Ekonomija

Po porudžbini…SEKA

niccolo RSS / 07.02.2009. u 10:56

Ovaj blog pišem po Pižonovoj «porudžbini» na temu svetske ekonomske krize...

Poslovni poduhvat se može finansirati na dva načina. Svojim novcem i tuđim novcem. Ako nemate svoj novac, tada vam ostaje samo jedan način finansiranja. Ali kako naći nekoga koja će da vam da novac da biste započeli poduhvat? Tako što ćete da mu obećate da će da zaradi dovoljno na tome da bi prihvatio da uđe u rizik, ili ćete da mu ponudite nešto kao obezbeđenje i da mu tako smanjite rizik na nivo koji je prihvatljiv za njega. Vi ste početnik i niste poznati u poslovnim krugovima, tako da od obećanja nema mnogo vajde. A kako da mu ponudite nešto kao obezbeđenje kad i sami nemate ništa? Ili imate ali ne želite da to prodate/založite, jer, šta ako posao ne uspe, ostaćete i bez toga i bez zarade.

Neće vas valjda zaustaviti to što nemate ništa ili to što ono što imate ne želite da prodate/založite? Pa ako već nemate ništa izmislite da imate nešto! Da vidimo, šta bismo mogli da izmislimo...Imate vi neki ćup, koji je doduše prazan, ali deluje kao da je pun. I vi onda kažete ovako: Evo ja tebi dajem u zalogu ovaj moj ćup kao obezbeđenje za novac koji ćeš ti meni da daš za moj posao. Jasno je da je ovaj neko koji vam daje novac u stvari banka. I vi tako uzmete kredit...

Naravno, ne treba pomisliti da su u banci naivni. Oni ni ne misle da drže to pravo zaloge na onom ćupu pošto pravo zaloge na ćupu nije novac, a banka radi samo s novcem. Pa zašto su onda pristali da uđu u taj aranžman? Zato što računaju da na ovom svetu ima više budala nego pametnih...Oni će lepo da izdaju neku hartiju od vrednosti ili će napraviti neki finansijski derivat – nešto što deluje fensi i što niko suštinski ne razume šta je, ali zvuči dobro kad se kaže da se ima to u svom portfelju. I tako stvari kreću da prave krug. Vi ste uzeli novac od banke i dali im ćup u zalogu, oni su izdali hartiju od vrednosti koja kao obezbeđenje ima pravo zaloge na vašem ćupu drugoj banci, treća banka je kupila tu hartiju od vrednosti očekujući da zaradi na njenoj preprodaji, pa je prodala četvrtoj banci, pa četvrta petoj, pa peta nekom šestom privrednom subjektu. Logično, svaka od tih prodaja je za više novca nego za koliko je bila kupljena. I tako smo od početne nule došli do miliona. A pošto se sve obavlja elektronski, tu nikakav novac i ne postoji, već samo gomila brojki na ekranu računara.

Tada ona prva banka shvata da joj je ideja sa hartijom od vrednosti mnogo dobra pa počinje da ubeđuje i druge ljude da trebaju da kupuju ćupove, jer svako ko drži do sebe ima jedan (ili više) praznih ćupova. Naravno, ćup će da kupe kreditom koji im daje upravo ta banka, a za obezbeđenje će banka uzieti u zalogu upravo taj ćup koji im kreditom i omogućava da kupe. A da bi imala dovoljno novca da da sve te kredite i sama se banka zadužuje kod drugih banaka. I šta daje kao obezbeđenje? Pa one hartije od vrednosti koje su obezbeđene pravom zaloge na ćupu. Gde ste tu vi? Pa u međuvremenu ste zaradili prvi novac i kao dobar učenik se sećate svih onih knjiga o ekonomiji koje ste pročitali pre nego što ste krenuli u biznis. A one tamo kažu da se gubi ako se zarađeni novac odmah dalje ne reinvestira. U šta ćete da investirate? Možete da investirate u neki «pravi» posao, ali on po pravilu ne donosi toliko veliki povraćaj. Mnogo veći povraćaj obećavaju razni investiocioni fondovi, investicione banke i slične organizacije. I vi onda dajete njima novac. Oni se širom sveta pojavljuju i kupuju sve što vam padne na pamet da se može kupiti sa samo jednom idejom – preprodaj, preprodaj, preprodaj.

Šta imamo na kraju – svima živima se daju krediti, i onima koji objektivno mogu da ih vrate i onima koji objektivno ne mogu, svi nešto kupuju novcem koji nemaju, svi duguju svakome, svi su obezbeđeni nečim što ne vredi, nešto što u stvarnosti vredi milion na ekranu kompjutera vredi desetine milijardi itd. A onda jednog dana nekoliko njih ne uspe da vrati kredit koji je uzeo. I banka povuče sredstvo obezbeđenja – onaj ćup sa početka priče. Ali se na tržištu pojavi u istom trenutku toliko ćupova da im cena toliko padne da praktično uopšte ne obezbeđuju banku u odnosu na dati kredit. A tada dodatno svi prestanu da kupuju ćupove pošto očekuju da će cena još više padati, a osim toga više ne mogu ni da podignu kredit kod banke da bi kupili ćup.

Tada banka shvata (a postoje i propisi koji je primoravaju da to shvati) da mora ogroman novac da povuče i stavi u rezervu, s obzirom da je postala previše izložena. Naravno taj novac ne postoji, te je drugo rešenje da lepo otpiše ta potraživanja. I bup, u jednom trenutku su one milijarde opet postale milioni, čak i manje, a banci su ostala samo njena dugovanja. A onda i druge banke, koje su ovoj prvoj davale kredite shvataju da ih hartije od vrednosti kojima su bile «obezbeđene» nimalo ne obezbeđuju. I stvar se ponavlja kao sa prvom bankom...

Neke od posledica su nam svima poznate – bankrotstva najvećih finansijskih igrača, veliki problemi raznih drugih kompanija, otpuštanja, smanjena potrošnja itd. Države za sada uglavnom reaguju «izvlačenjem» velikih finansijskih sistema. Ideja koja stoji iza tog izvlačenja je u tome da će se novac poreskih obveznika iskoristiti da se spasu oni najveći čija propast bi još više urušila sistem, a da zauzvrat država postane vlasnik tih banaka, osiguravajućih kuća, najverovatnije i proizvođača automobila, pa kada se situacija sredi država će da proda to svoje vlasništvo po većoj ceni od cene za koju ih je «kupila».

Ipak, najvažnija reakcija na krizu bi se morala dogoditi u domenu regulacije, potez koji bi morao da usledi jeste iznalaženje načina na koji će se regulisati tzv. «vanberzansko tržište», a naročito finansijski derivati. Upravo najveći razlog krize se nalazi u tome što su banke, a i drugi učesnici na tržištu, koristili to što ovi finansijski instrumenti ne podležu nikakvoj regulaciji i proveri pa su pravili razne kaubojske poteze, a što se na kraju svima obilo o glavu. Bankari i drugi zaposleni među finansijskim i berzaniskim igračima su doduše već u solidnoj meri podneli žrtvu svojoj alavosti. Broj otpuštenih se meri stotinama hiljada, tako da su ovi koji su na neki volšeban način uspeli da zadrže posao postali daleko konzervativniji nego što su to bili do pre samo godinu dana. Opet to nije dovoljno. Kao što je posle krize iz 30-tih berza stavljena pod strogu kontrolu to sada mora biti učinjeno i sa vanberzanskim tržištem.

 

Gde je u svemu tome Srbija? Otprilike nigde...Najveći problem Srbije je i dalje neodstatak kapitala za dalji razvoj. Taj kapital će sada još teže dolaziti u Srbiju. Iako smo ovih dana imali prilike da čujemo mišljenja  raznih ljudi, manje ili više uticajnih (neka od tih mišljenja su bili predmet drugih blogova), šta je bitno da vlast uradi, moja ocena je da ipak se najviše mora radi u na stvaranju boljih (čitaj: lakših) uslova za poslovanje. Od tzv. «Giljotine propisa» koju je svojevremeno najavljivao jedan od ministara još uvek nema ništa. Raznorazne procedure pred državnim organima sa kojima se privredni subjekti susreću su vrlo često (i) nepotrebne; (ii) suviše dugo traju; (iii) previše novčano opterećuju one koji posluju. Vlada je napravila «solid effort» ukidanjem poreza na prenos apsolutnih prava na prenose udela/akcija u privrednim društvima i ukidanjem kapitalne dobiti za fizička lica, međutim nije problem u Srbiji samo u malom obrtu na berzi. U oblasti poreza se mora razmisliti o uvođenju još nekih instituta koji još ne postoje u zemljama u okruženju, čime bi dobili na atraktivnosti u odnosu na konkurente (konkretnom mislim na Belgijski «notional interest»). Sređivanje stanja u zeljišnim knjigama tj. prebacivanje svega u katastar, pokrivanje cele zemlje katastrom i omogućavanje vršenja provera putem interneta sada u vreme krize može biti još značajnije nego u «regularna vremena». Takođe, šta je sa «privatizacijom» gradskog građevinskog zemljišta?

Jednog dana će se kriza smiriti i tada će ponovo doći do većeg ulaganja u države regiona. Jedino pitanje je koja od njih će taj trenutak dočekati najspremnija u smislu atraktivnosti za ulaganja. Srbija u tom smislu može i mora da uradi još dosta toga.



Komentari (72)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Doctor Wu Doctor Wu 11:14 07.02.2009

:)))))))))))

Ovo je fenomenalno! I 100% tačno. Upravo tako posluju finansije. Samo ubaci negde i credit default swapove (tj klađenje na default) i ovaj tekst je potpuna slika ludila kroz koji svet trenutno prolazi. A najviše mi se sviđa deo kad zalagač ćupa shvata da nema ništa od posla, i da je bolje da uloži u investicioni fond, :)))))))). Ne mogu da prestanem da se smejem.
niccolo niccolo 11:22 07.02.2009

Re: :)))))))))))

Hvala, hvala. Mislio sam da posebno spominjem swapove, ali sam u jednom trenutku odustao, jer je tek njih do zla boga teško objasniti (ako se tako nešto uopšte može objasniti)...
Doctor Wu Doctor Wu 11:31 07.02.2009

Re: :)))))))))))

Možda i nije. Samo ubaci da se neko u banci setio da onaj sa ćupom možda neće uspeti da dobije ništa od svog projekta a da i je sam ćup potpuno bezvredan, pa su počeli da uplaćuju osiguranje od defaulta (kod druge banke, naravno). Onda se i ta druga banka dosetila da možda neće imati para da isplati dug pa je počela da uplaćuje još veće premije kod treće banke (čisto da se, ako onaj nesrećnik sa ćupom propadne, nešto i zaradi uz put). I tako u krug, sve dok se balon nije naduvao do pucanja (credit default swapovi se, navodno, ne pojavljuju nigde na balance sheetovima, a direktno su doveli do propasti Lehman bros).
niccolo niccolo 11:39 07.02.2009

Re: :)))))))))))

(stara dobra škola "leva ruka, desni džep"...
nsarski nsarski 13:19 07.02.2009

.. ti SEKU

Odlican post! I koristan.
Znaci u celom tom golbalnom sibicarenju, gde se vrednost pravi od papira, drzave koje imaju fiktivne vrednosti pocnu da stampaju realnu lovu za koju mozes da kupis materijalne stvari. I u tu mutljavinu uleti, recimo, Island, ljudi pocnu da se baskare u profitu, sve je OK, sve je lepo, dobra vremena su stigla! Ajmo na Tahiti, zasluzili smo!
I onda sve pukne.
Ljudi izgube poslove, smrzavaju se i gladuju. Kao bombu da si im bacio, bez obzira sto je virtuelna. And I say to myself...it's a wonderful world!
dunja73 dunja73 13:31 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

E ... kad smo mi ovaj fazon provalili ..Jos veseli Fikret Abdic (nesto na tu foru) ,pa redom ...samo se nije zvalo - finansijska kriza vec malo drugacije...
niccolo niccolo 13:34 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

I onda sve pukne.

Jeste...malo je njih upozoravalo da će tako da ispadne. Jedan od retkih je i Buffett. I on je jedan od onih koji nisu izgubili, već je čak i zaradio.
dunja73 dunja73 13:35 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

sad ozbiljno... Super si ovo opisao -tacno tako .Ovo takodje nazivaju "riziko poslovi" dok ja mislim da je to sve posledica "halavosti" menadzera i vodecih ljudi ...cak mogla bih se kladiti da se to sve odavno unapred znalo i islo se na "sve ili nista"
niccolo niccolo 13:37 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Neki su sigurno znali i računali da neće njih tj. da će izaći pre nego što pukne...ali ima sigurno i onih koji su se zaleteli i sad im nije jasno šta se dogodilo.
dunja73 dunja73 13:50 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Svajcarska UBS ,pa Deutsche Bank -to sto sam ja pratila sta i kako , a koliko jos takvih ...

Citao si moj tekst o Merkle-u ..kako to nazvati ?( cak sam skoro citala da se spekulise o 30 milijardi eura "spekulacija" pa sta dalje reci ?
niccolo niccolo 13:57 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Da, da, kako beše njih sad zovu, United Bandits of Switzerland?...Misliš u vezi sa Merkle-om se špekuliše o 30 milijardi?
dunja73 dunja73 14:05 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

špekuliše o 30 milijardi?
*novo


da tako nesto "nacuh" mada sam skepticna ipak je to ""mnoooogo",sta ti mislis?
niccolo niccolo 14:09 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Pa mnogo je, ako je izgubio 30 milijardi, znači da je imao "koji dinar" više. A to znači da bi bio mnogo višlje na onoj Forbsovoj listi milijardera, to je pre godinu dana bilo za u prvih 5 mesta, ako ne i prvih tri...
Kazezoze Kazezoze 14:23 07.02.2009

Re: .. ti SEKU



Ekonomija bi trebala postojati i sluzhiti s razlogom da svima osigura ono za chime imaju potrebu.
Bankama je osim funkcije chuvanja, data i mogucnost stvaranja.
Vishe manje, ono shto mi, svi ljudi sveta posedujemo, i sho bi banke, jelte, trebale chuvati ima svoju cenu i vrednost.
Ona iznosi oko 50 triliona dolara.
Svi kriju i taje chinjenicu da su banke od toga stvorile virtuelnih 1 kvadrilion dolara nepostojecih vrednosti.
Sistem u kojemu zivimo, je pokvaren i lazhan od A do Zh.
Naime samo na taj nachin, sa korumpiranom svakom karikom tog lanca koji nas stezhe, sistem moze opstati.
Korumpirati svaku kariku tog lanca nije jeftino.
Bash iz tog razloga, postoji potreba za stvaranjem neogranichenih suma novca.
Sve ima svoje granice, i svi smo mi upravo presli one nashe.
Vishe manje, ono sto mi, svi ljudi sveta posedujemo, i shto bi banke trebale chuvati ima svoju cenu i vrednost.
Bash iz tog razloga, vrednost onoga shto mi svi posedujemo je u zadnjih par meseci pala za 40% posto.
Neverovatno, nije li?
Ovime banke nastoje nadoknaditi razliku izmedju 50 triliona i 1 kvadriliona dolara.
Medjutim, ideja i namera je na svu srecu neostvariva, razlika je naime drastichna!

Ako ja banci placam vecu nadoknadu od one od koju meni banka daje, onda imamo problem.
Ako dobijem 10, a moram dati 20, onda nisam dobio 10, nego izgubio 10.
Ako sam ja u banku ulozhio 10, a banka je iz tih 10 stvorila iz nichega novih 1000, jer joj zakon na to daje pravo, onda sam ja u stvari izgubio mnogo, prvenstveno svoje dostojanstvo. Inflacija je skriveni porez, chiji razlog zakon taji, a svi je ekonomisti (politichari i doktori) sveta kroz najludje teorije tumache na svakakve razlichite nachine; inflacija je direktna posledica upravo ove sposobnosti i mogucnosti banaka da stvaranjem novog novca iz nichega obezvredjuju nashe ljudske vrednosti.

Kako celi svet zhivi u duzhnichkom sistemu, tako je i priznao i prihvatio mernu jedinicu vreme i u buducnosti.
Shteta je samo shto taj isti svet odbija prihvatiti chinjenicu koja proizlazi iz toga: zaduzhio je (porobio) sve buduce generacije.
niccolo niccolo 14:36 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Bash iz tog razloga, vrednost onoga shto mi svi posedujemo je u zadnjih par meseci pala za 40% posto.

Jeste, vrednosti se vraćaju na onoliko koliko zaista "trebaju da vrede"...
Ako dobijem 10, a moram dati 20, onda nisam dobio 10, nego izgubio 10

I ovo je istina. Oni ti kažu ti sad nemaš novac da bi stekao to, ali mi ćemo da ti damo, ali ćeš ti nama da vratiš više nego što smo mi tebi dali zato što ti omogućavamo da sad stekneš...i cilj nije da ti jednog dana budeš u mogućnosti da nešto sam stekneš nego da stalno uzimaš nove i nove kredite...
Doctor Wu Doctor Wu 14:42 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Ako ja banci placam vecu nadoknadu od one od koju meni banka daje, onda imamo problem.
Ako dobijem 10, a moram dati 20, onda nisam dobio 10, nego izgubio 10.

Nazad u prvi razred, lekcija vremenska vrednost novca. Banka je tebi dala 10 jer tebi SADA trebaju te pare i banka ih SADA ima. A šta ćeš ti uraditi sa tih 10, to nije bančino. Sa tih 10 ti možeš da odeš da pokupiš tonu hašiša i popušiš je ili možeš da kupiš ulja, štafelaje i sl i naslikaš pa potom, nadajmo se, prodaš na stotine slika. U prvom slučaju ti si pare spiskao a u drugom si stvorio neku vrednost. Banka ti i u jednom i u drugom slučaju traži pare nazad jer ima i drugih koji bi slikali (doduše, ima dosta i onih koji bi pušili hašiš, pogotovu u Holandiji). Kamatom koju ti daje, banka procenjuje rizik da ćeš ti te pare potrošiti na hašiš. Ako ti daje veću kamatu (vidim pominješ 100%), to znači ili da te banka upozorava ili da smatra da si ti tako dobar slikar da nema nikakve frke da im vratiš tih 10. Nema tu nikakve magije.
dunja73 dunja73 14:58 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Ako sam ja u banku ulozhio 10, a banka je iz tih 10 stvorila iz nichega novih 1000, jer joj zakon na to daje pravo, onda sam ja u stvari izgubio mnogo, prvenstveno svoje dostojanstvo



Ne vidim kako si ti u ovom slucaju izgubio "svoje dostojanstvo" .Ti "svoj posò" ,banka svoj ..Kakve veze dostojanstvo ima sa ovim ??

Kako celi svet zhivi u duzhnichkom sistemu, tako je i priznao i prihvatio mernu jedinicu vreme i u buducnosti.

Celi svet ne zivi u duznickom sistemu (ok ako ti ovo "figurativno" )

zaduzhio je (porobio) sve buduce generacije.


Trude se ,ali koga mogu da porobe oni porobe,hvala Bogu da ima i pametnih ..pa se jos uvek ne daju ..
Brooklyn Brooklyn 15:02 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Kako celi svet zhivi u duzhnichkom sistemu, tako je i priznao i prihvatio mernu jedinicu vreme i u buducnosti.
Shteta je samo shto taj isti svet odbija prihvatiti chinjenicu koja proizlazi iz toga: zaduzhio je (porobio) sve buduce generacije.

ali, ti, ovoliko pametniji od svog ostatka covecanstva koji nista ne shvata, uvek mozes da zajebes sistem i banke i prvo stedis 40 godina (valjda u slamarici, da ne bi banka zaradjivala na tvojim parama, ako ih das u istu za kamatu) i onda kupis na primer kucu. dakle, niko ne treba da brine, jer slobodno moze da ne koristi usluge banaka. jos samo da nekako uspes da objasnis ostalima kako su glupi jer hoce kucu sada....
Blade Runner Blade Runner 15:20 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

United Bandits of Switzerland

Kazezoze Kazezoze 15:22 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Nazad u prvi razred, lekcija...nerazumevanje

javljam se iz klupe 1 razreda ,gde ustonchen od posledica maruhuane koji sam zasadio u bashti kuce koju mi je prodala (dala) banka po ceni chija je vrednost pala dvostruko, pa tako ja sad i dvostruko vishe placam njenu vrednost. sva sreca pa sam, dok mi banku nije unishtila pohlepa, mnogo koristio svoj slikarski shtafelaj, pa se obezbedio da mi banka otme samo vreme, za kojeg, iz neznam kojih razloga, govore da je novac kad je dug.
evo kazhe mi i uchiteljica da ponavljamo za njom: vreme je dug,vreme je dug,vreme je dug,vreme je dug,vreme je dug...ëbote jest dobra ova traaaavaaaa
niccolo niccolo 15:27 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

ëbote jest dobra ova traaaavaaaa

Što bi rekli u Kumu, treba da deliš sa ostalim porodicama...
Doctor Wu Doctor Wu 15:44 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

javljam se iz klupe 1 razreda ,gde ustonchen od posledica maruhuane koji sam zasadio u bashti kuce koju mi je prodala (dala) banka po ceni chija je vrednost pala dvostruko, pa tako ja sad i dvostruko vishe placam njenu vrednost. sva sreca pa sam, dok mi banku nije unishtila pohlepa, mnogo koristio svoj slikarski shtafelaj,

Pa nije banka kriva što je pala cena nekretnina. Oni su tebi dali pare, a na tebi je bilo šta ćeš ti s njima da kupiš i sad moraš te pare da vratiš po uslovima koje si pri zdravom razumu shvatio i potpisao (nadam se da nisi bio previše ustoniran). Da li bi ti pristao, da su cene nekretnine nastavile da rastu, da banci vratiš svoju kuću umesto para? I što si, na prvom mestu, uopšte morao da kupuješ kuću? Što nisi živeo u nekoj hipi komuni, gde svi sve dele, gde nema vlasništva ni prljavog kapitalizma?
libkonz libkonz 15:51 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Pa nije banka kriva što je pala cena nekretnina.

pa jeste. njihova pohlepa je za sve to zaslužna. A sad, recimo da uzmem kuću za 100.000 evra na kredit gde je ta kuća hipoteka. Pa cena nekretnina padne na 50.000. Samo bih im odneo ključ od NJIHOVE kuće i otišao u drugu banku da se raspitam oko kredita. Savest bi mi bila savršeno mirna.
Kazezoze Kazezoze 16:21 07.02.2009

Re: .. ti SEKU

Što nisi živeo u nekoj hipi komuni, gde svi sve dele, gde nema vlasništva ni prljavog kapitalizma?

eeee, gde mi je bila pamet
teshim se jedino, da nisam jedini ispao glup i uletio u hipotekarski kredit.
puuuun qrac ih je uletilo u isto sranje. ko nam je kriv kad verujemo bankama.
a i nemamo nekakav drugi izbor jer nas je kapitalizam i naterao da moramo verovati bankama.
ovde se zhivi od bankarskog poverenja. izbora nemash, morash biti drug chlan banke.
mi smo ustvari robovi nashih banaka, ali nevolimo to sebi da priznamo.
ivan.pet ivan.pet 22:51 08.02.2009

Re: .. ti SEKU

Vishe manje, ono shto mi, svi ljudi sveta posedujemo, i sho bi banke, jelte, trebale chuvati ima svoju cenu i vrednost.
Ona iznosi oko 50 triliona dolara.
Svi kriju i taje chinjenicu da su banke od toga stvorile virtuelnih 1 kvadrilion dolara nepostojecih vrednosti.



Oovaj, Kaz, nije da zelim da ti stajem na muku (vic posle) samo... nesto racunam, taj jedan kvadrilion podeljen na 50 triliona - izadje 20.000!
"Mnogo je, kume!"
Odakle tebi ovaj podatak?
Daj izvor da procenimo verodostojnost, jer ako je ovo tacno, sve sto posedujemo vredi taman toliko manje, ako ja laik lepo razumem pojam novca...
Sa ostatkom komentara se, na zalost, slazem...

Da, vic. Nije urnebesan kao ona likvidna banka dole, al je najbolji (od dva) iz 2008... LM
Kupio Mujo stan na kredit, i sad spava k'o beba.
Pola sata spava, pola sata plače.
niccolo niccolo 11:19 09.02.2009

Re: .. ti SEKU

Kupio Mujo stan na kredit, i sad spava k'o beba.
Pola sata spava, pola sata plače.


Kazezoze Kazezoze 11:45 09.02.2009

Re: .. ti SEKU

Oovaj, Kaz, nije da zelim da ti stajem na muku (vic posle) samo... nesto racunam, taj jedan kvadrilion podeljen na 50 triliona - izadje 20.000!
"Mnogo je, kume!"
Odakle tebi ovaj podatak?

kao shto rekoh; svi kriju i taje tu chinjenicu, ali moj drugar (o kome sam vec pisao) dolazi i do takvih neverovatnih otkrica...evo ti statistika derivata iz juna proshle godine kad se kretalo blizu 700 triliona $, a ovde imash koje su banke bile najpohlepnije, pa ako imash volje da rachanuash...



umesto vica...uzhivajte
ivan.pet ivan.pet 23:03 09.02.2009

Re: .. ti SEKU

Hvala, Kaz. Tako mi i treba kad sam Neverni Toma (bez aluzija na nevernog Tomu, prosto nemam zivce i za njega sad), znojim se evo pola sata pokusavajuci da ukapiram sta dodjavola da racunam......
Valjda mi fali taj tvoj Jaap, da razumem korene problema. Pitanje je i zelim li da razumem korene problema, obzirom na sav taj filth incorporated within, akomerazumes...
Posledice su, ipak jasne.
Nije dobro, osim u odnosu na buducnost...
niccolo niccolo 23:18 09.02.2009

Re: .. ti SEKU

kad sam Neverni Toma

A zar nisi Ivan?
MeHiLow MeHiLow 21:16 10.02.2009

Re: .. ti SEKU

Idi, Kazezoze...

Pomislio sam da pise DERT. A imalo bi nekog smisla...

dooobra ta tvoja vutra...
libkonz libkonz 13:59 07.02.2009

Voleo bih da se varam

ali sam prilično ubeđen da naša vlast vlada po principu "Drži vodu dok majstori odu". O budućnosti malo ko razmišlja. Na mali privatni sektor se gleda: da li će taj neko da im finansira stranku. Na ljude koji se trude da zarade neki dinar svojim radom se gleda kao na neprijatelje i najveći paradoks je taj da su inspektori ti koji traže rupe u zakonu da bi mogli da pišu razne kazne. U privatnom poslu sam 12 godina i stvarno sam se svega nagledao. Pokupili su od Miloševića sve najgore i još dodali. Još su im u glavi komunistička učenja.
Tekst - odličan!
niccolo niccolo 14:03 07.02.2009

Re: Voleo bih da se varam

Hvala
Na ljude koji se trude da zarade neki dinar svojim radom se gleda kao na neprijatelje

Ja nikad neću uspeti da shvatim taj naš mentalitet gde je svako ko želi da napravi proft po definiciji loš...A za ovo si apsolutno u pravu
Još su im u glavi komunistička učenja.

tigrks tigrks 14:13 07.02.2009

ekonomija ili finansije

A pošto se sve obavlja elektronski, tu nikakav novac i ne postoji, već samo gomila brojki na ekranu računara.

Preporuka.
Mene interesuje ona priča na početku krize, da su najveći problemi posledica kreditiranja stambene izgradnje.
Koliki je uticaj te vrste kreditiranja. Tu ćup za zalog nije baš prazan, odnosno, zalog su stanovi - neka imovina.
niccolo niccolo 14:16 07.02.2009

Re: ekonomija ili finansije

Jeste imovina, ali kao i sve ona vredi onoliko za koliko možeš da je prodaš. Problem baš i jeste u tome što sada možeš da ih prodaješ za mnogo manje nego za koliko si ih kupio.
tigrks tigrks 14:28 07.02.2009

Re: ekonomija ili finansije

Hvala, tako sam i mislio.
Ali pošto sam ja računardžija (bez aluzija molim, lepo sam napisao računardžija)
ova materija mi nije mnogo bliska, pa sam želeo potvrdu za svoja razmišljanja.
niccolo niccolo 14:30 07.02.2009

Re: ekonomija ili finansije

bez aluzija molim,

Dobro da si ovo napisao, progrešno bih pročitao
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:08 07.02.2009

Odlicno, zaista.

Sto bi rekli Francuzi: Chapeau!
Skidam kapu!

Znao sam, predosecao sam da o sadasnjem ekonomsko-finasijskom trenutku ti mozes da kazes nesto adekvatno, razumljivo i, zasto da ne, - edukativno. Uspeo si.

Ja, koji sam ekonomista po vokaciji, secam se jednog svog sefa koji mi je jednom prilikom rekao: "Mi pravnici smo u prednosti nad vama ekonomistima. Mi mozemo da obavljamo i pravne i ekonomske poslove, a vi ekonomiste mozete samo - ekonomske". Rekao sam u sebi: Poor me!

Preporuka k'o vrata. Keep going strong!
niccolo niccolo 15:21 07.02.2009

Re: Odlicno, zaista.

Hvala!

Nažalost na Pravnom faukltetu postoji solidna opozicija izučavanju ekonomskih predmeta (u moje vreme su to bili Politička ekonomija i Ekonomska politika). Ja sam to i u ono vreme smatrao glupošću, a sada u praksi se to još više pokazuje. Jednostavno si mnogo uspešniji kada razumeš kako razmišljaju menadžeri, ako nešto ne može kako su zamislili znaćeš da im kažeš kako to mogu da urade a da postignu ono što im je cilj...Doduše onima koji se bave krivičnim pravom, pa i nekim drugim granama prava ekonomija zaista ne treba, ali ako se baviš "privrednim pravom" u najširem smislu, razumevanje ekonomije mnogo olakšava posao.
Unfuckable Unfuckable 15:14 07.02.2009

ovo je odlično

i razumljivo (hvala ! ) napisano
Čak i ja - dileja za ekonomiju (ma šta me briga, ako ne znam imam koga da pitam, je li tako Pižone?)
skapirah ovu Fikret kombinejšn

preporuka
niccolo niccolo 15:26 07.02.2009

Re: ovo je odlično

Posebno mi je drago da je razumljivo, to je najbitnija stvar, ništa ne bi vredelo što ja znam da sve to lepo napišem ako me niko ne bi razumeo šta pričam.

P.S. ne znam da li si video na prošlom blogu onu moju analizu ugovora za nis, u okviru koje sam se osvrnuo na tvoje i Libkonzovo pitanje oko zaštite životne sredine
Unfuckable Unfuckable 15:55 07.02.2009

Re: ovo je odlično

video, pročitao, shvatio !
hvala
jednatanja jednatanja 17:36 07.02.2009

Molim za prevod...

Vlada je napravila «solid effort» ukidanjem poreza na prenos apsolutnih prava na prenose udela/akcija u privrednim društvima i ukidanjem kapitalne dobiti za fizička lica,


niccolo niccolo 17:50 07.02.2009

Re: Molim za prevod...

To je izraz koji koristi komentator sa Europorta koji prenosi ski skokove za učinke onih takmičara koji skoče ok skok, ali ne neki koji će da bude u samom vrhu (znači tamo negde između osmog i 16tog mesta)
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:40 07.02.2009

Nije novo, ali je najbolje

što sam videla do sada:

If the global crisis continues, by the end of the year, only two Banks
will be operational:
the Blood Bank and the Sperm Bank,
the most liquid banks at the moment. Logically....
Those 2 banks will merge and will be called 'The Bloody Fucking Bank'.
niccolo niccolo 18:44 07.02.2009

Re: Nije novo, ali je najbolje

libkonz libkonz 18:54 07.02.2009

Re: Nije novo, ali je najbolje

Those 2 banks will merge and will be called 'The Bloody Fucking Bank'.

miloradkakmar miloradkakmar 18:40 07.02.2009

Коза СЕКА


Мој таст , сваку козу коју је до сада имао, последњих 3о-так година , звао је СЕКА.
Можда је нешто предосећао !?
niccolo niccolo 18:45 07.02.2009

Re: Коза СЕКА

Može biti, može biti...(nadam se da ih je imao u različito vreme, u suprotnom, kako ih je razlikovao? )
miloradkakmar miloradkakmar 21:05 07.02.2009

Re: Коза СЕКА

niccolo
Može biti, može biti...(nadam se da ih je imao u različito vreme, u suprotnom, kako ih je razlikovao? )


Када је имао две , обавезно је једна била бела, друга браон/природно/. Једном се задесиле две беле, он зидарски плајваз у руке и обележи нам ушима С1 и С2.
Лале су сналажљиви , леба , масти и по која СЕКА ...
niccolo niccolo 08:59 08.02.2009

Re: Коза СЕКА

Лале су сналажљиви , леба , масти и по која СЕКА ...

jasnaz jasnaz 19:00 07.02.2009

+

niccolo niccolo 19:12 07.02.2009

Re: +

Ekstra slika! Baš onako lepo dvosmislena kako ja volim...
bokaiv bokaiv 22:17 09.02.2009

Re: +

Ide uz sliku

Jos neko je predvideo SEKU, al su mu se slatko smejali.

niccolo niccolo 22:47 09.02.2009

Re: +

Ovo je odličan primer razgovora između dva ekonomista - jedan uzme jedne podatke a zanemari druge, drugi uzme druge podatke a zanemari prve i obojica "su u pravu"....
marco_de.manccini marco_de.manccini 05:42 08.02.2009

по поруџбини ... СЕКА

мани СЕКУ



дај ти нама



имам баш леп ћуп. није ни празан ... не ... не ... не проверавај, само ували даље.
niccolo niccolo 08:59 08.02.2009

Re: по поруџбини ... СЕКА

Otkud bre ti????

Edit:
имам баш леп ћуп. није ни празан ... не ... не ... не проверавај, само ували даље.
Samo ti prosledi, naći će se već neko da ga kupi
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:01 08.02.2009

Re: по поруџбини ... СЕКА

шта откуд ја? кад сам долазио у потпалубље ниси питао откуд ја. избезобразило се то.

него, ако сам ја купио кућу по ок кредиту, зар није мени супер да буде мало велике инфлације. и ако јесте, ко плати ту кућу коју ја добијем скоро џабе?
niccolo niccolo 20:01 08.02.2009

Re: по поруџбини ... СЕКА

Ne znam ja, Njanja kod nje pričala da su te izbrisali (da ti nije ona nešto "sredila" pa unapred napisala blog u stilu nema više Marca, kad ono ti koje je unajmila loše obavili posao)

Tebi tamo jeste super, mislim ako ti i plata raste srazmerno toj velikoj inflaciji i ako je zaista i primaš (slično su kod nas početkom 90tih otkupljivani stanovi (samo bez kredita), oni koji su čekali zadnji čas su platili neke smešne pare jer je već bila počela hipeinflacija...tako nekako). Danas kod nas banke daju te kredite u nekoj stabilnoj valuti pa ako ima dinarske inflacije nahebeš...A kuću koju ti dobiješ skoro dabe ne plati niko, pojede inflacija.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:20 09.02.2009

Re: по поруџбини ... СЕКА

ти не разумеш да ја ништа не разумем економију.

како поједе инфлација? шта то значи? ено је кућа стоји, направљена је, конкретна је није дериват. ако буде хиперинфлације ја ћу је добити бадава. неко мора ту да губи. ако нико не губи дај да направимо свима куће па направимо једну инфлацију и сви срећни.
niccolo niccolo 19:00 09.02.2009

Re: по поруџбини ... СЕКА

Naravno da neko gubi, u tom slučaju bi gubila banka. Vrednost nečega uvek upoređuješ sa vrednošću neče drugog. Recimo ti uzmeš od banke USD 50.000 u trenutku kada je jedan hleb USD 5. Onda bude hiperinflacija pa u trenutku kada vraćaš onih USD 50.000 jedan hleb košta primera radi USD 40.000. Banka tu izgubila silne pare. Doduše tu se i može reći da je ona "platila" tvoju kuću, ali problem kod hiperinflacija je što ne znamo ko će sve morati da "plati" koliko, a u totalu svi smo na gubitku
Evo sada sa ovom krizom, mnogi uzeli "skupe" kredite da bi kupovali nekretnine koje im sada vrede mnogo manje, čini se na prvi pogled baš fino za banke. Ali ni njma nije fino iz razloga što su oni jednostavno prestali sa vraćanjem kredita i rekli, evo vama "vaše" nekretine koje smo kupili vašim parama i onda em su ovi ostali bez kuća, em je i banka ostala bez para jer ili ne mogu da uopšte prodaju kuće ili ih mogu prodati po daleko manjoj ceni nego što je bio iznos kredita.
milosib92 milosib92 20:42 08.02.2009

Hvala

na objašnjenju tog smušenog sistema i preporuka za tekst.

Meni samo jedna stvar nije jasna. Da li sam ja bio totalno neobavešten po ovom pitanju ili su svi ćutali sve ove godine, jer ne mogu da verujem da su ekonomisti toliko glupi da niko nije primetio ( možda i alavost ima uticaja) da će sistem da se sruši.
niccolo niccolo 21:09 08.02.2009

Re: Hvala

Alavost ima dosta uticaja. Gore sam već spomenuo Vorena Bafeta koji je još pre par godina rekao da ceo ovaj posao koji je i pokrenuo lavinu ne valja ništa.
U vreme dok im je svima bilo lepo i dok su svi bili bogati niko nije obraćao pažnju na to da je car go...
Nune Popović Nune Popović 08:57 09.02.2009

Preporuka

i od mene, sa željom da nastaviš da piseš o ovoj temi.
niccolo niccolo 11:20 09.02.2009

Re: Preporuka

Hvala, biće verovatno i u budućnosti nešto slično ovoj temi...
mashha mashha 02:29 10.02.2009

Hvala na objašnjenju!

Napokon da i meni neke stvari postanu jasnije (u vezi sa tim nesretnim novcima). A baš sam počela da se brinem da ću ostati duduk za ekonomiju tj. otkud ova kriza- jer kad god nešto čitam ili slušam o tome, pogubim se posle šeste rečenice. A kod tebe sve fino, ljudskim jezikom objašnjeno... čim sam pročitala reč "ćup" znala sam da ima nade
Nego, jel je sve ono istina što je prikazano u trećoj priči filma Zeitgeist?
niccolo niccolo 08:59 10.02.2009

Re: Hvala na objašnjenju!

Nisam gledao. Imaš neki link?
mashha mashha 19:23 10.02.2009

Nemam ništa bolje

jedino da te uputim na YT- http://www.youtube.com/watch?v=_dmPchuXIXQ pa da pregledaš i one u nastavku...
Kazezoze Kazezoze 19:55 10.02.2009

Re: Nemam ništa bolje

ima zeitgist na video google-u, ali meni je mnogo bolji za ovu temu fiat empire, gde izmedju ostalih govori i ron paul, koji je upozoravao na probleme koji su na kraju i doveli do SEKE...ron paul je bio jedan od kandidata republikanaca za predsednika USA, koji zbog ovakvih stavova, naravno, nije imao nikakve shanse.
mashha mashha 20:05 10.02.2009

Re: Nemam ništa bolje

Hvala za link, pogledaću i njega večeras.
niccolo niccolo 20:17 10.02.2009

Re: Nemam ništa bolje

Hvala oboma za linkove, pa kad budem imao vremena gledam.
MeHiLow MeHiLow 21:27 10.02.2009

Ako moze jos malo s linkovima...

U borbi protiv krize i depresije koju ona izaziva neumoljivim ogoljavanjem iluzije u sustini sistema koji zivimo, krenuo sam se edukovati.

Jedan odlican pocetak za svakog ekononskog laika sa nesto poznavanja engleskog su emisije americkog NPR, This American Life, dve konkretno posvecene uzrocima:

kako su hipotekarni krediti direktno uticali na slom

http://www.thisamericanlife.org/Radio_Episode.aspx?episode=355

sta su credit default swaps i kakvu su ulogu one odigrale

http://www.thislife.org/radio_episode.aspx?sched=1263

(levo ispod slicice klik na Full Episode)

Pa ko ima dva sata vremena za SEKA 101 kurs....
niccolo niccolo 22:09 10.02.2009

Re: Ako moze jos malo s linkovima...

Pa ko ima dva sata vremena za SEKA 101 kurs....

Nije loša ideja, napravimo i još par drugih kurseva i tražimo akreditaciju za naš "fakultet"

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana