bilo čega (osim nafte) 5 ili 8 puta?
dexter92 dexter92 23:48 06.03.2009

Re: Od lošeg na gore



Za 70m2 u Srbiji (sa hladjenjem stana bez grejanja) je potrebno oko 25m2 solarnih panela i 10m2 solarnih kolektora za grejanje vode.

Sa grejanjem se ta brojka znatno uvecava dva ili tri puta.

Cena je onaj zanimljivi deo. Ukoliko bi placao proizvodnu cenu uz normalan profit proizvodjaca cena bi bila oko 3000 evra za panele bez grejanja medjutim naftni ostali lobiji ne daju sirenje trzista i razvoj tehnologije te smo sada na maloprodajnoj ceni koja je i 5-8 puta veca.

nazalost



Koliko sam ja upucen cena grejanja iz 'solarnih izvora' je jos uvek neekonomicna u poredjenju sa drugim alternativama. BTW solarne ploce takodje imaju vek trajanja i stepen iskoriscenja im opada sa vremenom.
Ne verujem da 'naftni lobiji' mogu da onemoguce proizvodnju i plasman solarnih panela po trzisno isplativim cenama. Tehnologija je odavno poznata, tesko da bi bilo ko sprecio sirenje jednog trzisno pozeljnog proizvoda...
drug.clan drug.clan 15:23 07.03.2009

Re: Od lošeg na gore


dexter92

Koliko sam ja upucen cena grejanja iz 'solarnih izvora' je jos uvek neekonomicna u poredjenju sa drugim alternativama. BTW solarne ploce takodje imaju vek trajanja i stepen iskoriscenja im opada sa vremenom.
Ne verujem da 'naftni lobiji' mogu da onemoguce proizvodnju i plasman solarnih panela po trzisno isplativim cenama. Tehnologija je odavno poznata, tesko da bi bilo ko sprecio sirenje jednog trzisno pozeljnog proizvoda...


Naftne kompanije su vlasnici 80% proizvodjaca i 70% distributera solarnih panela tj imaju monopol i kontrolisu trziste
ivana23 ivana23 19:03 06.03.2009

RHMZ

SREDNJE MESEČNE, GODIŠNJE I EKSTREMNE VREDNOSTI 1961 - 1990

Beograd - Vračar φ 44°48N λ 20°28Е n. v. 132 m

OVDE
gordanac gordanac 03:47 07.03.2009

vrlo bliska budućnost....

...28.mart

Ugasite svetlo za dobrobit planete



Akcija „Sat za našu planetu 2009“ predstavlja kulminaciju onoga što će biti najveći događaj svetskih razmera, uz učešće milijardu ljudi iz privrednog, vladinog i društvenog sektora u preko 1000 gradova širom sveta, koji će, uoči Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama koja se održava u Kopenhagenu 2009. godine, gašenjem svetla poslati poruku svetskim liderima da je neophodno da se obavežemo na preduzimanje mera za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte zarad kratkoročne i dugoročne dobrobiti naše planete.

Podsticanje čitavih gradova da učine ovaj jednostavan korak, u trajanju od samo jednog sata, šalje snažnu poruku svetu o urgentnosti pronalaženja rešenja za problem klimatskih promena i pokazuje da svako može doprineti da se ovaj svet učini boljim.

„Sat za našu planetu“ je akcija koja je počela u jednom gradu, u jednoj državi, 2007. godine, kada je više od 2.2 miliona domaćinstava i kompanija u Sidneju, u subotu 31. marta 2007. godine, ugasilo svoja svetla na sat vremena.

Samo godinu dana kasnije, akcija „Sat za našu planetu“ proširila se na 370 gradova u preko 35 zemalja i 18 vremenskih zona, a kampanja je prerasla iz lokalnog sidnejskog događaja u globalni pokret za održivi razvoj. Procenjeno je da je od 50 do 100 miliona ljudi širom sveta ugasilo svoja svetla u okviru akcije „Sat za našu planetu2 2008. godine, a svetske znamenitosti među kojima su Golden gejt bridž, rimski Koloseum, Koka-kola bilbord na Tajms Skveru i hotel Džumeira u Dubaiju bili su jedan sat u mraku.

Uz pomoć široke međunarodne mreže WWF-a, akciji Sat za našu planetu 2009 već se priključilo preko 60 zemalja, broj koji se svakim danom povećava.




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana