Tehnologija

Prvi srpski satelit - drugi deo

Saša Zorkić RSS / 13.02.2009. u 23:17

Tesla
Tesla
Zove se Tesla. To je, privremen, radni naziv prvog srpskog satelita, ali ime mu tako dobro stoji da će ga verovatno i zadržati. Tesla je piko satelit, a piko sateliti su najmanji sateliti, težine oko jednog kilograma i prečnika desetak santimetara. Pravi ih studentarija u onim egzotičnim zemljama u kojima se znanje poštuje, a u nauku ulaže novac.

Zbog male zapremine u piko satelit može da se stavi tek nekoliko instrumenata koji nešto rade. Koji instrumenti tačno, to zavisi od mašte i sposobnosti graditelja. Recimo to mogu biti instrumenti koji  mere razna zračenja, prikupljaju meteorološke podatke, vrše neka snimanja itd. Kažem, zavisi od mašte i sposobnosti graditelja.

Mali gabarit piko satelita ima ključnu prednost nad velikim satelitima, bar sa stanovišta investitora. Cena velikih satelita ide do neba, izražava se u dolarima, ili u našoj omiljenoj valuti, evrima, i računa u milionima. Recimo, ako imate 20 miliona evra možete da kupite sebi lep, solidan satelit. Za sto miliona možete da budete i probirljivi. A cena piko satelita se kreće oko 100 hiljada evra (najviše 200 ako ste baš pri parama) i to sve sa lansiranjem i postavljanjem u orbitu.

Postoje dva osnovna načina da dođete do svog satelita. Lakši i jednostavniji je da ga kupite. Pogodite se s majstorima, platite i završili ste posao. Ali tako ste lišeni znanja kako se prave sateliti. Ostajete večiti kupac, sa možda nešto teorijskog znanja, ali... To vam je kao i sa kuvanjem. Mogu ja da pročitam recept, da ga na pamet naučim, ali dok ne uzmem varjaču u ruke neću postati kuvar. Da bismo osvojili znanje pravljenja satelita, potrebno je dakle, da ga napravimo. Eto zato univerziteti mnogih zemalja podstiču svoje studente da prave male satelite, da bi ti studenti osvojili neka znanja koja će kroz nekoliko godina upotrebiti za nešto mnogo važnije. Danas male satelite prave u Češkoj, Rumuniji, u skandinavskim zemljama, u Pakistanu, Velikoj Britaniji itd. O Americi i Rusiji da i ne govorimo.

E sad, ključno pitanje: da li ćemo mi u Srbiji kao večni krajputaši i dalje da stojimo i nemo posmatramo kako drugi putuju ili ćemo konačno i sami zakoračiti na put? Možda ranije nismo mogli da se bavimo kosmonautikom, ali danas za to postoji šansa. Tehnologija nam je dostupna, postoje recepti, teorijskog znanja imamo. Hoćemo li pored svega toga i dalje da stojimo i samo gledamo druge kako rade, putuju i zabavljaju se, ili ćemo konačno i sami da uđemo u društvo? Hoćemo li i dalje da nalazimo razloge zašto nešto ne možemo ili ćemo konačno početi da razmišljamo kako nešto možemo? Hoćemo li da radimo ili da zaključimo kako bismo mi to jako želeli, ali eto, kriza, Kosovo, 'teli bismo, ali baš nam se neda, svet nas mrzi, hajde da to ostavimo za sutra?

Nego, hteo sam kažem važnu vest. Pazite sad, zaista je važno: Projekat izgradnje domaćeg piko satelita je gotov! Urađen je. Isplaniran je do detalja u četiri obimna dokumenta, sa organizacionom šemom, sa tajmingom, cenama, varijantama, rešenjima za napajanje, koordinaciju, prihvatanjem signala. Određena je orbita, utvrđeni dalji razvojni planovi, napravljen pregled agencija koje vrše usluge lansiranja,  ukratko: sve je tu.

Izrada složenog projekta, kao što je i projekat izgradnje satelita, je jako skupa stvar. Ovaj projekat međutim košta nula (0) evra ili čega već hoćete, jer je to poklon. Poklon onom univerzitetu koji hoće da osvoji znanje i uđe u istoriju kao univerzitet koji je Srbiju uveo u društvo kosmonautskih zemalja.

Pa ni to nije sve. Urađen je i prototip Tesle! Radi! Provereno. Od sutra može i da se vidi. Biće predstavljen na Festivalu nauke u Novom Sadu. Priznajem, do odluke da se pokaže došlo je - juče. Satelit je na prečac rasklopljen da bi se videli njegovi delovi, na prečac je napravljen pano itd. Nije tako impresivan kao neki veliki satelit, ali to je studentski satelit.

E da, imate verovatno dva pitanja. Kad je već gotov, šta onda tu treba studenti da rade? Pa, ima još puno posla za njih. Na kraju krajeva, i taj projekat mogu i treba da prilagode svojim potrebama i još nedefinisanim funkcijama.

Interesuje vas i ko je to uradio? Mali tim onih koji ne žele da budemo večiti krajputaši, nego prva zemlja u regionu koja je u stanju da izbaci u orbitu satelit i tako se uključi u svet kosmonautike. Svi su saradnici časopisa Astronomija, a široj javnosti je od članova poznat jedino prof. dr Vladimir Ajdačić. Projekat je izradio inž. Grujica Ivanović iz Australije, inače vrsan poznavalac kosmonautke, autor bezbroj članaka i dve knjige na tu temu (druga je nedavno štampana u Londonu za englesko govorno područje), a zdušno su mu pomogli Slavko Stojanov, elektroničar, koji je i napravio prototip, i inž. Branislav Kojadinović (veliko iskustvo sa vojnim raketama). Iz nekog razloga i mene drže u timu, iako se moje tehničko znanje svodi na relativno bezbedno rukovanje šporetom (imam malih problema sa rernom).

I to je to. Dođite na Festival da vidite.

Atačmenti



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

doriangrey87 doriangrey87 23:26 13.02.2009

Sjajan tekst

... i preporuka!

E zaista, kad ovako nesto procitam na blogu (posle svih dnevo-peeeep desavanja) zaista se obradujem.
Nadam se samo da ce ova ideja i da se realizuje. U svakom slucaju imate moju podrsku - super rukujem rernama :)
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:39 13.02.2009

Re: Sjajan tekst

Satelit je test koji treba da pokaže da li smo mi kao društvo zreli za takve projekte. Jer sve je tu, na dohvat ruke, samo treba krenuti sa radom. Videćemo i mene zanima.

Što se rerne tiče - ma postoje dva dugmeta i to me zbunjuje. Zato mi u kući ne daju da je diram.
sepeo sepeo 23:36 13.02.2009

Svaka cast!

U danu sa toliko ruznih vesti, napokon nesto sto ce sve da nas obraduje.
Ako ovo nije vrhunski izraz patriotizma, onda ne znam sta je.
Svaka cast!!
dunja73 dunja73 23:49 13.02.2009

Re: Svaka cast!

Fenomenalno ! Vredno saznanje zahvaljujuci tebi ..Sve najbolje u daljem radu..
bindu bindu 00:00 14.02.2009

.

Pa ni to nije sve. Urađen je i prototip Tesle! Radi! Provereno. Od sutra može i da se vidi. Biće predstavljen na Festivalu nauke u Novom Sadu. Priznajem, do odluke da se pokaže došlo je - juče. Satelit je na prečac rasklopljen da bi se videli njegovi delovi, na prečac je napravljen pano itd. Nije tako impresivan kao neki veliki satelit, ali to je studentski satelit.


pa jel taj satelit treba da se lansira ...i kad to? prptotip znaci ...sta?
jos me zanima da li se zna koliko tih satelita kruzi orbitom zemlje kad su tako "cheap"
i jos da li se zna ko sve poseduje satelite i zasto???

tu sam cula pre neki dan da se neki satelit raspao ne znam tacno iznad koje zemlje.?
da li to zanci da cemo uskoro planirati da zivimo ispod staklenih zvona ili "unutra" da bi se zstitili od otpadaka koji plutaju u orbiti?
Saša Zorkić Saša Zorkić 00:38 14.02.2009

Re: .

Pa prototip se sigurno neće lansirati. On služi za vežbu tj. to je prvi, ogledni primerak.

Koliko tačno ima satelita to znaju samo generalštabovi nekih zemalja zato što su mnogi sateliti vojni, tj. špijunski pa se o njima ne priča rado. Ovde ima nešto o tome.

Piko sateliti zapravo tek zadnjih godina ulaze u modu. Omogućila ih je nova tehnologija. Ako vas interesuje ta tema preporučujem vam aktuelni i sledeći broj Astronomije. Radi se o dva interesantna članka i oba je pisao Grujica Ivanović.

Nećemo morati da živimo pod staklenim zvonima. Sudari satelita su izuzetno retki, a krhotine koje nastaju u sudaru sagore u atmosferi.
bindu bindu 01:06 14.02.2009

Re: .

Koliko tačno ima satelita to znaju samo generalštabovi nekih zemalja zato što su mnogi sateliti vojni, tj. špijunski pa se o njima ne priča rado. Ovde ima nešto o tome.


ma ne ,gore si napisao;
Postoje dva osnovna načina da dođete do svog satelita. Lakši i jednostavniji je da ga kupite. Pogodite se s majstorima, platite i završili ste posao.
sto znaci da ga imaju i civili, valjda, i ako da, zasto?
Kazezoze Kazezoze 09:50 14.02.2009

Re: .

bindu
tu sam cula pre neki dan da se neki satelit raspao ne znam tacno iznad koje zemlje.?

sudarili se ruski vojni i americhki komercijalni satelit iznad sibira... ima chlanak u blicu... inache se nakotilo tih satelita, VB radi svoj posao, pa zemlja sad izgleda ovako:


deset_slukom deset_slukom 00:37 14.02.2009

Šta će raditi?

Pošto je srpski, mora da je vojni. Pošto je mali, u njemu mora biti, u najmanju ruku, Teslino tajno oružje.
Nemojte se iznenaditi, ako ga odmah spale laserom.
Ozbiljno - koji će instrument, ako ne i više njih, nositi? Ako nije tajna.
Saša Zorkić Saša Zorkić 00:48 14.02.2009

Re: Šta će raditi?

Projektom nisu definisani instrumenti. To zavisi od investitora i graditelja, odnosno od saradnje fakulteta univerziteta. To može biti neki meteorološki instrument, neki biološki, fizički...
drug.clan drug.clan 01:26 14.02.2009

a davinicev

Prvi srpski satelit je bio onaj Davinicev, za tih koliko bese 20 miliona mogli smo pravi lansirati!
debora debora 01:26 14.02.2009

Cestitam !

Nadam se da ce studenti stvarno da se vezbaju na njima, satelitima, a ne kao kada sam ja studirala devedesetih da se vezbe svode na beskrajno pisanje po tabli, a prakticne vezbe rade sa instrumentima dobijenim reparacijom od Nemacke.
tipsstesla tipsstesla 02:19 14.02.2009

Piko satelit

U danashnjem razvijenom svetu sateliti na orbitama oko Zemlje su vec postali neka vrsta alata i vec decenijama se koriste i prave u mnogobrojne svrhe. Najosnovnije podele satelita po namenei imaju 10 i vishe grupa. Prica za sta sve sluze sateliti bi bila jedna osrednja knjiga.

No, pikosateliti imaju kao prevashodan cilj da se kod nas stvori generacija studenata, postdiplomaca itd. koji ce kroz rad na njemu postici dodir i iskustvo u radu sa vrhunskim tehnologijama. Ta generacija bi onda mogla da hvata korak sa drugim razvijenijim zemljama, a mismo inace prilicno zaostali u oblastima tehnike i prirodnih nauka. Drzava od toga ima nekoliko koristi. Primarno stvorio bi se odredjen broj ljudi koji bi mogli da dalje razvijaju nas kosmicki program satelita ka sve vecim i slozenijim, a time i korisnijim oblicima. Sekundarno mnogi od njih bi postali sposobni za rad na drugim visokim tehmologijama. Tercijalno time bi se verovatno neshto smanjio takozvani odliv mozgova. Svi koji bi bili ukljuceni u projekat ostali u nekoj vrsti veze i mogli da resavaju mnoge probleme koji i nisu kosmicke prirode kao shto su visoke tehnologije na primer u komunikacijama i recimo sada popularnoj temi alternativnim pa i nuklearnim izvorima energije kao i u jos mnogo cemu chime se mi u zemlji uopshte ne bavimo bolje receno kasnimo.

Inace piko sateliti zive kratko, 6 meseci, eventualno najvise josh toliko. Kada padnu, potpuno izgore i do povrsine planete ne dospeva nishta od njih. Nema zagadjenja niti shtete po zivot na Zemlji.

Do sada su desetine, cak stotine univerziteta radile ili rade na ovakvim projektima.
Projekti su takvi da drzava finasira samo ono shto je neophodno za ostvarenje misije, dakle ovde nema onoga cega se mnogi plase "ugradjivanja" i slichnog.

Terminalna faza u ovakvim radovima je da se kroz dalje nivoe satelitske gradnje preko tezih satelita tzv. nano satelita , zatim mikro satelita i na kraju lakih satelita izadje na nivo realnog korishcenja koje onda moze da sluzi u veoma razlicite svrhe. Vecinom su to civilni projekti ali mogu biti i vojni. E da bi se do toga doslo mora da se pocne od piko satelita.

Tesla je inace potpuno civilni projekat (za sada, mada bi pomoc vojske dobro dosla) kao shto su i vecina takvih projekata u svetu civilni ali mnogi imaju i potporu vojske.

Piko sateliti nisu heterogene konstrukcije. Iako vecina ima slicnosti ima raznih resenja na njima pa i razlicitih ciljeva takvih misija. I u ovoj grupi postoje prosti , srednje slozeniji i veoma slozeni projekti. isto tako je i sa cenom. Zapravo za ovladavanje nivom piko satelita treba vam jedno 3 do 6 misija razlicite slozenosti i cene.

Tesla je u ovoj izvedbi kava je sada negde u grupi srednje visokih slozenih formi.

Prototip kakav je sada, znaci da je potpuno formirana i osmishljena forma satelita, njegova orema i ciljevi misije u nekom pocetnom obliku. taj pocetni oblik je zahvaljujuci glavnom projktantu Slavku Stojanovu dobio i svoju materijalnu realizaciju koja u sasvim regularnom vremenu (za ovakve radove). Tehnichki i organizacioni menadzment je u potpunosti profesionalno zavrsen zahvaljujuci Grujici Ivanovicu. Ovakvi sateliti su pre svega poligon elektronicara i prirodnjaka ali ima i posla za ostale. na primer pisac ovih redova je zaduzen za finalnu konstrukciju nosece strukture korisnog tereta, mada u planu to kao i ostale komponenete treba da odrade grupe studenata pod supervizijom svojih profesora i savetodavnim nadzorom
inicijatora.

Propaganda je poseban ekstremno bitan problem kod ovakvih projekata i tu vam je vec legendarni (za nas koji sa njim saradjuemo) Sale koji vam ovako uporno i stojicki vec odgovara na vasa pitanja, a ako vas stvarno zanima tematika ona je u znacajnoj meri prisutna u proteklih desetak brojeva saletove Astronomije. Zaista se nemojte naljutiti na mene bez zle namere je ali vec neka pitanja pokazuju koliko se u nasem drustvu nishta ne zna o satelitima uopshte a kamoli o specifichnostima piko saatelita ili uze gledano Kjube-sata kakav je njihov nadimak zbog ustaljene fizichke forme kocke.

Ukliko bi se finansiranje ovog projekta ostvarilo, Tesla a bi mogao da bude realizovan i u skupljim izvedbama odnosno slozenijim i samim tim sa vise funkcija. Inace rad studenata i ucesce fakulteta u ovom projktu je upravo ono sto se zelelo postici jer bez toga sve ovo ne donosi koristi drustvu u celini. I jeste cilj da shto vishe ljudi radi na projektu.

Iako je projekat u sintetskom obliku krajnjeg reshenja zatvorena konstrukcija pa cak ima i fizicku realizaciju na njemu do konacne upotrebe ima dosta da se radi i cilj da taj rad odrade studenti na fakultetima.

Ovaj projekat podrzavaju i neka velika imena nauke u nasem drustvu a i neki fakulteti su vec zainteresovani.
Dakle uopste nije poenta da 4 don Kihota koji su ovo zapoceli dobiju pare za njega i da ga oni odrade samo da bi smo ga lansirali i ostvarili prestiz kao zemlja. Cilj je da veliki broj studenata i postdiplomaca (pa zasto nei i vojnih akademaca) ucestvuje u po nekom segmentu licno a da pri tome stekne i uvid u celinu i tako se vrhunski edukuje.

Ako bash nekoga interesjuju detalji tu je Sale CO za Teslu na ovome sajtu a i ja cu mu pomoci koliko mogu.
Interesujte se shto vishe mozda ce vasa deca raditi na ovom projektu ili na nekom za 10 godina koji ce iz njega ako bog da proisteci.

Pozdrav svima !
dexter92 dexter92 02:31 14.02.2009

Re: Piko satelit

Nisam razumeo.
Za 100k$ moze da se posalje satelit ili je to cena koja se placa nekom provajderu da to uradi za vas - npr. izbaci u orbitu odjednom 100 studentskih satelita od po kilo :)
Satelit mase 1kg moze da ima napajanje i predajnik dovoljne sbage da salje informaije na zemlju 6 meseci?
Saša Zorkić Saša Zorkić 02:48 15.02.2009

Re: Piko satelit

Ukupna cena jednog piko satelita (projekat, izgradnja, lansiranje) košta od 100 pa naviše hiljada evra - što zavisi od ubačenih instrumenata, podrške na zemlji i sl.

Satelit se napaja preko solarnih panela. Radni vek je oko šest ili nešto više meseci.
miloradkakmar miloradkakmar 10:19 14.02.2009

Изазовно


Занимљив текст , изазовно и скоро нестварно. Пуно среће у лансирању.
Да ли ће постојеће " свемирске " земље дозволити да се пусти у орбиту ?
amika amika 11:30 14.02.2009

ЧЕСТИТКЕ ЗА ТЕСЛУ

Вест је права, враћа веру да нисмо безнадежно заостали.

Шта ће радити? Да буде научни, неће ништа допринети сем мало искуства неколицини.

Зашто не би био пропагандни? Да емитује, током 6 месеци ТЕСЛА МИЛАНКОВИЋ СРБИЈА. То цео свет разуме, није политичка порука, а много говори о нама и будућности света, више него што смо сами свесни...
thebee269 thebee269 16:27 14.02.2009

auu...

svaka vam cast, uh bas ste me obradovali.
samo napred
milosib92 milosib92 23:48 14.02.2009

Samo napred

Interesantno kako se malo ljudi javilo da komentariše ovaj blog, a bar pitanja je moglo biti na hiljade. Neću ih postavljati jer sticajem okolnosti poznajem jednog iz ekipe, pa sam solidno upućen u zbivanja.

Pozdrav g.Zorkiću i preporuka.
Saša Zorkić Saša Zorkić 03:15 15.02.2009

Re: Samo napred

Hvala. Mislim da je naše društvo sada u fazi samosažaljevanja. Mi prosto uživamo da kukamo kako nam je loše. To je normalno. I politički i emotivno i u svakom drugom pogledu, mi smo u pubertetu. Pretpostavljam da zato bolje prolaze tekstovi koji govore o sivilu.
deset_slukom deset_slukom 12:11 15.02.2009

Re: Samo napred

Saša Zorkić
Hvala. Mislim da je naše društvo sada u fazi samosažaljevanja. Mi prosto uživamo da kukamo kako nam je loše. To je normalno. I politički i emotivno i u svakom drugom pogledu, mi smo u pubertetu. Pretpostavljam da zato bolje prolaze tekstovi koji govore o sivilu.


Tačno. Osim toga, ovamo zalaze ozbiljni ljudi, zaokupljeni društvenim i političkim problemima, a sateliti su više, onako, za decu.
Mislim da je, generalno, interesovanje za nauku i tehniku, kod nas, u opadanju. Nekada su bili forsirani časopisi tipa "Uradi sam", "Galaksija"...
Pretpostavljam da "Astronomija" ne može sama da se izdržava, već opstaje uz obilatu pomoć ministarstva za nauku?
Saša Zorkić Saša Zorkić 02:35 16.02.2009

Re: Samo napred


...opstaje uz obilatu pomoć ministarstva za nauku?


Ha, ovo je baš duhovito. Ma podržava ministarstvo za nauku Astronomiju, samo o obilatoj pomoći nema ni govora.

Nego, tačno je da se kod nas astronautika tretira kao neka cirkuska predstava. Političati posebno nemaju sluha za astronautiku. Ali tako je to i u mnogim drugim zemljama. Recimo baš u sledećem broju Astronomije G. Ivanović piše o stavu američkih i sovjetskih lidera prema astronautici iz vremena njenjih početaka. Hruščov je bio sasvim nezainteresovan za kosmonautiku (izuzev u vojne svrhe) i prvi satelit je lansiran onako usput, preko volje i samo na veliko zalaganje Karoljeva. Događaj u sovjetskoj štampi je prošao nezapaženo. Ali posle dva dana sve se preokrenulo. Zašto? Pa zato što je zapadna štampa brujala o tom lansiranju. Pisalo se na sve strane i tada je i Hruščov shvatio kako je kosmonautika važna. Itd.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana